YU-BA-SRJ-BIH-INTERVENCIJA-Organizacije/savezi-Obrana-Ratovi-Strana pomoć NJ 29.III.SZ:KOSOVO UGROŽAVA BIH NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG29. III. 1999.Opasnost sukoba bez granica"Jugoslavenski Predsjednik i sam zna da nema nikakvih
izgleda u borbi protiv NATO-a. Trijumfalne poklike nakon pada jednog američkog bombardera tipa F-117 brzo će nadglasati buka nastavljenih zračnih napada zapadnog vojnog saveza na vojne ciljeve u njegovoj zemlji. Unatoč tome, Milošević je opasan za NATO jer će vjerojatno pokušati proširiti rat preko granica. Njegov cilj: destabilizacija cijelog Balkana. Osim toga, Milošević će se, naravno, i dalje nadati da će Rusiju na bilo koji način uspjeti uvući u rat.Glavna briga Zapada danas je Bosna gdje je još stacionirano 30 tisuća vojnika Međunarodne mirovne postrojbe SFOR, uključujući i oko 2600 vojnika Bundeswehra. Čini se da slanje dva MiGa u bosanski zračni prostor potvrđuje da je Beograd mislio ozbiljno kad je zaprijetio napadima na NATO-ve vojnike i u susjednim zemljama. Taj je potez izazvao strahovito jačanje napetosti u Bosni - posebno među postrojbama stacioniranim u RS.Osim opasnosti za živote vojnika, u Bosni prijete i druge negativne
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
29. III. 1999.
Opasnost sukoba bez granica
"Jugoslavenski Predsjednik i sam zna da nema nikakvih izgleda u
borbi protiv NATO-a. Trijumfalne poklike nakon pada jednog
američkog bombardera tipa F-117 brzo će nadglasati buka
nastavljenih zračnih napada zapadnog vojnog saveza na vojne
ciljeve u njegovoj zemlji. Unatoč tome, Milošević je opasan za NATO
jer će vjerojatno pokušati proširiti rat preko granica. Njegov
cilj: destabilizacija cijelog Balkana. Osim toga, Milošević će se,
naravno, i dalje nadati da će Rusiju na bilo koji način uspjeti
uvući u rat.
Glavna briga Zapada danas je Bosna gdje je još stacionirano 30
tisuća vojnika Međunarodne mirovne postrojbe SFOR, uključujući i
oko 2600 vojnika Bundeswehra. Čini se da slanje dva MiGa u bosanski
zračni prostor potvrđuje da je Beograd mislio ozbiljno kad je
zaprijetio napadima na NATO-ve vojnike i u susjednim zemljama. Taj
je potez izazvao strahovito jačanje napetosti u Bosni - posebno
među postrojbama stacioniranim u RS.
Osim opasnosti za živote vojnika, u Bosni prijete i druge negativne
konzekvencije. Mirovni proces između Srba, Muslimana i Hrvata,
pokrenut 1995. Daytonskim sporazumom, mogao bi biti usmjeren na put
propasti. Izgredi u Banjoj Luci, glavnom gradu RS, dodatno
pojašnjavaju opasnost potpune srpske blokade u Bosni. Suradnja
Srba sa Zapadom ionako se pogoršala nakon što su međunarodni
mirovni protektori smijenili s dužnosti radikalnog predsjednika
Nikolu Poplašena. Sada prijeti dodatna radikalizacija.
Diplomati procjenju da Milošević upravlja i protuzapadnim
prosvjedima u susjednoj Makedoniji. Stanovništvo je uglavnom
protiv NATO-ve akcije. Ni 10 tisuća NATO-vih vojnika,
stacioniranih u Makedoniji radi kasnijeg stvaranja mirovne
postrojbe za Kosovo, nije baš dobrodošlo. 'NATO će otići, a Srbi i
Makedonci će ostati - a odnosi su upropašteni', čuju se komentari u
glavnom gradu Makedonije Skoplju.
NATO-va postrojba, sastavljena od Nijemaca (3000 vojnika),
Britanaca, Francuza, Talijana i Nizozemaca, trudi se pak da ne bude
previše laka meta za napad Beograda. Vojnici su u početku bili
stacionirani u blizni granice kako bi u slučaju sklapanja mira brzo
mogli preuzeti kontrolu na Kosovu. Danas su često u pokretu i
razmješteni su po mogućnosti na mjesta izvan dosega srpskog
topništva, istaknuto je. I među Nijemcima, stacioniranim u Tetovu,
osjetno su pojačane sigurnosne mjere zaštite od mogućih napada.
Dakle, NATO i ovdje ozbiljno shvaća Miloševićevu prijetnju. No,
glavni tajnik Javier Solana i vrhovni zapovjednik Wesley Clark već
su jasno upozorili Beograd da bi 'srpski napad na NATO-ve postrojbe
u Makedoniji bio velika greška'.
I na kraju Rusija: slavenska solidarnost navela je vladu u Moskvi na
oštre reakcije. Prekinuti su odnosi s NATO-m. U Bosni su ruski
vojnici u sastavu međunarodne postrojbe SFOR ponovno podvrgnuti
izravnom zapovjedništvu moskovskoga glavnog stožera. Nijedan dan
ne prolazi bez osuda, upućenih na adresu Zapada, i očitovanja
solidarnosti u smjeru Beograda. Doduše, verbalno poskakivanje
ruske vlade - dvije prijetnje izrečene, jedna povučena - otežava
raspoznavanje njezina jasnog cilja.
Krajem tjedna ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov objavio
je da embargo UN na dostavu oružja Jugoslaviji više nije na snazi.
Doduše, to još ni izdaleka ne znači da će Moskva sada pomoći
Beogradu oružjem. S obzirom na očajno stanje u vlastitom
gospodarstvu, Rusija nije zainteresirana za sukob Istoka i Zapada
poput onog iz doba hladnog rata. Stoga je Boris Jeljcin nedavno
poručio da Predsjednik 'neće dopustiti da Rusija bude uvučena u taj
rat'. Milošević će ipak pokušati", naglašava Peter Muench.