RDW 31. III. PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 31. III. 1999. Pregled tiska Već prve zapadne reakcije na rezultat posredničke misije ruskog premijera Primakova u Beogradu bile su skeptične. Njemački kancelar Schroeder je izjavio da je ono što mu je priopćio ruski premijer njegovo osobno mišljenje, a ne osnova za političko rješenje. Niti američkoga predsjednika Billa Clintona nisu se dojmili zahtjevi jugoslavenskog predsjednika Miloševića koji je nove razgovore ili političke ustupke uvjetovao obustavom zračnih napada NATO-a. List 'Schwarzwaelder Bote' iz Oberdorfa o tome primjećuje: Dobro je poznata igra dobivanja na vremenu u kojoj Milošević pušta svoje vojnike da dalje provode čistku i ubijaju. Samo trenutno zaustavljanje srpske uništavajuće mašinerije na Kosovu dokazalo bi ozbiljnost srpske ponude, a i to bi bio samo prvi korak do potpunog povlačenja. Jer nakon ubojite vatre posljednjih dana jedva će se naći neki kosovski Albanac koji bi bio spreman, pa čak i samo formalno, živjeti u okviru srpske države, ustvrđuje list. A 'Augsburger Allgemeine Zeitung' u svom komentaru naglašava: Koliko god bilo gorko, s obzirom na užas koji se događa na Kosovu, NATO mora još pojačati svoje napade. Ako Milošević ne ponudi više od ponovnih pregovora o političkom rješenju, moraju se NATO i savezničke države pripremiti za dosad nezamislivu akciju. Naime, da se ubijanje na Kosovu zaustavi intervencijom kopnenih snaga. Ako se to ne dogodi brzo, u pokrajini će zavladati grobni mir jer će i posljednji Albanci u pokrajini biti mrtvi ili protjerani. A time bi i dosadašnja intervencija NATO-a postala potpuno uzaludna, procjenjuje 'Augsburger Allgemeine Zeitung'. Nasuprot tome dnevnik 'Westfaelische Nachrichten' iz Muenstera smatra da ono što je Primakov donio iz Beograda zaslužuje temeljito preispitivanje i da može poslužiti kao most prema političkom rješenju: No pritom je nevjerojatno da bi se mirovni sporazum iz Rambouilleta još mogao nalaziti u središtu jednog takvog rješenja, kako je to ministar obrane Scharping još u utorak kategorički zahtijevao. Jer zbivanja na Kosovu, stravična nasilja i nemilosrdna protjerivanja Albanaca odavno su već prerasla taj dokument. Pod pritiskom događaja sad se razmišlja o podjeli krizne pokrajine. Za Zapad bi to bilo sve drugo samo ne pobjeda, za Miloševića djelomičan uspjeh. Odlučujuće se pitanje postavlja u međuvremenu - koja se cijena može platiti i za kakav mir, piše list 'Westfaelische Nachrichten'. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' kritizira izraz humanitarna katastrofa koji se najčešće primjenjuje za opis stanja na Kosovu: U svojoj želji da se izraze koncizno i kratko, svi oni koji govore u javnosti skloni su primjenjivati takve pogrešne izraze. Tome se pridružuje nesvjestan osjećaj da takvi izrazi donekle ublažavaju stravičnost samih događaja. A zapravo se radi o nečemu što bi bolje bilo imenovati pravim riječima: o masovnom ubojstvu, protjerivanju i silovanju, konstatira FAZ. Nakon prvotnog šoka od prošle srijede raspoloženje u Njemačkoj se naglo mijenja, tim više što postaje jasno da zračni napadi ne mogu pridonijeti ni brzom primirju, a nikako pregovaračkom rješenju. S tim u svezi 'Sueddeutsche Zeitung' se pita kako još dugo može Njemačka sudjelovati u ratu s neizvjesnim ishodom, prije nego što se već sada prošireni osjećaj 'da to sve ne donosi ništa' pretvori u krizu legitimnosti: U redovima SPD-a, a pogotovo kod zelenih, ima sve više jasnih znakova da bi koalicijski partneri, a s njima i koalicija, mogli dospjeti u krizu iskušenja. Stranke i njihovi predstavnici pri tome doista oslikavaju narod čiji predstavnici žele biti. Tko poznaje muke savjesti zastupnika koji različito argumentiraju kao Angelike Beer i Christiana Stroebelea ili ministara kao Joschke Fischera i Rudolfa Scharpinga, taj ne može tvrditi da su 'oni gore' još jednom odlučili lakomisleno, primjećuje 'Sueddeutsche Zeitung'. Iako je vrlo proširena zaprepaštenost zbog povratka vojnih kategorija u europsku politiku, berlinski 'Die Welt' smatra da je kopneni rat postao neizbježan kako bi bio ostvaren intervencijski cilj, da pravo pobijedi nad nasiljem: 'U tom pogledu polazna situacija u 1939. vrlo je slična situaciji iz 1999. To je na vlastiti izazov. Hitler - tko bi to mogao zaboraviti - napao je Poljsku također s namjerom da protjera Poljake, ubije njihovo čelništvo i tamo naseli Nijemce. Odluka o kopnenom ratu vrlo je teška za političare, ali kada bi im bila laka, morali bismo sumnjati u njihovu savjest. Ali ukoliko Milošević iznenada ne porekne samog sebe, drugog izlaza više nema. Sa zrakoplovima se ne može zaustaviti protjerivanje. Jedino što bi preostalo jest činjenica da se pokušalo boriti za pravo, ali nažalost neuspješno', zaključuje 'Die Welt'. (RDW)