POSLOVNI PREGLED, BROJ 96

POSLOVNI PREGLED broj 96 13. - 19. 03. 1999. SADRŽAJ: ? PRIHVAĆEN OPERATIVNI PROGRAM OVOGODIŠNJE PROLJETNE SJETVE 2 ? PODRŽAN PRIJEDLOG ZAKONA O UTVRĐIVANJU MIROVINSKE OSNOVICE 2 ? NA SJEDNICI ODBORA ZA STRATEŠKE ODLUKE O GOSPODARSKOJ STABILNOST 3 ? OSNOVAN PROGRAMSKI SAVJET ENERGETSKOG INSTITUTA "HRVOJE POŽAR" 3 ? U SEDAM MJESECI PROŠLE GODINE - 30 EKOLOŠKIH NEZGODA 3 ? VIP-NET PREDSTAVIO SVOJE DOBAVLJAČE OPREME 3 ? BRODOSPLIT UGOVORIO GRADNJU BRODOVA ZA 40 MILIJUNA USD 3 ? USKORO UGOVORI ZET-A S MERCEDESOM I MANOM 3 ? O GRADNJI AUTOCESTE GORIČAN - ZAGREB 4 ? TROŠKOVI RJEŠAVANJA PROBLEMA 2000 U INI PREMAŠUJU 3,5 MILIJUNA USD 4 ? PROGRAM IZGRADNJE OBJEKATA UZ TERMOELEKTRANU PLOMIN 4 ? USKORO REMONT NUKLEARKE KRŠKO 4 ? NADZORNI ODBOR SINJA DONIO ODLUKU O POKRETANJU STEČAJA 5 ? DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA OČEKUJE POSLOVANJE S DOBITI 5 ? OSJEČKA ŠEĆERANA ZAPOČINJE ISPLATU LANJSKIH OBVEZA 5 ? ZAPOČELA SJETVA NA POLJIMA IPK RATARSTVO-STOČARSTVO 5 ? DO RUJNA 2001. POČETAK RADA NOVE ULJARE IPK-A OSIJEK 5 ? PANONSKA PIVOVARA POSLOVALA S GUBITKOM 5 ? SASTANAK SINDIKALNIH POVJERENIKA I PREDSJEDNIKA ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA TDR-A 6 ? BIVŠE RADNICE DERBY-A PONOVNO POKREĆU STEČAJ 6 ? PODRŽAN PROGRAM OPORAVKA NAME, JOŠ SE ČEKA PBZ 6 ? OTVORENA ROBNA KUĆA MREŽNICA 6 ? ELECTROLUX OČEKUJE RAST PRODAJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU 6 ? P.Z. AUTO NOVI UVOZNIK AUTOMOBILA ŠKODA 6 ? EUROPLAKAT PROREKLAM PREDSTAVIO STRANICE NA INTERNETU 7 ? JAVNA POTROŠNJA HRVATSKE PREVISOKA 7 ? HRVATSKA I BIH TEŽIT ĆE LIBERALIZACIJI MEĐUSOBNE TRGOVINE 7 ? HOTELIJERI UPOZORAVAJU NA PROBLEME PRED TURISTIČKU SEZONU 7 ? IZABRAN NOVI PREDSJEDNIK HOK-A 8 ? 50. GODIŠNJICA HRVATSKE VOĆARSKE STANICE 8 ? NASTUP HRVATSKIH OBRTNIKA NA SAJMU U GRAZU 8 ? EUROPSKI TRENDOVI U MALOPRODAJI 8 ? HRVATSKA TURISTIČKA PONUDA NA SAJMU U PARIZU 8 ? OVE GODINE U HRVATSKOJ 150.000 TURISTA IZ BIH 9 ? IZRAVNA STRANA ULAGANJA U HRVATSKU 2,04 MILIJARDI USD 9 ? UNUTARNJI DUG KRAJEM SIJEČNJA 13,49 MILIJARDI KUNA 9 ? PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA U SIJEČNJU 2,3 MILIJARDI KUNA 9 ? SIJEČANJSKI PRIHODI ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA 5,53 MILIJARDI KUNA 9 ? KRAJEM SIJEČNJA 15,6 MILIJARDI KUNA NENAPLAĆENIH NALOGA 9 ? NOVČANI PRIMICI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 25,2 MILIJARDE KUNA 10 ? PORASLE PROIZVOĐAČKE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U VELJAČI 10 ? U HRVATSKOJ 313.736 NEZAPOSLENIH 10 ? TIJEKOM SIJEČNJA ŠEST POSTO MANJE TURISTA NEGO LANI 10 ? CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA NA SIJEČANJSKOJ RAZINI 10 ? POVEĆANA ESKONTNA STOPA NA 7,9 POSTO 10 ? ZAGREBAČKA BANKA O NEGOTOVINSKIM BANKOVNIM USLUGAMA 11 ? MEĐIMURSKA BANKA OSTVARILA 17 MILIJUNA KUNA DOBITI 11 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 11 ? VIJESTI IZ SVIJETA 12 ? POSEBAN PRILOG: KORIŠTENJE POTICAJA U POLJOPRIVREDI POZORNO ĆE SE PRATITI 13 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIHVAĆEN OPERATIVNI PROGRAM OVOGODIŠNJE PROLJETNE SJETVE Hrvatska je Vlada na ovotjednom otvorenom dijelu sjednice, među sotalim: - prihvatila Operativni program ovogodišnje proljetne sjetve, prema kojem bi tijekom proljeća u Hrvatskoj trebalo biti zasijano 711.400 hektara (ha) ili 11,4 posto više nego lani. Od tih površina, 103.000 ha ulazi u sustav poticaja, od čega se 36.000 ha odnosi na sjetvu soje, 32.000 ha suncokreta, 29.000 ha šećerne repe te šest tisuća ha pivarskog ječma. Prema Zakonom o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu za sjetvu pivarskog ječma poticaji će iznositi 1200 kuna po hektaru, suncokreta 1270 kuna po ha, 1170 kuna za soju i 2260 ha za šećernu repu. Poticaji za sjetvu isplaćivat će se iz proračunskih sredstava za ovu godinu i to polovina u razdoblju travanj-lipanj, a ostatak od listopada do prosinca, tj. nakon berbe. Prvi dio predviđenih poticaja za sjetvu pivarskog ječma, šećerne repe, soje i suncokreta proizvođačima će biti isplaćeno u repromaterijalu tj. mineralnom gnojivu, sjemenu, gorivu ili zaštitnim sredstvima; - odlučila pokrenuti postupak za sklapanje ugovora o zajmu za Projekt tehničke pomoći u svezi s institucionalnim i zakonodavnim promjenama s ciljem razvoja privatnog sektora između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). Radi se o zajmu u visini od 7,3 milijuna USD. U taj je iznos uključen i trošak početne provizije od jedan posto, a rok otplate iznosi 15 godina. Poček je pet godina, a kamatna stopa šestomjesečni LIBOR uvećan za maržu od 0,39 posto na godinu. RH je obvezna osigurati ukupno 11,5 milijuna kuna u državnom proračunu od ove godine do 2003., kojima će sufinancirati taj projekt. Projekt, između ostalog, uključuje financiranje jačanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Komisije za vrijednosne papire i Središnje depozitarne agencije, izrade studije za poboljšanje katastarskog sustava putem Državne geodetske uprave, izrade metodologije i uvođenja sustava za praćenje potrošačkih cijena u Državnom zavodu za statistiku, potporu Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka pri privatizaciji tri državne banke itd; - odobrila pokretanje postupka za sklapanje ugovora s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) o donaciji 80.000 USD za razvoj Nacionalnog programa rješavanja problema 2000, a koje će IBRD dati RH putem Ministarstva znanosti i tehnologije. Od ukupne vrijednosti donacije, 24.000 USD namijenjeno je savjetodavnim uslugama domaćih i stranih stručnjaka, 16.000 USD troškovima školovanja, a 17.000 USD seminarima za višu upravu. Pri tome je za putne troškove planirano 15.000 USD, dok će se za kampanju buđenja javne svijesti kroz oglašavanja i druge marketinške oblike izdvojiti 8.000 USD. Primatelj donacije svaki će mjesec IBRD-u davati izvješće glede svojih aktivnosti koje provodi uz pomoć darovanih sredstava, a ukoliko se ne ispune točno navedeni uvjeti Ugovora, tada će IBRD imati pravo djelomično ili potpuno obustaviti isplatu sredstava donacije, i - dala suglasnost Jadranskom naftovodu d.d. (JANAF) na sudjelovanje te tvrtke u osnivanju i članstvu u međunarodnom Konzorciju za transport nafte sustavom Družbadria. Taj bi projekt omogućavao izvoz nafte iz Rusije i ostalih država bivšeg Sovjetskog Saveza na međunarodno tržište putem JANAF-a i naftne luke Omišalj. Transportna ruta, ukupne dužine 3200 kilometara, započinjala bi u Rusiji, a uključivala bi Bjelorusiju, Ukrajinu, Slovačku, Mađarsku i Hrvatsku. Tu bi koristila postojeći sustav JANAF-a dugačak 300 kilometara uz potrebnu izgradnju paralelnog cjevovoda. Protokol projekta Družbadria navedene su zemlje potpisale u listopadu 1997. u Zagrebu. PODRŽAN PRIJEDLOG ZAKONA O UTVRĐIVANJU MIROVINSKE OSNOVICE Na zatvorenoj je sjednici Vlada ovoga tjedna, između ostaloga, prihvatila prijedlog Zakona o utvrđivanju mirovinske osnovice u kojoj su uračunate plaće iz 1994. i 1995. godine. Tim se Zakonom, kako je priopćeno, propisuje da će se kao plaća ostvarena navedenih godina uzimati plaća koju je isplaćivao poslodavac zaposleniku na temelju rada umanjena za obvezne doprinose i porez iz dohotka. Vlada je prihvatila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudskom registru, te donijela odluku o produljenju roka za podnošenje zahtjeva za obnovom. Odluka omogućuje da se zahtjev za obnovom može podnijeti do 30. svibnja 1999. jer velik broj osoba nije do sada mogao podnijeti zahtjev za stambenim zbrinjavanjem. Donesen je zaključak o privremenom otvaranju graničnog prijelaza za međunarodni cestovni promet Dvor - Bosanski Novi, između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, jer se zbog obnove mostova na Savi zatvaraju dva sadašnja granična prijelaza. NA SJEDNICI ODBORA ZA STRATEŠKE ODLUKE O GOSPODARSKOJ STABILNOST Pod predsjedanjem predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana u ponedjeljak je održana sjednica Odbora za strateške odluke Predsjedničkog vijeća. Razmatrano je trenutačno gospodarsko stanje, potrebne mjere za sprečavanje kriznih pojavnosti te mjere za poticanje razvitka i učvršćenja gospodarske stabilnosti. O zaključcima s rasprave javnost će biti posebno obaviještena. OSNOVAN PROGRAMSKI SAVJET ENERGETSKOG INSTITUTA "HRVOJE POŽAR" U Ministarstvu gospodarstva prošloga je petka osnovan Programski savjet Energetskog instituta "Hrvoje Požar". Programski savjet okuplja predstavnike 32 vladine institucije i agencije, znanstvene, visokoškolske i stručne institucije, te predstavnike Hrvatske elektroprivrede i INE. Cilj je Savjeta snažnije koordiniranje znanstvenih istraživanja u energetskom sektoru, stvaranje uvjeta da znanost odgovori na sadašnje i buduće energetske potrebe Hrvatske. Programski savjet Instituta "Hrvoje Požar" predstavlja široku nacionalnu energetsku koaliciju institucija s ciljem unaprjeđenja gospodarenja energijom u Hrvatskoj. Programski savjet sastajat će se najmanje dvaput godišnje, a prema potrebi i češće. U SEDAM MJESECI PROŠLE GODINE - 30 EKOLOŠKIH NEZGODA U Hrvatskoj se od svibnja 1998., kad je ustanovljen Odsjek za provedbu planova intervencija pri Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša, do kraja te godine dogodilo 30 ekoloških nezgoda. Od ukupnoga broja 12 ekoloških nezgoda dogodilo se u prometu, 13 u industriji, jedna u skladištu lijekova i bolničkog otpada, a počinitelj četiriju nezgoda nije poznat, objavljeno je u "Okolišu", časopisu koji izdaje Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. Najviše nezgoda, devet, dogodilo se u Primorsko- goranskoj, četiri u Sisačko-moslavačkoj, po tri u Zagrebačkoj, Istarskoj i Zadarskoj županiji, u Šibensko-kninskoj dvije i po jedna u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Brodsko- posavskoj županiji. Odsjek za provedbu planova intervencija u stalnoj je vezi s Odjelom operativnog dežurstva Ministarstva unutarnjih poslova i Odjelom za sustav motrenja i obavješćivanja Ministarstva obrane. 2. HRVATSKE TVRTKE VIP-NET PREDSTAVIO SVOJE DOBAVLJAČE OPREME Koncesionar prve hrvatske privatne GSMmreže, konzorcij Vip-net potpisao je krajem veljače ugovore s odabranim dobavljačima telekomunikacijske opreme - Ericssonom-Teslom i Siemensom. Tim je odabirom Vip-net pokazao svoju opredjeljenost za hrvatske poslovne partnere, odnosno tvrtke koje su već nazočne na hrvatskom tržištu, kazao je Boris Nemšić, kažu u Upravi Vip-neta, drugog hrvatskog operatora digitalnih pokretnih telekomunikacija. Istaknuto je da ukupna vrijednost investicije za trogodišnji ugovor s Ericssonom i Siemensom iznosi 60 milijuna USD, u što je uključena samo nabava opreme bez dodatnih troškova, izgradnje objekata i slično. Nova GSM mreža treba početi s komercijalnim radom 1. srpnja, a tada bi signalom trebalo pokriti 50 posto stanovništva u Hrvatskoj. To je prva faza izgradnje mreže, koja je usmjerena u prvome redu na pokrivanje većih gradova, turističkih područja i prometnih smjerova korisnim signalom dok će se u kasnijim fazama mreža proširiti na cijelo područje, pojašnjavaju u Vip-netovom uredu "Network Infrastrucutre". U drugoj bi fazi, nakon 21 mjeseca, mreža trebala pokrivati 90 posto stanovništva, a u trećoj, nakon 36 mjeseci, cijelo područje. BRODOSPLIT UGOVORIO GRADNJU BRODOVA ZA 40 MILIJUNA USD Splitsko brodogradilište Brodosplit i tvrtka "Diocletian Shipping Limited" potpisali su ugovor o gradnji četiriju brodova za 40 milijuna USD. Prvi brod trebao bi biti predan u drugoj polovici 2000., a ostali svaka dva mjeseca nakon toga. Riječ je o višenamjenskim brodovima nosivosti 8500 tona i 113 metara dužine. Pokretat će ih glavni stroj od 2850 kW, a postizat će brzinu od 14,5 čvorova. Tim ugovorom, koji će postati pravomoćnim kad prispije prva novčana doznaka kanadskoga financijskog partnera, navozi Brodosplita su popunjeni gotovo do polovice 2001. To je i financijski važan poticaj i ozbiljan posao za Brodosplit, osobito u sadašnjemu teškom trenutku za brodogradilište, istaknuli su predstavnici te splitske tvrtke nakon potpisivanja. USKORO UGOVORI ZET-A S MERCEDESOM I MANOM Zagrebački električni tramvaj (ZET) do kraja mjeseca namjerava potpisati ugovore s generalnim zastupnikom Mercedesa za Hrvatsku tvrtkom Euroline i njemačkim proizvođačem autobusa MAN-om o isporuci 20 klasičnih niskopodnih autobusa MBO 405 N2 i 20 niskopodnih autobusa MAN NL 263. Investicija vrijedna otprilike 101 milijun kuna. Autobusi bi u Zagreb trebali stići najkasnije do polovine ovogodišnjeg srpnja, jer u ZET-u pretpostavljaju da će imati veće prijevozne obveze vezane uz održavanje Drugih svjetskih vojnih igara. Trenutačno se radi na programu voznih linija, kako bi se novi autobusi odmah uključili u javni gradski promet. O GRADNJI AUTOCESTE GORIČAN - ZAGREB O nastavku gradnje preostalih dionica autoceste Goričan - Zagreb od Varaždina prema Brezničkomu Humu te svršetku radova na dionici od Komina do Brezničkog Huma razgovarali su ovoga tjedna u Varaždinu gospodarski i politički čimbenici, sudionici u gradnji te autoceste. Između ostaloga, rečeno je kako će radovi na dionici od Komina do Brezničkog Huma završiti potkraj ovoga ljeta, a da na preostalim dionicama od Brezničkog Huma prema Varaždinu rokovi ovise o koncesionarima koji će radove izvoditi u vlastitoj organizaciji. Glavni je zadatak, naglašeno je, zatvoriti financijsku konstrukciju za izgradnju autoceste, za koju je studija gotova i bit će predstavljena Svjetskoj banci. Dodano je da bi radovi na preostalim dionicama mogli početi već 1. travnja, a autocesta bi trebala biti gotova, ako se gradnja nastavi planiranom brzinom, potkraj 2000. Kako je rečeno na radnome sastanku, projektne su dokumentacije za preostale dionice gotove, a sada se izrađuju zasebni elaborati. Posao usporava to što za jednu građevnu dozvolu treba dobiti 20 suglasnosti, a gradnju će, navedeno je, otežati i reguliranje rijeke Bednje. K tomu, izvođačima radova treba platiti do sada obavljene poslove. TROŠKOVI RJEŠAVANJA PROBLEMA 2000 U INI PREMAŠUJU 3,5 MILIJUNA USD U državnoj naftnoj kompaniji INI, koja ima 2.000 osobnih računala, 77 informacijskih podsustava, otprilike 70 programskih paketa vanjskih dobavljača, više od 200 procesnih sustava te složenu komunikacijsku mrežu, još nisu završene konačne procjene troškova vezanih uz prelazak informacijskih podsustava na novo tisućljeće. No, prema grubim procjenama Ininih stručnjaka i voditelja "'Projekta Y2000", oni će zacijelo premašiti iznos od 3,5 milijuna USD. Polazeći od toga da navedeni projekt ima čvrsto određeni rok dovršetka, koji se ne može produljiti, njegov minimalni cilj je postići sigurnost vitalnih dijelova poslovanja u 2000. Radi se o kritičnim sustavima bez kojih bi bilo ugroženo tvrtkino poslovanje te o sustavima čiji prekid u radu može prouzročiti ozbiljne smetnje, smanjiti učinkovitost i konkurentnost tvrtke na tržištu. To se ponajprije odnosi na sustave naplate, kontrole zaliha, proizvodnju i distribuciju. Aktivnost na uklanjanju mogućih problema u vlastitim informacijskim sustavima zbog 'Millennium Buga' INA je započela još tijekom 1997. inventurom stanja postojeće tvrtkine informatičke tehnologije. Trenutno projektni tim Ininih stručnjaka radi na konačnoj procjeni troškova te na pripremi detaljnih planova rada za sva područja Projekta Y2000. PROGRAM IZGRADNJE OBJEKATA UZ TERMOELEKTRANU PLOMIN Na osnovi pisma namjere, koje su predstavnici HEP-a i lokalnih zajednica Labinštine potpisali potkraj prošle godine u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), ovih je dana potpisano više sporazuma važnih za nastavak provedbe Programa izgradnje objekata male privrede i lokalne infrastrukture uz Termoelektranu "Plomin". Tako je potpisan sporazum o uključenju lokalnih zajednica Labinštine u "Plomin Holding" d.o.o., trgovačko društvo utemeljeno sa zadaćom da provede program izgradnje objekata uz TE "Plomin". Njime se uređuje članska prava lokalnih zajednica u "Plomin Holdingu" i omogućuje im djelotvorniju suradnju s HEP-om. Utvrđeno je da će Skupština "Plomin Holdinga" d.o.o. imenovati Nadzorni odbor i Upravu. Nadzorni odbor imat će sedam članova (pet predstavnika lokalnih zajednica i dva predstavnika HEP-a) i davat će suglasnost na odluke Uprave, koje se, među ostalim, odnose na promjene i dopune, plan i dinamiku izgradnje te osnivanje novih trgovačkih društava za pojedine projekte iz Programa. Dogovoreno je da će se glavnica Društva povećavati po planu i dinamici provedbe programa, dokapitalizacijom lokalnih zajednica te novcem koji će HEP-a od naknade za uporabu zemljišta za TE "Plomin". Isto tako, potpisana su i dva pisma namjere o izvedbi prvih dvaju projekata izgradnje objekata uz TE "Plomin" - Trajektne luke u Plominskome zaljevu i Centra za akvakulturu u Plomin Luci. Potpisano je i pismo namjere za trajektnu luku je na temelju međunarodnoga prednatjecanja izabrana talijanska tvrtka "Arglo Architettura Ingegneria Urbanistica" iz Padove. Konačni je cilj toga projekta uvesti trajektne veze za prijevoz automobila, autobusa, kamiona i putnika iz Plomin Luke do Cresa, Porozine i Venecije. No golema je važnost projekta, kako je priopćeno, u činjenici da će se za izgradnju luke očistiti od mulja i produbiti Plominski zaljev te obnoviti luka u Plomin Luci. "Plomin Holding" je već počeo izvoditi taj dio projekta. Osim toga, potpisano je i pismo namjere za provedbu prvoga dijela Centra za akvakulturu - izgradnju mrijestilišta ,a potpisali su ga čelnici rovinjske tvrtke Marimirne. Marimirna je odabrana na temelju javnog prednatjecanja za utvrđivanje podobnosti za ulaganje. Zanimljivost toga projekta je, kako je priopćeno, iskorištavanje tople vode koja je korištena za rashlađivanje postrojenja TE Plomin, što je ostvareno u brojnim sličnim objektima u svijetu. Potpisnici pisma namjere sporazumjeli su se da će o uvjetima i mogućnostima provedbe drugoga dijela Centra - izgradnje ribogojilišta - razgovarati kad mrijestilište bude pušteno u rad. USKORO REMONT NUKLEARKE KRŠKO Redovni godišnji remont nuklearke Krško započet će nešto ranije nego prijašnjih godina i potrajati duže kako bi se postrojenja pripremila za zamjenu starih parogeneratora na jesen ove godine, kao i za zamjenu nekih mjernih instrumenata. Kako je u četvrtak priopćeno iz nuklearke, remont će započeti 29. ožujka i trajat će 52 dana. Sredstva za remont su osigurana, a u petak će zrakoplovom biti dopremljeno i nuklearno gorivo koje će biti zamijenjeno u reaktoru nuklearke. NADZORNI ODBOR SINJA DONIO ODLUKU O POKRETANJU STEČAJA Sinj d.d., najveća graditeljska tvrtka u cetinskom kraju, koja trenutačno zapošljava 200 radnika, odlukom Nadzornog odbora odlazi u stečaj. Prema dostupnim podacima, temeljni kapital tvrtke je otprilike 13 milijuna kuna, dugovanja su dosegnula 20 milijuna, a potraživanja sedam milijuna kuna. DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA OČEKUJE POSLOVANJE S DOBITI Drvna industrija Spačva iz Vinkovaca ovu godinu planira zaključiti s otprilike 41,5 milijuna DEM prihoda i više od pet milijuna DEM. Izvoz će činiti približno 54 posto od ukupno planirane realizacije, odnosno 22,5 milijuna DEM. Najveći izvoz, u vrijednosti od 15,5 milijuna DEM, planiran je u Pilani d.o.o., pri čemu se najviše planira izvesti plemenitog furnira, za 5,59 milijuna DEM. U Finali se očekuje veća vrijednost realizacije na domaćem nego na inozemnom tržištu. Izvoz se planira u iznosu od 1,3 milijuna DEM. Planom poslovanja za ovu godinu u toj je drvnoj industriji predviđen prorez 60.000 prostornih metara trupaca. Najviše bi se proizvelo lam parketa, 250.000 četvornih metara, dok bi se klasičnog parketa izradilo 180.000 četvornih metara, a plemenitog furnira 2,76 tisuća. U Finali d.o.o. nastavit će se s tradicionalnom proizvodnjom vrata, ali novih tipova i dimenzija, s kvalitetnom površinskom obradom. Plan je da se proizvede 6,39 tisuća takvih vrata. Novi proizvod je i seljački pod, koji se izrađuje u nekoliko varijanti, a ove godine ga se planira proizvesti 15,18 tisuća četvornih metara. OSJEČKA ŠEĆERANA ZAPOČINJE ISPLATU LANJSKIH OBVEZA Ovih će dana kooperantima IPK Tvornice šećera Osijek započeti isplata novca za šećernu repu prošlogodišnjeg roda. Po riječima poslovodstva, tvrtka je završila sve aktivnosti oko isplate zaostalih obveza proizvođačima šećerne repe u iznosu višem od 40 milijuna kuna. Hrvatska Vlada šećerani je nedavno odobrila izdavanje mjenica u iznosu od 104 milijuna kuna za podmirenje obveza proizvođačima repe za prošlogodišnji rod, mineralnih gnojiva te za provođenje ovogodišnje proljetne sjetve. Kako kažu u Upravi, nakon što je Ministarstvo financija avaliralo mjenice, šećerana ih je eskontirala preko Privredne banke Zagreb. Ovogodišnja sjetva šećerne repe već je započela, a Tvornica šećera Osijek zasijat će približno 12.000 hektara, koliko joj iznosi kvota. Tijekom prošlogodišnje kampanje preradila je 517.035 tona repe, iz koje je proizvedeno 57.415 tona šećera ili 1575 tona manje nego je planirano. ZAPOČELA SJETVA NA POLJIMA IPK RATARSTVO-STOČARSTVO Proljetna sjetva na poljima IPK Ratarstvo-Stočarstvo Osijek započela je ovih dana sjetvom jarog ječma, koji je zasijan na 50 hektara (ha). Ovih bi dana trebala započeti i sjetva šećerne repe, objavila je ta tvrtka. Šećernu repu u IPK-u planiraju zasijati na 3500 ha, no težište ovogodišnje proljetne sjetve bit će na uljaricama. Suncokretom se planira zasijati 4500 ha, dok se sjetva soje planira obaviti na više od 2000 ha. Zbog problema s plasmanom kukuruza na tržište, ta će tvrtka smanjiti sjetvene površine te kulture, odnosno očekuje se sjetva na približno 4000 ha. U strukturi proljetne sjetve tradicionalno su zastupljene i različite vrste povrća, kojima se planira zasijati 100 ha. Iz te tvrtke upozoravaju da im najveću poteškoću predstavlja financiranje sjetve, tj. osiguranje potrebnog reprodukcijskog materijala. DO RUJNA 2001. POČETAK RADA NOVE ULJARE IPK-A OSIJEK U IPK Osijek - Tvornici ulja Čepin planiraju do rujna 2001. modernizirati i proširiti kapacitet postrojenja za preradu uljarica, u sklopu projekta "Jestiva ulja IPK Osijek 2000". U modernizaciju uljare investirat će se 66,8 milijuna DEM. Potreban novac osigurat će se putem kredita frankfurtske Dresdner Bank AG, a za taj je zajam hrvatska Vlada nedavno dala i jamstvo. Za 85 posto iznosa kredita, tj. 56,8 milijuna DEM, kamata je 5,075 posto na godinu, a rok otplate od 2002. do 2010. Za ostatak kredita kamata iznosi 7,45 posto, a rok otplate od 2001. do 2004. Nakon modernizacije, uljara u Čepinu uglavnom će prerađivati suncokret, uljana repica i iznimno manje količine soje. Planira se proizvoditi i margarin te majoneza. Odabrana tehnološka oprema u postrojenju omogućivat će fleksibilno upravljanje proizvodnjom različitih finalnih proizvoda, kažu u čepinskoj uljari. Dnevni kapacitet prerade suncokreta u osuvremenjenom pogonu iznosit će 500 tona, uljane repice približno 450 tona te soje 400 tona. Uz to, dnevno bi se trebalo proizvoditi 36 tona margarina i 12 tona majoneze, dok bi se jestivog ulja punilo 6.000 boca na sat. U toj uljari drže da je planirana proizvodnja usklađena s prognoziranom tržišnom i konkurentskom situacijom u Hrvatskoj i s razinom potreba u drugim zemljama balkanskog poluotoka, posebice s potražnjom u BiH, Makedoniji i Albaniji. PANONSKA PIVOVARA POSLOVALA S GUBITKOM Panonska pivovara prošlu je poslovnu godinu završila s gubitkom od približno 30 milijuna kuna, a prema najavama tvrtkinog poslovodstva, pokrit će se iz zadržane dobiti iz prijašnjih godina. Gubitak je posljedica slabe prodaje, nelikvidnosti, ali i investicija koje su provedene tijekom godine. U nove Tuborg boce i sanduke uloženo je pet milijuna DEM. Tvrtka je zbog slabljenja kune imala lani i visoke negativne tečajne razlike, budući da joj obveze prema inozemstvu vezane za kredit za izgradnju pivovare iznose tri milijuna DEM. Izlaz iz spomenute situacije poslovodstvo Panonske pivovare vidi u povećanju prodaje i žešćoj propagandnoj kampanji. Namjera im je ubuduće orijentirati se prema krajnjim potrošačima, a ne kao dosad trgovcima. SASTANAK SINDIKALNIH POVJERENIKA I PREDSJEDNIKA ZAPOSLENIČKIH VIJEĆA TDR-A Sindikalni povjerenici i predsjednici zaposleničkih vijeća dioničkih društava u sustavu koncerna Tvornice duhana Rovinj (TDR), krajem prošloga tjedna u Rovinju su održali zajednički sastanak kojem je povod bilo nedavno potpisivanje granskog kolektivnog ugovora za zaposlene u domaćoj duhanskoj industriji. Član Uprave rovinjskog duhanskog koncerna Tomislav Budin tom prigodom je istaknuo kako neće biti otpuštanja radnika te da će tom pitanju TDR i nadalje pristupati s posebnom osjetljivošću. Predstavnici sindikata na tom su sastanku još jednom izrazili potporu poslovodstvu rovinjske Tvornice duhana i njihovom nastojanju da stvore jedinstven i učinkovit sustav hrvatskog duhanskog gospodarstva. BIVŠE RADNICE DERBY-A PONOVNO POKREĆU STEČAJ Pedesetak bivših djelatnica tvornice obuće Derby na svom je prošlotjednom skupu u Križevcima ponovno predložilo Trgovačkom sudu u Bjelovaru pokretanje stečajnog postupak u toj tvrtki. Njihov prvi pokušaj prošle jeseni nije uspio, jer nisu prikupile traženih 30.000 kuna predujma za troškove stečajnog postupka. No, kako navode, ima naznaka da bi se stečajni postupak u križevačkom Derbyju mogao otvoriti i bez traženog predujma. Bivše radnice, koje nakon kolektivnog otkaza od prošlog ljeta primaju novčanu naknadu za nezaposlene u iznosu od 700 do 800 kuna, željele bi da u stečajnom postupku tvornicu preuzme novi vlasnik, koji bi znao obnoviti proizvodnju i otvoriti približno 150 radnih mjesta. Tvornica Derby, u vlasništvu Marijane Olujić, ne radi već godinu dana. PODRŽAN PROGRAM OPORAVKA NAME, JOŠ SE ČEKA PBZ Najveći dobavljači trgovačkog lanca Nama, uz sindikat zaposlenih i male dioničare, dali su podršku programu poslovnog i financijskog restrukturiranja te tvrtke, kojeg je sredinom prošlog mjeseca izradio predsjednik Uprave Name Joško Zavoreo. Dukat, Franck, Kraš te Podravka nedavno su potpisali ugovore o daljnjoj, redovitoj isporuci robe tom lancu robnih kuća. Tako se već od ovotjednog utorka, prema Zavoreovim riječima, popunjavaju ispražnjene Namine police novim pošiljkama proizvoda najvećih tvrtkinih dobavljača. Iz Privredne banke Zagreb (PBZ) se doznaje kako je toj banci program restrukturiranja Name dostavljen ali Uprava banke glede toga nije zauzela konačan stav. Program predviđa objedinjenje svih Naminih kredita prema PBZ-u ili onih za koje ta banka garantira, te omogućava njihov duži rok povrata. Poslovodstvo Name očekuje da će PBZ prihvatiti prijedlog da se tako rekonstruirani krediti vrate u roku od deset godina, a ukupna vrijednost reprograma iznosi gotovo 60 milijuna DEM. Zavoreo u programu upozorava kako se uspjeh Naminog restrukturiranja neće postići ukoliko se sve predložene mjere ne prihvate i ne provedu, te ukoliko se sporazumi sa svima ne postignu do polovine ovoga mjeseca. OTVORENA ROBNA KUĆA MREŽNICA U Dugoj Resi u četvrtak je nakon dvije godine ponovno otvorena robna kuća "Mrežnica", prodajne površine 3.500 četvornih metara. Robna je kuća zatvorena prije dvije godine zbog velikih novčanih teškoća i stečaja. Hrvatska je Vlada u ponovno otvorenje robne kuće uložila 20 milijuna kuna, a nakon privatizacije njezini su vlasnici osim "Mrežnice" d.d. velikogorička "Sloboda" i neke manje tvrtke. U robnoj se kući zaposlilo 29 radnika iz Duge Rese, a u sljedećih nekoliko mjeseci zaposlit će ih se još 20. ELECTROLUX OČEKUJE RAST PRODAJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU Electrolux d.o.o. Hrvatska, tvrtka iz grupacije Electrolux, najvećeg svjetskog proizvođača bijele tehnike, u ovoj godini očekuje rast prodaje i povećanje prihoda za 20 posto u odnosu na prošlogodišnje, koji su dosegnuli 25 milijuna DEM. Riječ je o organskom rastu, kažu u tvrtki i dodaju da takav rast ostvaruju nove tvrtke na tržištu, koje pritišću konkurenciju, neprestano uvode nove asortimane i stječu nove kupce. Ta se tvrtka bavi prodajom robnih marki Electrolux, AEG i Zanussi. Najveći dio prodaje, 87 posto, odnosi se na kućanske uređaje, a ostatak na uređaje za profesionalnu uporabu. Danas na hrvatskom tržištu prodaje otprilike 900 različitih kućanskih uređaja. Putem tvrtke u Hrvatskoj Electrolux opskrbljuje i BiH, a pokriva djelomično i slovensko tržište. U švedskom koncernu, po riječima predstavnika tvrtke, planiraju hrvatskoj tvrtki osigurati status mini- regionalnog centra. P.Z. AUTO NOVI UVOZNIK AUTOMOBILA ŠKODA Novoosnovana tvrtka P.Z. Auto, joint venture također nove tvrtke Porshe Zagreb i Auto Centra Zubak (ACZ) iz Velike Gorice, novi je ovlašteni uvoznik čeških automobila Škoda u Hrvatskoj. Na nedavnoj konferenciji za novinare tvrtku su predstavili poslovodstvo ACZ-a i Uprava austrijskog Porshe Holdinga iz Salzburga, koji je preko kćeri tvrtke Porshe Zagreb 50-postotni vlasnik P.Z. Auta. Cilj novoosnovane tvrtke je povećati uvoz automobila marke Škoda odnosno vratiti od prije nekoliko godina izgubljeni deset-postotni udio na hrvatskom tržištu novih automobila. Škoda je lani na hrvatskom tržištu imala 4,4 posto udjela, a želja je novog zastupnika ponovno godišnja prodaja od 5.000 automobila. P.Z. Auto, čije je sjedište u ACZ-u u Velikoj Gorici, od početka će iduće godine biti jedini uvoznik tih čeških automobila. Do kraja ove godine organizirat će mrežu od 20 trgovaca, u kojoj će moći sudjelovati dosadašnji trgovci i zastupnici Škode. Nova će tvrtka sudjelovati i na predstojećem sajmu automobila u Zagrebu, a tada će objaviti i prve tržišne ponude te cijene automobila. EUROPLAKAT PROREKLAM PREDSTAVIO STRANICE NA INTERNETU Europlakat Proreklam, najveća hrvatska tvrtka za vanjsko oglašavanje, prezentirala je ovih dana u Zagrebu svoje stranice na Internetu. Uz osnovne podatke o samoj tvrtki, na tim se stranicama mogu pronaći i podaci o lokacijama tvrtkinih različitih oglasnih površina, njihova veličina, cjenik i uvjeti oglašavanja. Te se stranice mogu naći na adresi: www.europlakat-proreklam.hr. Europlakat Proreklam u Hrvatskoj posluje gotovo devet godina, a djeluje u sklopu najvećeg europskog koncerna za vanjsko oglašavanje Europlakat International. Ima otprilike 40 posto tržišnog udjela u Billboards i približno 80 posto udjela u City Lights površinama u Hrvatskoj. Lani je ta tvrtka poslovala sa 135 klijenata, ostvarivši 29,3 milijuna kuna prometa, 16,3 posto više nego godinu ranije, a ove godine planira povećati promet za 20 posto. Do sada su investirali 23 milijuna kuna u opremu za razvoj oglasne mreže. Ove godine Europlakat Proreklam planira ulaganja u visini od sedam milijuna kuna. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA JAVNA POTROŠNJA HRVATSKE PREVISOKA Javna potrošnja Hrvatske previsoka je u usporedbi s nekim drugim (i zapadnoeuropskim) zemljama, no zdravlje hrvatskog financijskog sektora općenito je još dobro, rekla je u srijedu u Zagrebu direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Arntraud Hartmann. Zbog sadašnjeg stanja u Hrvatskoj potrebno je veliku pozornost pridati sektoru javne potrošnje koja je previsoka u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama (primjerice Njemačkom), kazala je Hartmann. Za trodnevnog posjeta Hartmann treba s dužnosnicima hrvatske vlade razmotriti dosadašnje programe koje financira Svjetska banka ali i projekte za moguću pomoć u reformi pravosudnog sustava. Razinu potrošnje treba svesti na održivu razinu", a istodobno osigurati funkcioniranje javne službe, koju treba učiniti "djelotvornijom i jeftinijom", rekla je Hartmann ocijenivši da su dva područja izrazito veliki generatori javne potrošnje: zdravstvo i mirovinski sustav Hrvatske. Svjetska banke je već izradila jedan projekt za reformu zdravstva, a drugi se priprema. Vlada zabrinutost oko nekih banaka, ali naše je "stajalište, općenito govoreći, da je zdravlje financijskog sektora još uvijek dobro", rekla je Hartmann. Svjetska će banka kreditirati institucionalni razvoj zajmom za prilagodbu financijskog sektora, jer je politika te institucije ne kreditirati izravno banke. Programom tehničke pomoći iz 1996. predviđena je pomoć institucijama koje se bave financijskim sustavom. Na upit o vrijednostima budućih zajmova, ona je procijenila da će se ulaganja kretati od 100 do 120 milijuna USD godišnje, što će prvenstveno ovisiti o makroekonomskoj politici Hrvatske. Svjetska banka je od 1993. do danas odobrila Hrvatskoj ukupno 821,9 milijuna USD kredita. U prošlosti se poglavito financirao prometni sektor (primjerice ugovor s Hrvatskim željeznicama). HRVATSKA I BIH TEŽIT ĆE LIBERALIZACIJI MEĐUSOBNE TRGOVINE RH i BiH težit će liberalizaciji međusobne trgovine, osobito u trgovini industrijskim i poljoprivredno-prehrambenim proizvodima te uslugama, rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges. "Složili smo se da težimo liberalizaciji međusobne trgovine u skladu s pravilima Europske komisije, EU i WTO, a paralelno ćemo raditi na tri potpodručja - pitanju liberalizacije u trgovini industrijskim i poljoprivredno- prehrambenim proizvodima te uslugama, uz posebnu pozornost koja će se posvetiti pravilima o podrijetlu robe", rekao je Porges novinarima nakon radnog sastanka s predstavnicima BiH o sklapanju Ugovora o trgovini. U ministarstvu gospodarstva u srijedu je održan radni sastanak izaslanstva Vlade RH i Vijeća ministara BiH kojim su započeti pregovori o sklapanju Ugovora o trgovini između RH i BiH. Ministar Porges napomenuo ja da će se pokušati postići da se "cijeli proces pregovora pokuša dovršiti do lipnja 1999". Novi trgovinski sporazum trebao bi nadomjestiti dosadašnji, s jednim entitetom, koji "po percepciji obiju strana, kao i OHR-a, ne može ispuniti odredbe daytonskog sporazuma i ustava", rekao je hrvatski ministar. Kako je rekao Porges, na prvom radnom sastanku razgovaralo se o polazištima na temelju već dostavljenog nacrta trgovinskog sporazuma koji je hrvatska vlada potvrdila sredinom 1998. i o kojemu Hrvatska očekuje pismeno očitovanje BiH strane. Bosanskohercegovačka strana smatra da se proces pregovora treba ubrzati pa zato najkasnije do kraja travnja očekuje sastanak stručnih skupina i pregovaračkih timova, a vjeruje i da će se ostvariti cilj potpisivanja sporazuma do lipnja. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA HOTELIJERI UPOZORAVAJU NA PROBLEME PRED TURISTIČKU SEZONU Premda su hrvatski hotelijeri s pripremama za ovogodišnju turističku sezonu počeli još lani, ni petnaestak dana prije njezina službenog početka nisu stvoreni uvjeti za poboljšanje domaćeg turističkog proizvoda. Hrvatsko turističko gospodarstvo suočeno je s mnogostrukim problemima, od teškog gospodarskog stanja u državi, nedovoljnih kreditnih linija za osuvremenjivanje turističkih tvrtaka do kosovske i turske krize, zbog kojih se inozemni turisti ne odlučuju na boravak u Hrvatskoj, rečeno je na ovih dana održanoj 12. sjednici Vijeća Udruženja hotelijera i ugostitelja Hrvatske gospodarske komore (HGK). Cilj Ministarstva turizma je da se u ovoj godini ostvare deset posto bolji turistički rezultati nego lani, kada je zabilježeno 5,5 milijuna dolazaka i 31,3 milijuna noćenja. Ove će se godine iz državnog proračuna, a putem Ministarstva turizma, za poboljšanje turističkog proizvoda, turističkim kućama dodijeliti 150 milijuna kuna pomoći. Tijekom sjednice je istaknuto i da će turističke tvrtke kako bi što spremnije dočekale ovogodišnje turiste, Ministarstvo turizma u visini 2,4 milijuna kuna financirati i tečajeve dodatnog obrazovanja već zaposlenih turističkih kadrova. Na sjednici je upućena primjedba lokalnim samoupravama na Kvarneru zbog neprepoznavanja turizma kao osnovne gospodarske djelatnosti na tom području. Istaknuti su i problemi plaćanja previsoke komunalne naknade za turističke tvrtke na cijelom jadranskom području. Predstavnici Kamperske udruge Hrvatske (KUH) naznačili su potrebu što bržeg rješavanja problematike vlasničke strukture zemljišta na kojima su kampovi. Zemljišta moraju postati nečije vlasništvo ili netko mora dobiti koncesiju. Članovi Vijeća Udruženja hotelijera i ugostitelja usvojili i Pravilnik o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. IZABRAN NOVI PREDSJEDNIK HOK-A Za novog predsjednika Hrvatske obrtničke komore (HOK) s četverogodišnjim mandatom izabran je Stjepan Šafran na ovotjednoj prvoj konstituirajućoj sjednici Skupštine HOK-a. Na mjesto predsjednika HOK-a Šafran je izabran u drugom krugu glasovanja, s 36 glasova članova Skupštine, dok je drugi kandidat, Antun Šporer, dobio 35 glasova. Na Skupštini su izabrani i novi potpredsjednici HOK-a - predsjednik Udruženja obrtnika Pule Vitomir Pap, predsjednik Udruženja obrtnika Zadra Edo Vicković i predsjednik Udruženja područne Obrtničke komore Osijek Karlo Mišković. Prigodom pozdravnog govora Šafran je istaknuo kako se u idućim godinama HOK treba okrenuti prema interesima hrvatskog obrtništva, a sama Komora treba postati rasadnikom hrvatskog poduzetništva. Stjepan Šafran član je Udruženja obrtnika grada Zagreba od 1986. godine, a bio je i potpredsjednik HOK-a. Za gospodarske uspjehe u obrtničkim organizacijama dobio je brojna priznanja. 50. GODIŠNJICA HRVATSKE VOĆARSKE STANICE Hrvatska voćarska stanica ove godine obilježava 50. godišnjicu djelovanja. Voćarska stanica sljedbenik je nekadašnjeg Instituta za voćarstvo, Zavoda za voćarstvo i Voćarskog centra, a za nekoliko će dana ponovno promijeniti naziv u Voćarski centar. U njemu će se, između ostaloga, obavljati i laboratorijska ispitivanja zemlje, povrća i voća. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI NASTUP HRVATSKIH OBRTNIKA NA SAJMU U GRAZU Na Proljetnom sajmu u Grazu Hrvatska obrnička komora (HOK) kolektivnom će izložbom predstaviti hrvatsko graditeljstvo. Proljetni sajam u Grazu "Grazer Messe International", jedan od vodećih sajmova namijenjen gospodarstvenicima i širokom krugu posjetitelja, održat će se od 1. do 9. svibnja. Prošle je godine na sajmu izlagala 31 hrvatska tvrtka. Lani je taj sajam u Grazu posjetilo otprilike 240.000 posjetitelja, a izlagalo je približno 1.300 izlagača iz Austrije i 16 drugih zemalja. Sajam je sastavljen od četiri stručne cjeline - stanovanje, graditeljstvo, gastronomija i poljoprivreda. S raznim tematskim cjelinama, kao što je primjerice "nacija", na sajmu se predstavljaju specifičnosti zemalja, a tematski se predstavljaju i žene, djeca i mladež, sport i slobodno vrijeme i samci. Proljetni sajam u Grazu nudi i veliki izbor robe za široku potrošnju. EUROPSKI TRENDOVI U MALOPRODAJI Trenutačno tri glavna trenda oblikuju europsko maloprodajno tržište. To su rastuća koncentracija kapitala, preoblikovanje tradicionalnih tipova prodavaonica te razvoj novih oblika maloprodaje, rekao je asistent izvršne potpredsjednice koncerna Agrokor za maloprodaju Tomislav Rukavina u zagrebačkom sjedištu te tvrtke, prenoseći zaključke konferencije pod nazivom "Trendovi u maloprodaji Europe" koja se 23. i 24. veljače održala u Lisabonu. Budućnost maloprodaje je promjena. Novi oblici maloprodaje su prodavaonice na Internetu, benzinskim crpkama te mini marketi i sl. Način kupovanja putem globalne elektroničke mreže štedi vrijeme kupaca, smanjuje fizički napor, a na lisabonskom je skupu procijenjeno kako će se do 2005. Internetom odvijati deset posto prodaje. Zato već 75 posto europskih lanaca eksperimentiraju sa trgovinom putem Interneta. Europski maloprodajni lanci pridaju veliku važnost privatnim (vlastitim) markama u konceptima nove prodavaonice, a sve zbog povećanja profitabilnosti i unapređenja kupčeve lojalnosti. Diljem Europe dvije petine potrošača uviđa da neki maloprodajni lanci imaju bolje privatne marke proizvoda od drugih. To je posljedica činjenice da su kvaliteta i vrijednost za dani novac faktori koji su utvrđeni kao bitni za same kupce. Samo će nekolicina velikih lanaca, na nekim tržištima svega jedan ili dva, preživjeti u svakom segmentu maloprodaje i zemljopisnom području. To će dovesti do formiranja oligopola na svakom tržištu i na svakom tržišnom segmentu. Već sada ima previše prodavaonica, previše kvadratnih metara maloprodajnog prostora i previše trgovaca prodaje iste proizvode, zaključak je sa spomenute konferencije u Lisabonu. HRVATSKA TURISTIČKA PONUDA NA SAJMU U PARIZU Hrvatska turistička ponuda predstavit će se na francuskom turističkom sajmu - Salon mondial du tourisme (SMTV), koji je počeo u srijedu, a traje do nedjelje, 21. ožujka u Parizu. Na štandu Hrvatske turističke zajednice (HTZ), površine 40 četvornih metara, posjetiteljima i poslovnim partnerima predstavit će se ponuda hrvatskih turističkih destinacija. Inače, Francuzi su lani u Hrvatskoj zabilježili 41.914 dolazaka, odnosno 21 posto više nego preklani. Ostvarili su 144.867 noćenja, tj. 31 posto više. U ukupnim noćenjima sudjelovali su s 0,6 posto, a prosječan broj noćenja po dolasku iznosio je 3,5. OVE GODINE U HRVATSKOJ 150.000 TURISTA IZ BIH U Hrvatskoj se ove godine očekuje 150.000 turista iz BiH, koji će zabilježiti 750.000 noćenja, tj. od 13 do 15 posto više nego lani. U protekle tri godine s toga je tržišta udvostručen promet u odnosu na prve ratne godine, rekao je direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Marijan Bulat tijekom 26. turističkog sajma "Interturs" u Sarajevu. Interturs je treći po redu sajam koji se održao od početka rata do danas, a cilj mu je obnavljanje tradicije sarajevske turističke burze. Kako je istaknuo Bulat, Hrvatska je bila omiljena turistička destinacija turista iz BiH, a nakon rata ona to ponovno postaje te će sigurno ostati i u budućnosti. 6. STATISTIKA IZRAVNA STRANA ULAGANJA U HRVATSKU 2,04 MILIJARDI USD Izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. zaključno s trećim tromjesečjem prošle godine dosegnula su otprilike 2,04 milijarde USD. Od tog se iznosa najviše, 42,9 posto, slilo u domaću farmaceutsku industriju, te 14,5 posto u financijska posredovanja. Nešto značajnija ulaganja bila su u proizvodnju cementa, 5,2 posto od ukupnog iznosa investicija, te proizvodnju stakla, 4,3 posto. Najviše izravnih stranih ulaganja, otprilike 838,9 milijuna USD, došlo je iz SAD-a. Slijedi Austrija, iz koje je u Hrvatsku uloženo pola milijarde USD te Švicarska, 89,6 milijardi USD. (IZvor: Ministarstvo financija) UNUTARNJI DUG KRAJEM SIJEČNJA 13,49 MILIJARDI KUNA Hrvatski unutarnji dug krajem ovogodišnjeg siječnja iznosio je 13,49 milijardi kuna ili 205,13 milijuna kuna manje nego je to zabilježeno na kraju prošle godine. Srednjoročni i dugoročni dug iznosio je 12,99 milijardi kuna, dok je kratkoročni dug, vezan isključivo uz trezorske zapise, dosegnuo 506,4 milijuna kuna. Mjesec dana ranije kratkoročni je dug bio veći za 59,4 milijuna kuna. Vrijednost duga po osnovi stare devizne štednje bila je 6,23 milijarde kuna. Na velike obveznice serije od I do IV odnosilo se 3,4 milijarde kuna, na obveznice JDA i JDB 281,95 milijuna kuna, na obveznice za obnovu 22,82 milijuna kuna, a na obveznice za sanaciju banaka serije od I do V 3,05 milijardi kuna. Hrvatski unutarnji dug, prema projekcijama stručnjaka hrvatskog Ministarstva financija, do kraja 2000. trebao bi iznositi 9,62 milijarde kuna. (Izvor: Ministarstvo financija) PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA U SIJEČNJU 2,3 MILIJARDI KUNA U Državni se proračun u siječnju ove godine slilo 2,31 milijardu kuna prihoda, od čega se najveći dio odnosio na porezne prihode, odnosno 2,2 milijarde kuna. U strukturi poreznih prihoda ostvareno je 339 milijuna kuna prihoda od poreza na dohodak ili 2,9 posto manje nego u istom mjesecu lani, što je posljedica povećanja neoporezivog dijela dohotka. Prihodi od poreza na dobit iznosili su otprilike 131 milijun kuna, dok je prihod od PDV-a dosegnuo 1,1 milijardu kuna. U siječnju je bilo 2,96 milijardi kuna ukupnih rashoda i posudba umanjenih za otplatu. (Izvor: Ministarstvo financija) SIJEČANJSKI PRIHODI ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA 5,53 MILIJARDI KUNA Prihodi za javne potrebe u siječnju ove godine naplaćeni su u iznosu od 5,53 milijarde kuna, što je 2,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec. Od tog se iznosa 66 posto ili 3,65 milijardi kuna odnosilo na prihode proračuna svih razina vlasti (države, županija, gradova i sl.), koji su u odnosu na siječanj 1998. povećani za 4,3 posto. Prihodi izvanproračunskih fondova, kojeg čine doprinosi iz plaća i na plaće, povećani su 0,6 posto na 1,81 milijardu kuna, čime su sačinjavali 32,7 od ukupne svote naplaćenih prihoda za financiranje javnih potreba. Tek 1,2 posto od ukupnog naplaćenog iznosa ili 68,62 milijuna kuna iznosili su prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava, što je u odnosu na lani manje za 17,6 posto. (Izvor: Zavod za platni promet) KRAJEM SIJEČNJA 15,6 MILIJARDI KUNA NENAPLAĆENIH NALOGA Porast iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje za čije izvršenje nije bilo dovoljno novaca na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP) i dalje se nastavlja. Tako je krajem siječnja ove godine u Hrvatskoj taj iznos dosegnuo 15,6 milijardi kuna, što je 8,3 posto više nego u mjesecu ranije i 56 posto više nego u siječnju lani. Prema podacima ZAP-a, koji nisu potpuni budući ne pokazuju ukupna dugovanja pravnih osoba nego samo iznos prijavljenih i nepodmirenih naloga, krajem siječnja je bilo 26.482 insolventnih tvrtki, 0,1 posto manje nego u prosincu i 23 posto više nego u siječnju lani. U njima je bilo zaposleno 187.904 djelatnika, 3,1 posto više nego u prosincu. Najveći broj insolventnih tvrtki, 22.436, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 8,9 milijardi kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. S obzirom na djelatnost, najviše nenaplaćenih naloga iskazaju i nadalje trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, u iznosu od 3,4 milijarde kuna. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, njih 58,2 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosilo i 67,9 posto ukupnoga duga. Od 181 do 360 dana blokada računa trajala je u 4151 tvrtki, od 61 do 180 dana u 3099, od 31 do 60 dana u 1278 i do 30 dana u 2551 tvrtki. Zbog nepodmirenih naloga za plaćanje poreza bilo je na dan 31. siječnja blokirano 12.417 pravnih osoba ili dva puta više nego godinu dana ranije. Tako visok porast u ZAP-u objašnjavaju promjenama u redoslijedu prisilne naplate koje važe od studenog lani. Novčana sredstva pravnih osoba na žiro računima iznosila su 31. siječnja ove godine 10,1 milijardu kuna, 3,7 posto manje nego u mjesecu ranije i 23,4 posto manje nego u siječnju lani. NOVČANI PRIMICI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 25,2 MILIJARDE KUNA Novčani primici evidentirani na računima poduzetnika-trgovačkih društava u Zavodu za platni promet (ZAP) tijekom siječnja ove godine iznosili su 25,2 milijarde kuna i nominalno su porasli 1,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Istodobno, izdaci su dosegnuli 25,8 milijardi kuna ili 0,5 posto više. Primici iz redovne djelatnosti koji čine 86,2 posto ukupnih novčanih primitaka, a obuhvaćaju naplaćene prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga te ostale poslovne prihode, iznosili su 21,8 milijardi kuna ili 3,9 posto više nego u siječnju lani. Prema podacima ZAP-a, najveći su izdaci zabilježeni pri plaćanjima za materijal, robu i usluge, 15,5 milijardi kuna, odnosno 5,6 posto više nego u siječnju lani i činili su 60,1 posto u ukupnim izdacima. Izdaci za javnu potrošnju, odnosno PDV, porezi i prirezi iz dohotka i doprinosi iz i na plaće te porez na dobit, u siječnju su iznosili 2,6 milijardi kuna, 14,4 posto manje nego u istom mjesecu lani. Isplaćene neto plaće porasle su 3,7 posto na 1,5 milijardi kuna, što je u ukupnim izdacima poduzetnika-trgovačkih društava činilo 5,6 posto. (Izvor: ZAP) PORASLE PROIZVOĐAČKE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U VELJAČI Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u veljači bile 0,8 posto više nego u siječnju, dok su prema veljači lani ostale na istoj razini. U odnosu na siječanj porasle su cijene energije, i to 3,9 posto te kapitalnih proizvoda, 1,0 posto. Cijene trajnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostale su na siječanjskoj razini, dok su intermedijarnih proizvoda bez energije pale 0,01 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u veljači su najviše porasle cijene u području rudarstva i vađenja, 19,5 posto. U prva dva ovogodišnja mjeseca cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima niže su 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) U HRVATSKOJ 313.736 NEZAPOSLENIH Potkraj veljače ove godine u Hrvatskoj je bilo 313.736 nezaposlenih, jedan posto više nego mjesec dana ranije i 7,6 posto više nego krajem veljače lani. Zbog prestanka rada poslodavaca, u veljači je posao izgubilo 875 osoba ili dva posto manje nego prethodnoga mjeseca. Ukupno je u evidenciji bilo 22.747 osoba koje su iz tog razloga izgubile posao, 0,72 posto više nego mjesec dana ranije. Taj broj ne uključuje osobe koje su izgubile posao zbog sanacije poduzeća. S evidencije Zavoda zaposleno je 7112 osoba, 17,1 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Od ukupnog broja nezaposlenih, prvi je puta posao tražilo 91.745 osoba, odnosno 0,7 posto više nego potkraj veljače lani. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 108.502. Novčanu je naknadu u veljači koristilo 51.530 osoba, 2,8 posto više nego u siječnju i šest posto više nego u veljači lani. (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje) TIJEKOM SIJEČNJA ŠEST POSTO MANJE TURISTA NEGO LANI U Hrvatskoj je u siječnju boravilo 85.168 turista, odnosno šest posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. Stranaca je bilo 28.467, tj. tri posto manje, dok je domaćih gostiju bilo sedam posto manje. U tom je mjesecu zabilježeno 251.781 noćenje, sedam posto manje nego u siječnju 1998. Inozemni su turisti ostvarili 83.880 noćenja tj. pet posto manje, a domaći osam posto manje. (Izvor: Državni zavod za statistiku) CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA NA SIJEČANJSKOJ RAZINI Cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj u veljači su ostale na siječanjskoj razini. One su porasle 1,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U odnosu na lanjsku veljaču, najviše su poskupjela noćenja, i to 2,3 posto te hrana 2,1 posto. Bezalkoholna pića bila su jedan posto skuplja, dok su alkoholna pića pojeftinila 2,3 posto. U prva dva ovogodišnja mjeseca cijene ugostiteljskih usluga porasle su 1,6 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO I FINANCIJE POVEĆANA ESKONTNA STOPA NA 7,9 POSTO Središnja točka rasprave na ovotjednoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) bila su izvješća privremenih upravitelja, potkraj siječnja imenovanih za Gradsku banku d.d. Osijek, Komercijalnu banku d.d. Zagreb i Županjsku banku d.d. Županja, kojima su za dosad obavljeni posao upućene pohvalne ocjene članova Savjeta. Iako je riječ o bankama na koje otpada ukupno svega oko 3,15 posto bilančne svote hrvatskog bankovnog sustava, opsežna i temeljita rasprava o konačnom raspletu krize u tim bankama nije danas završena. Nastavit će se najkasnije do kraja slijedećeg tjedna, kako bi se uz pomoć još nekih dodatnih analiza i usklađivanja poteza s drugim državnim tijelima, u čiji djelokrug zadiru posljedice odluka o sudbini spomenutih banaka, u što većoj mjeri zaštitili interesi štediša i umanjile štete za državni proračun i za vjerodostojnost ukupnog bankovnog sustava. Nalazi privremenih upravitelja potvrđuju da je riječ o nesolventnim bankama, čiji potencijalni gubici daleko nadmašuju jamstveni kapital. U velikoj mjeri podudarna su i osnovna obilježja upravljanja tim bankama koja su ih dovela do bezizglednog stanja: loše gospodarenje sredstvima, financiranje rasta visokim kamatama, veliki plasmani povezanim poduzećima, koncentracija odlučivanja u rukama jednog čovjeka ili vrlo uskog kruga a bez odgovarajućih mehanizama unutrašnje kontrole, nepoštivanje zakonskih propisa, pa i zloporabe koje ulaze u djelokrug pravosudnih organa. Savjet HNB na ovoj je sjednici odlučio i o nekim promjenama u novčanoj politici. Povećanjem eskontne stope sa 5,9 posto na 7,9 posto godišnje upućuje se dodatni signal bankama i štedionicama da ne očekuju slabljenje restriktivnosti monetarne politike. Iako je pritisak na tečaj u posljednja dva tjedna oslabio, i na deviznom tržištu se uočava uravnoteživanje ponude i potražnje, donijeta je i Odluka o postupnom smanjenju mogućeg korištenja blagajničkih zapisa nominiranih u stranoj valuti kao zaloga za lombardne kredite - sa sadašnjih 50 posto na 40 posto u travnju, te na 30 posto od početka svibnja - što bi trebalo pojačati zanimanje za kunske blagajničke zapise. ZAGREBAČKA BANKA O NEGOTOVINSKIM BANKOVNIM USLUGAMA Zagrebačka banka (ZABA) predstavila je krajem prošloga tjedna svoje negotovinske bankovne usluge - ZABA 24 - koje građani mogu obavljati neovisno o vremenu i udaljenosti. Poslovna područja ZABE 24 su: Zabafon (telefonsko bankarstvo), informacijski centar, Telebanking - kućno i poslovno bankarstvo, autorizacija kartica Eurocard/ MasterCard te nadzor bankomata i POS terminala. Otprilike 31.000 korisnika Zabe koriste se uslugama Zabafona, koje im omogućuje uvid u stanje i promet na računu i narudžbu čekova. Zabafonom je moguće plaćati kunske račune te obaviti prijenos između računa unutar banke. Na dan se zaprimi približno 7.000 poziva, a prošle je godine promet preko Zabafona bio 314 milijuna kuna. Telebankingom se trenutačno služi otprilike 6.000 korisnika Zabe, a na dan se zaprimi otprilike 1.100 poziva. Telebanking omogućuje, uz usluge koje nudi Zabafon, i dodatne usluge, primjerice uvid u tečajnicu od 1990., te elektroničku poštu sa Zagrebačkom bankom. Mjesečni promet putem telebankinga doseže približno 20 milijuna kuna. Informacijski centar nudi podatke o svim proizvodima i uslugama banke za građane te šalje tečajnice pretplatnicima jedan dan unaprijed. Danas se svaka peta transakcija, objašnjavaju u banci, obavi izvan poslovnice, bankomatom, zabafonom, telebankingom i ostalim uslugama Zabe. U banci najvljuju kako će od 6. travnja otvoriti nove stranice na Internetu. Pritom su predstavili novi web site, s ukupno 800 stranica. Od novčarskih transakcija putem Interneta moći će se obaviti sve ono što se može obaviti i telebankingom. MEĐIMURSKA BANKA OSTVARILA 17 MILIJUNA KUNA DOBITI Međimurska banka d.d. Čakovec uspješno je poslovala u prošloj godini, ostvarivši neto dobit u visini od 17 milijuna kuna. Bilanca je rastom od 18 posto dostigla iznos od 1,1 milijarde kuna. Nadzorni odbor banke predložio je Skupštini dioničara da se devet milijuna kuna rasporedi za isplatu dividendi, koja će iznositi 28 kuna po dionici. Ostatak će biti raspoređen u rezerve. Prošle godine Međimurska banka odobrila je više od 7.000 kredita građanima u ukupnom iznosu od 77 milijuna kuna. I više od 1.000 obrtnika i trgovačkih društava dobilo je kredite, a ukupni plasman na kraju prošle godine iznosio je 660 milijuna kuna ili 30 posto više nego prethodne godine. Posebno je važna bila kreditna linija od deset milijuna DEM iz sredstava Europske banke za obnovu i razvitak, koju je koristilo više uspješnih trgovačkih društava. Međimurska banka zalaže se za dobivanje nove kreditne linije od te banke. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 16. - 18. ožujka 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Zagrebačka banka 0 641 -3,17 2.791.161 26,96 2. Trgovačka banka 1.670 16,78 2.155.970 8.275,95 3. Karlovačka pivovara 340 8,97 805.000 10.927,40 4. Podravka 70 11,11 653.032 157,05 5. Pliva 586 -3,93 157.721 -98,74 6. Riječka banka 60 - 90.270 - 7. Varaždinska banka 70 4,48 41.734 -58,33 8. Kraš 60 15,38 28.603 -20,77 9. Plava laguna 305 1,67 23.840 -84,30 10. Atlantska plovidba 65 18,18 3.900 -65,38 UKUPAN PROMET 6.761.343 -65,38 Vrijednost indeksa CROBEX 741 -3,14 AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 15 - 18. ožujka 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Karlovačka pivovara 340 - 170.000 - 2. Ericsson Nikola Tesla 84 -6,67 72.662 -75,49 3. Našice cement 480 - 21.660 - 4. Varteks 25 - 19.025 - 5. Kraš 58 - 14.384 - 6. Jadranski naftovod 1.100 - 4.690 - 7. Bjelovarska banka 3.100 -3,13 3.100 -80,63 8. Jadran-Turist 35 - 2.100 - 9. Jadran hoteli 300 - 300 - UKUPAN PROMET 307.921 -10,39 Vrijednost indeksa VIN 284 -0,70 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 11. - 18. ožujka 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 11.03. 27.000.000 18.500.000 14,67% 103.017.000 12.03. 44.000.000 23.700.000 14,40% 147.872.000 13.03. - - 10,00% 96.477.000 15.03. 75.000.000 14.650.000 14,89% 121.128.000 16.03. 75.000.000 22.050.000 16,26% 143.190.000 17.03. 45.000.000 29.170.000 15,75% 117.796.000 18.03. 31.000.000 8.000.000 16,00% - Dnevni prosjek 49.500.000 19.345.000 15,32% 121.580.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 16.03. Ministarstvo financija 42 dana 305.600.000 10,60% 17.03 HNB 35 dana 83.200.000 9,50% 17.03 HNB 91 dan 200.000 10,50% 17.03 HNB 182 dana 8.000.000 10,50% 17.03 HNB (repo aukcija) 5 dana 498.229.103,70 12,57% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 16.03. - 736.200.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 17.03. - 461.800.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA U MOSTARSKOM "ALUMINIJU" PUŠTENA U RAD TREĆA FAZA ELEKTROLIZE U mostarskoj tvrtki "Aluminiju" d.d. ovih je dana u "Elektrolizi" puštena u pogon treća faza za proizvodnju aluminija. Za kakvoću proizvodnje, ponovno pokrenute prije dvije godine, "Aluminij" je dobio certifikat ISO 9001. Tijekom nedavne druge obljetnice obnove rada tvornice, čelnici tvrtke istaknuli su kako je u dvije godine tvornica uspjeli proizvesti 50.000 tona aluminija i slitina te 120.000 tona pečenih anoda u vrijednosti od 200 milijuna DEM. Dodavši da su i aluminij i anode namijenjene isključivo izvozu, najavili su i da će potkraj godine biti puštena u rad i zadnja faza elektrolize. Tako će se proizvodnja povećati za 20.000 tona aluminija i 50.000 pečenih anoda. LJUBLJANSKA BURZA POVEĆALA PROMET Na Ljubljanskoj burzi vrijednosnih papira u prošloj je godini opseg prometa povećan za 60 posto u odnosu na prethodnu, ali bi zbog daljnjeg rasta bilo potrebno smanjiti porez na profite od kapitala, a umjesto toga uvesti porez na dobitke od kamata. Burza je pozdravila olakšice na strane investitore koje je nedavno uvela slovenska Središnja banka. JUGOSLAVIJI SMANJENA ISPORUKA PLINA IZ MAĐARSKE Naftna industrija Srbije (NIS) nije u utorak uplatila zaostali dug od milijun dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL, pa je isporuka plina smanjena za dodatnih 25 posto, javlja novinska agencija Beta. U Jugoslaviju iz Mađarske sada stiže samo 70.000 kubičnih metara prirodnog plina, umjesto redovite količine od 280.000 kubičnih metara. NIS isključuje sve velike potrošače, a prioritet u opskrbi imaju gradske toplane, dodaje isti izvor. U NIS-u najavljuju velike probleme u grijanju, ako se dug ne podmiri, jer se sljedećih dana očekuje pad temperature. Dug Mađarskoj trebao je biti uplaćen do utorka u podne, a već 25. ožujka stiže za plaćanje redovita tranša od 4,2 milijuna USD, javlja Beta. RENAULT PONUDIO PREUZETI 35 POSTO DIONICA NISSANA Francuski proizvođač automobila Renault priopćio je u utorak da planira preuzeti otprilike 35 posto dionica japanske tvrtke Nissan. "Renault je sada uvjeren u korist od strateškoga savezništva Renaulta i Nissana", stoji u priopćenju te kompanije nakon sastanka upravnoga odbora. "U skladu s tim, Renault nudi Nissanu da otpočne ekskluzivne pregovore o uvjetima takvoga jednog savezništva", stoji u tom priopćenju. Renault je postao jedini službeno zainteresirani za Nissan nakon što je DaimlerChrysler početkom ovoga mjeseca prekinuo pregovore s Nissanom. BANK BOSTON I FLEET NAJAVILE FUZIJU VRIJEDNU 16 MILIJARDI USD Američke banke BankBoston Corp. i Fleet Financial Group ovih su dana objavile da planiraju sklopiti ugovor o spajanju, vrijedan 16 milijardi USD. Time će nastati Fleet Boston Corp. - osma po veličini američka banka s aktivom od 180 milijardi USD i 20 milijuna klijenata. To će udruživanje, kako ističu njihova poslovodstva, rezultirati i ukidanjem više od 4500 radnih mjesta. Prema uvjetima toga spajanja, dioničari BankBostona dobit će za svaku svoju dionicu po 1,1844 dionice Fleeta. Dioničarima Fleeta pripast će 62 posto udjela u novonastaloj banci, dok će preostalih 38 posto biti u vlasništvu BankBostona. Taj će sporazum biti realiziran u posljednjem tromjesečju ove godine. Obje strane od udruživanja očekuju povećanje zarade u prvoj godini poslovanja nakon zaključenja ugovora. Time će se, izjavljuju analitičari, BankBoston i Fleet pridružiti popisu vodećih američkih banaka koje su se, u sklopu konsolidacije tamošnje bankarske industrije, počele udruživati kako bi smanjile troškove poslovanja te povećale prihode i aktivu. Riječ je ponajprije o Citigroupu, koji je nastao u lanjskom travnju u jednom od najvećih spajanja u povijesti, između Citicorp i Travelers Group. Vrijednost ugovora iznosila je više od 70 milijardi USD. Ubrzo nakon njih, ugovore o fuziji su potpisali Bank America i Nations Bank, te First Chicago NBD i BancOne, za 60 odnosno 30 milijardi USD. EBRD LANI FINANCIRAO 96 PROJEKATA Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) lani je financirala 96 projekata u 24 zemlje, u ukupnoj vrijednosti od 2,4 milijarde ekija. To je 2,5 posto više u odnosu na godinu ranije, objavio je zagrebački ured EBRD-a. EBRD je pritom ostvarila bruto dobit prije rezervacija od 291,8 milijuna ekija ili 50 posto više nego godinu ranije. Nakon rezervacija u visini od 553,1 milijun ekija ta je banka zabilježila gubitak od 261,2 milijuna ekija. Usporedbe radi, 1997. je banka zabilježila neto dobit od 16,1 milijun ekija. Od ukupno 96 projekata koje je EBRD financirala, 80 posto se odnosi na privatni sektor. Od dugoročnih pozajmica te investiranja u dionice, lani je ta banka ostvarila 1,1 milijardu ekija ili 40 posto više nego preklani. Inače, EBRD je utemeljena 1991. radi pružanja pomoći istočno i srednjeeuropskim i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza u prelasku s centralno-planske na tržišnu ekonomiju. U vlasništvu je 60 dioničara: 58 država, Europske investicijske banke i Europske unije. Temeljni kapital banke iznosi 20 milijardi ekija. 10. POSEBAN PRILOG KORIŠTENJE POTICAJA U POLJOPRIVREDI POZORNO ĆE SE PRATITI Korištenje državnih poticaja u poljoprivredi pozorno će se pratiti, a sve zlouporabe bit će sankcionirane, rečeno je na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Na sastanku je predstavljen i operativni plan proljetne sjetve u kojoj će proizvođači po prvi put dio poticaja dobiti prije najvažnijeg proljetnog posla. Sve proizvođače pšenice koji su jesenas od države dobili dio poticaja, u novcu ili repromaterijalu, prekontrolirat će Ministarstvo poljoprivrede i njegove službe. Za sve koji se njima ne koriste u skladu s propisima, predviđene su određene sankcije, kazao je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić. No, pri tome će se uzeti u obzir činjenica da je lanjska jesen bila izrazito kišna i da pojedini proizvođači zbog toga nisu mogli provesti ugovoreno. Krajnja je kazna koju proizvođač može dobiti ako ne poštuje ugovor o poticaju petogodišnje isključene iz sustava poticaja, kazano je na sastanku. Kako bi se dobili podatci o stvarnom stanju na terenu, korisnici poticaja dat će izjave, a posebne će komisije obaviti nadzor sjetvenih površina. Jesenas je pšenicom zasijano oko 135.000, od ukupno planiranih 205.000 hektara, istaknuto je na sastanku. U proljetnoj sjetvi poticat će se četiri kulture - pivarski ječam (na 6000 hektara), šećerna repa (na 29.000 hektara), suncokret (na 35.000) i soja (na 36.000 hektara). Proizvodnju pivarskog ječma država će poticati s 1200 kuna po hektaru, šećerne repe s 2260, suncokreta s 1270 te proizvodnju soje s 1170 kuna po hektaru. Rasporedi sjetvenih površina, na temelju kojih će se poticaji isplaćivati, upućeni su županijama. Proizvođače, koji su jesenas uvedeni u upisnik korinika poticaja, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izvijestilo je da, u slučaju da prijavljuju površine za proljetnu sjetvu, ne trebaju ponovno dostavljati svu (opširnu) dokumentaciju za ostvarivanje poticaja. Zaključkom hrvatske Vlade predviđeno je da se polovica poticaja za proljetnu sjetvu isplati u mineralnom gnojivu, dizelskom gorivu, zaštitnim sredstvima ili sjemenu. Otvoreno pitanje - u kojem će roku Ministarstvo isplatiti poticaje proizvođačima repromaterijala, riješit će se ovih dana, rečeno je uz ostalo.