ZAGREB, 18. ožujka (Hina) SKOPLJE - Hrvatska i Makedonija dvije su prijateljske države s istim vanjskopolitičkim strateškim ciljevima, a obje smatraju da im za približavanje euroatlantskim integracijama i dobru suradnju nije potreban
regionalni pristup ni drugi oblici novih udruživanja, rekao je u četvrtak u Skoplju hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić."Smatramo da se europskim institucijama, posebno EU, treba približavati prema vlastitim dostignućima, a ne nikakvim novim asocijacijama i uvjetovanostima", rekao je Granić na zajedničkoj konferenciji za novinare s makedonskim šefom diplomacije Aleksandrom Dimitrovim, na kraju svojeg posjeta Makedoniji.Ministar Granić boravio je u srijedu i četvrtak u službenom posjetu Makedoniji tijekom kojega se sastao s Dimitrovim, a primili su ga i makedonski predsjednik Kiro Gligorov, predsjednik vlade Ljupčo Georgijevski i predsjednik parlamenta Savo Klimovski."Razmijenili smo iskustva o našim zajedničkim naporima u približavanju euroatlantskim integracijama", rekao je Dimitrov, dodajući da su na tom planu "interesi Hrvatske i Makedonije jednaki". Ministar Granić i Dimitrov naglasili su da Hrvatska i Makedonija imaju odlične odnose bez otvorenih pitanja, te kako na
ZAGREB, 18. ožujka (Hina)
SKOPLJE - Hrvatska i Makedonija dvije su prijateljske države s
istim vanjskopolitičkim strateškim ciljevima, a obje smatraju da
im za približavanje euroatlantskim integracijama i dobru suradnju
nije potreban regionalni pristup ni drugi oblici novih
udruživanja, rekao je u četvrtak u Skoplju hrvatski ministar
vanjskih poslova Mate Granić.
"Smatramo da se europskim institucijama, posebno EU, treba
približavati prema vlastitim dostignućima, a ne nikakvim novim
asocijacijama i uvjetovanostima", rekao je Granić na zajedničkoj
konferenciji za novinare s makedonskim šefom diplomacije
Aleksandrom Dimitrovim, na kraju svojeg posjeta Makedoniji.
Ministar Granić boravio je u srijedu i četvrtak u službenom posjetu
Makedoniji tijekom kojega se sastao s Dimitrovim, a primili su ga i
makedonski predsjednik Kiro Gligorov, predsjednik vlade Ljupčo
Georgijevski i predsjednik parlamenta Savo Klimovski.
"Razmijenili smo iskustva o našim zajedničkim naporima u
približavanju euroatlantskim integracijama", rekao je Dimitrov,
dodajući da su na tom planu "interesi Hrvatske i Makedonije
jednaki". Ministar Granić i Dimitrov naglasili su da Hrvatska i
Makedonija imaju odlične odnose bez otvorenih pitanja, te kako na
više područja, prije svega gospodarskom, postoji želja za
unaprijeđenjem suradnje.
SARAJEVO - U Sarajevu je, nakon četiri sata rada, večeras završena
sjednica predsjedništva HDZ Bosne i Hercegovine na kojoj su
sudjelovali i hrvatski dužnosnici u izvršnim i zakonodavnim
tijelima vlasti BiH i Federacije BiH.
U nastojanju i želji da zaustavimo negativne procese, vratimo
samopouzdanje, ohrabrimo naš narod i osiguramo vlastitu sigurnost,
vodstvo hrvatskog naroda odlučilo je obustaviti rad i sudjelovanje
hrvatskih dužnosnika u svim izvršnim i zakonodavnim tijelima BiH,
Federaciji BiH, županijama i općinama u razdoblju od 22. do 28.
ožujka, izjavio je nakon sjednice član predsjedništva HDZ BiH i
predsjednik Federacije BiH Ivo Andrić Lužanski.
Odlučeno je također da se zamrzne rad hrvatskih zastupnika u Domu
naroda skupštine BiH do otkrivanja i sankcioniranja počinitelja
atentata na Jozu Leutara. Andrić Lužanski je istaknuo i to da će
najviše vodstvo hrvatskog naroda 15. travnja razmotriti razinu
ispunjenja svojih zahtjeva te donijeti odluku o daljnjim
koracima.
Govoreći o ostalim zaključcima sa sastanka, Ivo Andrić Lužanski je
istaknuo da zadnji teroristički akt, atentat na Jozu Leutara,
predstavlja do sada najveći zločin uperen protiv hrvatskog naroda
te da stoga čelništvo Hrvata zahtjeva provedbu brze i učinkovite
istrage u tom slučaju, ali i u svim drugim u središnjoj Bosni.
Istodobno se od Ureda visokog predstavnika zahtjeva pokretanje
istrage o načinu financiranja izvršitelja terorističkih akata i
ostalih paradržavnih institucija koje djeluju na prostoru BiH, kao
i osiguranje životnih i sigurnosnih uvjeta dužnosnicima i drugim
djelatnicima hrvatskog naroda u organima i tijelima Bosne i
Hercegovine i Federacije BiH.
SARAJEVO - Članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC)
izrazili su u četvrtak žaljenje zbog bombaškog napada u Sarajevu u
kojem su teško ranjeni zamjenik ministra unutarnjih poslova
Federacije BiH Jozo Leutar i dvojica njegovih kolega te pozvali
strane da to krivično djelo ne koriste u političke srhe.
Upravni odbor upozorio je na nepoželjnost eksploatiranja tog
krivičnog djela u političke svrhe, a posebice sugestiju da ono na
neki način čini nemogućim suživot naroda Bosne i Hercegovine.
"Bilo bi krajnje neodgovorno iskoristiti ovaj čin kao razlog ili
izgovor za blokiranje rada bilo koje institucije, na entitetskoj
ili državnoj razini", kaže se u priopćenju iz Ureda visokog
predstavnika za BiH.
PARIZ - Izaslanstvo kosovskih Albanaca potpisalo je u četvrtak u
Parizu međunarodni mirovni plan za Kosovo. Srbijansko izaslanstvo
i dalje odbija potpisati mirovni plan.
Sporazum su, u Centru za međunarodne konferencije u Parizu,
potpisali voditelj izaslanstva kosovskih Albanaca Hashim Thaqi i
tri člana izaslanstva - Ibrahim Rugova, Veton Surroi i Rexhep
Qosja. Međunarodni mirovni plan potpisala su samo dva međunarodna
posrednika, Christopher Hill za SAD i Wolfgang Petritsch za EU.
Treći međunarodni posrednik, Rus Boris Majorski, nije potpisao
plan mirovnoga sporazuma. Članovi srpskog izaslanstva, koji
odbijaju nacrt sporazuma, izjavili su da potpis kosovskih
Albanaca, bez njihova, nema nikakvu vrijednost.
WASHINGTON - SAD su u četvrtak prvi put javno rekle koji bi bili
ciljevi mogućeg napada zrakoplova NATO-a u Srbiji ako beogradske
vlasti odbiju predloženi mirovni sporazum za Kosovo.
"Počne li NATO djelovati, cilj će biti onesposobiti Slobodana
Miloševića i Srbe da ugrožavaju kosovske Albance", rekao je
glasnogovornik Bijele kuće Joe Lockhard.
PRIŠTINA - Jugoslavenska vojska uputila je nova pojačanja u
jugoistočni dio Kosova prema granici s Makedonijom, objavila je u
četvrtak Verifikacijska misija (KVM) OESS-a.
SKOPLJE - Vrhovni zapovjednik snaga NATO-a u Europi, američki
general Wesley Clark, upozorio je u četvrtak jugoslavenskog
predsjednika Slobodana Miloševića da će počiniti svoju "najveću
pogrešku" bude li prijetio verifikatorima OESS-a na Kosovu u
slučaju savezničkih napada na srpske ciljeve.
DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru
bivše Jugoslavije pozvao je Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme mjere
koje će prisiliti Jugoslaviju na suradnju s tom institucijom.
"Od Vijeća sigurnosti tražim mjere koje će biti dovoljno uvjerljive
da ishode od SRJ da poštuje svoje obveze koje proizlaze iz
međunarodnog prava", navodi se u pismu predsjednice Suda Gabrielle
Kirk McDonald Vijeću sigurnosti, koje je Sud objavio u četvrtak u
Haagu.
SARAJEVO - Međunarodni donatori mogli bi odgoditi petu donatorsku
konferenciju zakazanu za svibanj zbog trenutne političke
nestabilnosti u zemlji, objavili su u četvrtak lokalni mediji
pozivajući se na izjavu dužnosnika Svjetske banke.
BANJA LUKA - Izaslanstvo Republike Srpske (RS), predvođeno
Miloradom Dodikom, otputovalo je u četvrtak u Beč gdje će s
američkim sucem Robertsom Owenom razgovarati o arbitraži oko
Brčkog, javio je radio bosanskih Srba.
Izaslanstvo se nada razgovarati o reviziji arbitražnog postupka.
Prema arbitraži, zaključenoj 5. ožujka, odluka o statusu Brčkog je
konačna i jedino se može razgovarati o aneksima, posebice o
uspostavi gradske skupštine i policije. Parlament RS je 7. ožujka
odbacio odluku međunarodne arbitraže o Brčkom kao neutralnom
distriktu.
MADRID - Njemački kancelar Gerhard Schroeder u četvrtak je priopćio
da će Njemačka idućeg tjedna predočiti prijedlog za financiranje
Europske unije koji bi Španjolskoj trebao biti prihvatljiv.
"Za Agendu 2000, posebice glede pitanja gospodarske i financijske
politike, Njemačka će izaći s prijedlozima koji će zacijelo
Španjolskoj biti prihvatljivi, iako još ima nesuglasica", rekao je
Schroeder nakon razgovora sa španjolskim premijerom Joseom Mariom
Aznarom (Hose Maria Asnar). Njemačka, trenutačna
predsjedavateljica EU, traži smanjenje svog doprinosa u proračunu
Unije koji godišnje iznosi 100 milijardi američkih dolara.
Siromašnije države poput Španjolske i Portugala protive se
znatnijem smanjenju doprinosa za razvoj koj primaju iz
Bruxellesa.
(Hina) ii ii
(Hina) ii ii