MIKULIČIĆ ZATRAŽIO OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU ZA ALEKSOVSKOG

DEN HAAG, 23.ožujka (Hina) - Obrana Zlatka Aleksovskog u utorak je u Haagu zatražila oslobađajuću presudu ocijenivši da tužitelji nisu dokazali nijednu točku optužnice protiv bivšeg upravitelja vojnog zatvora u Kaoniku pokraj Busovače.#L# "Obrana predlaže oslobađanje po svim točkama optužbe" kazao je u završnoj riječi branitelj Aleksovskog Goran Mikuličić. Tužitelji su dan ranije zatražili kaznu od najmanje deset godina zatvora za bivšeg upravitelja vojnog zatvora. Optužnica tereti Aleksovskog za povrede ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja, a konkretno za poticanje i naređivanje nezakonitih postupaka prema muslimanskim zatočenicima u Kaoniku u prvoj polovici 1993., uključivši upućivanje civila i vojnika na kopanje rovova, korištenje kao živi štit, pljačku, fizičko zlostavljanje i ubijanja. Aleksovskom se na teret stavljaju, po zapovjednoj odgovornosti, nedjela koja su u zatvoru počinili čuvari pripadnici vojne policije. Odvjetnik Mikuličić u završnoj je riječi odbacio tezu tužitelja da je za povrede ženevskih konvencija u slučaju Aleksovski irelevantan karakter oružanog sukoba i kazao da u BiH na djelu nije bio međunarodni sukob, što je potrebni okvir za optužbe o povredi ženevskih konvencija. Mikuličić je dodao da svjedoci nisu nikad na području Busovače posvjedočili da su vidjeli vojnike Hrvatske vojske. U prilog tvrdnji obrane da Aleksovski nije obavljao nijednu značajnu civilnu dužnost koja bi mu omogućila nadzor nad čuvarima - pripadnicima vojne policije koji su, po tvrđenju žrtava, zlostavljali zatočenike, Mikuličić je kazao da čak ni svjedoci optužbe nisu vidjeli njegova klijenta na mjestima i sastancima na kojima se moglo planirati ili upravljati događajima. "Za to dokaza u ovom postupku nije bilo - niti jednog". Aleksovski je, kaže obrana, "imao samo i jedino administrativnu ovlast i ovlast da kontaktira s predstavnicima međunarodnih organizacija". On je objasnio i da je stajalište obrane da je do interniranja civila u Kaoniku dolazilo zbog toga što su svojim naoružanjem predstavljali sigurnosno pitanje. Kratkotrajna interniranja, u dva navrata, nisu imala za posljedice "narušavanje zdravlja ili fizičkog integriteta osoba". "Obrana smatra da iskazima svjedoka optužbe koji su govorili da su bili teško fizički maltretirani u Kaoniku ne treba vjerovati". "Ti svjedoci možda i govore subjektivnu istinu...ali ona nije objektivno verificirana" potrebnom medicinskom dokumentacijom. Kopanje rovova, kazao je Mikuličić, odvijalo se u sklopu radne obveze, a korištenje ljudi kao živih štitova se nije ni dogodilo. Aleksovskom se na teret stavljaju i ubijanja zatočenika Kaonika. Navedeni slučajevi dogodili su se izvan samog zatvora, kazao je Mikuličić, i Aleksovski je učinio ono što mu je i bila dužnost, kao i svakog drugog građanina, a to je prijaviti ubojstva nadležnim tijelima. Radilo se o koraku koji proizilazi isključivo iz "građanske savjesti", kaže Mikuličić. Zagrebački odvjetnik odbacio je tvrdnje tužitelja da je Aleksovski bio "pristaša hrvatske stvari". On je bio dijete iz mješovita makedonsko-hrvatskog braka, oženio je Srpkinju i živio u gradu u kojem su prevladavali Muslimani koji su mu bili najbolji prijatelji. Aleksovski je, kaže obrana, bio "osoba bez ikakvih nacionalnih predrasuda". (Hina) ps rb