SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 18. ožujka (Hina) SKOPLJE - Hrvatska i Makedonija imaju tradicionalno dobre odnose koji se razvijaju u duhu prijateljstva i suradnje, rekli su u srijedu u Skoplju potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić i predsjednik makedonske Vlade Ljupčo Georgievski. Ministar Granić započeo je susretom s premijerom Georgijevskim dvodnevni službeni posjet Makedoniji tijekom kojega će u četvrtak razgovarati sa svojim makedonskim kolegom Aleksandrom Dimitrovim, a primit će ga i makedonski predsjednik Kirov Gligorov te predsjednik parlamenta Savo Klimovski. Hrvatska i Makedonija potpisale su 18 različitih sporazuma među kojima i ugovor o slobodnoj trgovini, o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, znanstvenoj i tehnološkoj te kulturnoj i prosvjetnoj suradnji, trgovini i gospodarskoj suradnji te onaj o socijalnom osiguranju. Ministar Granić i makedonski premijer razgovarali su i o regionalnim problemima, odnosno stanju u BiH i na Kosovu. Razgovarali su i o euroatlantskim integracijama, o mulitilateralnoj suradnji te razmjeni posjeta na svim razinama. ZAGREB - Hrvatska i Slovenija će zatražiti savjetodavnu arbitražu kao pomoć u rješavanju problema duga Ljubljanske banke, Piranskog zaljeva, a možda i u pojedinim pitanjima nuklearke Krško, rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić. Govoreći na konferenciji za novinare o trenutnoj vanjskoj politici Hrvatske, Granić je rekao da su na nedavnom sastanku hrvatskog i slovenskog premijera Zlatka Mateše i Janeza Drnovšeka u Otočcu ob Krki dvije strane dogovorile parafiranje imovinsko-pravnog sporazuma te da zatraže savjetodavnu arbitražu međunarodnih institucija u rješavanju drugih otvorenih pitanja međusobnih odnosa. Slovenija i Hrvatska dogovorile su se da u rješavanju duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama zatraže savjetodavno mišljenje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Obje zemlje će postaviti pitanje MMF-u i nakon toga pokušati riješiti problem ili ići na konačnu arbitražu, rekao je Granić. Prema njegovim riječima, dvije strane bi mogle i za pojedina pitanja problema nuklearke Krško, kao što je bilanca, koristiti savjetodavno mišljenje treće strane. Slovenija i Hrvatska sporazumjele su se da za rješavanje problema Piranskog zaljeva zatraže savjetodavno mišljenje neke međunarodne ustanove, ali se još dogovaraju koja bi to institucija trebala biti. Ministar Granić je rekao da Hrvatska u vanjskoj politici u ovoj godini najveću pažnju posvećuje rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima i unapređenju odnosa s njima, pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te postizanju nekih unutarnjopolitičkih ciljeva koji su vezani za vanjskopolitičku poziciju zemlje. Kao strateške elemente vanjskopolitičke aktivnosti Hrvatske, on je također naveo i organiziranje poštenih, demokratskih izbora, postizanje što većeg stupnja konsenzusa s oporbom oko izbornog zakona te gospodarsku stabilnost zemlje koja je bitna za strana ulaganja. PARIZ - Razgovorima u francuskim ministarstvima gospodarstva i vanjskih poslova završen je u srijedu dvodnevni posjet izaslanstva Hrvatskog državnog sabora Parizu koje je predvodio predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun Đuro Njavro, a domaćin mu je bio srodni odbor francuskog parlamenta. Njavro je na kraju posjeta ocijenio da je to bio "koristan i uspješan radni posjet", vrijedan posebno zbog toga što je "probijen led" u međuparlamentarnoj suradnji dvije zemlje. Tijekom razgovora u ministarstvu vanjskih poslova direktor Uprave za kontinentalnu Europu Dominique Chassard kazao je da Francuska podržava skori prijam Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju, te da će podržati aktiviranje Phare programa kao poticaja za brže približavanje Hrvatske EU - sve do, u budućnosti, punopravnog članstva. O tome, međutim, Francuska, kako je rekao, ne odlučuje sama nego sa svim svojim partnerima u EU. U ministarstvu gospodarstva i financija, gdje je saborsko izaslanstvo vodilo razgovore u Upravi za plan i u Upravi za vanjske gospodarske odnose, uz isticanje obostranih interesa za unaprijeđenje suradnje, razgovarano je i o problemu neuravnoteženosti trgovinske razmjene. Francuski izvoz u Hrvatsku trenutno je tri put veći od hrvatskog izvoza u Francusku. Taj problem, složili su se hrvatski predstavnici i francuski domaćini, trebalo bi riješavati kako povećanjem hrvatskog izvoza, tako i povećanjem francuskih izravnih ulaganja u Hrvatsku. Večeras su članovi saborskog izaslanstva imali i radni susret s hrvatskim privrednicima i gospodarskim predstavnicima u Francuskoj. DEN HAAG - General Tihomir Blaškić rekao je u srijedu da je zapovijedio da mu se podnese pisano izvješće SIS-a o istrazi zločina u Ahmićima jer mu se usmeno objašnjenje tijeka istrage njegova pomoćnika za sigurnost učinilo nejasnim. Blaškić je, na pitanje svojeg odvjetnika Ante Nobila, objasnio da je pisanu zapovijed izdao kako bi na taj način izvršio "dodatni pritisak" na pomoćnika za sigurnost za provedbu istrage. Blaškić je u utorak objasnio je da je želio popis počinitelja pokolja u Ahmićima kako bi ga dostavio nadležnima i tako izazvao dolazak "komisije iz samog vrha Herceg-Bosne", a u srijedu je objasnio da je vjerovao da bi dolazak takve komisije rezultirao uhićenjima i procesuiranjem počinitelja. SARAJEVO - Zdravstveno stanje zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara je stabilno i pokazuje prve znakove poboljšanja, priopćio je u srijedu liječnički konzilij Kliničkog centra Koševo u Sarajevu. SARAJEVO - Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u srijedu je energično osudilo napad na Leutara, s nadom da će se brzo rasvijetliti taj teroristički čin i njegovi počinitelji privesti pravdi. U povodu terorističkog napada na Jozu Leotara, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Jadranko Prlić, dao je naputke diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u kojima stoji da se pojačaju mjere sigurnosti u osiguranju normalnog rada u interesu svih građana Bosne i Hercegovine. MOSTAR - Međunarodni predstavnici koji djeluju na mostarskom području u srijedu su najoštrije osudili atentat na zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara počinjen u utorak u Sarajevu. Glasnogovornik mostarskog područnog Ureda visokog međunarodnog predstavnika Chris Riley rekao je kako su šokirani atentatom na Leutara i naglasio da je riječ o "užasnom zločinu". Visoki predstavnik Charlos Westendorp poziva hrvatske dužnosnike da nikoga ne okrivljuju za taj atentetat dok ne budu poznati rezultati istrage, rekao je Riley. PARIZ - Sjedinjene su Države u srijedu optužile Srbiju da odbija ozbiljno pregovarati o Kosovu. "Nema naznaka da Srbi ozbiljno pregovaraju", rekao je novinarima glasnogovornik State Departmenta James Rubin ispred konferencijskog centra u kojem traje treći dan mirovnih pregovora. PARIZ - Europski posrednik na konferenciji o Kosovu Wolfgang Petritsch izjavio je u srijedu da će kosovski Albanci potpisati mirovni sporazum prije odlaska iz Pariza. "Do potpisivanja će doći prije okončanja pariške konferencije", rekao je Petritsch na konferenciji za novinare na kojoj su također sudjelovali američki i ruski mirovni posrednici Christopher Hill i Boris Majorski. Dodao je da srpska strana "još uvijek nije spremna na potpisivanje". PRIŠTINA - Čelnik kosovskih Albanaca i član albanske pregovaračke skupine na mirovnim pregovorima o Kosovu Ibrahim Rugova izjavio je večeras u razgovoru za radijsku postaju "Slobodna Europa" kako je za kosovske Albance mirovna konferencija u Parizu završena. Rugova je kazao kako, unatoč srpskim zahtjevima, ne dolaze u obzir promjene u nacrtu sporazuma što je, kako je istaknuo, stajalište i međunarodne zajednice. Dodao je da su predstavnici kosovskih Albanaca bili kooperativniji u odnosu s međunarodnom zajednicom te da ohrabruje odlučnost međunarodne zajednice u naporima da se problem Kosova riješi na pravedan način. WASHINGTON - Očito je da beogradske vlasti nemaju ozbiljne namjere prihvatiti ponuđeni mirovni sporazum, a istodobno na Kosovo i u neposrednu blizinu dovlače sve više vojnih snaga, čime su se opasno približili ispunjenju onih uvjeta koji bi mogli pokrenuti zračne udare NATO-a, rekao je u srijedu zamjenik glasnogovornika State Departmenta James Foley. Ponovio je ocjene međunarodnih posrednika u pariškim razgovorima da se "bliži kraj pokušajima pregovaranja" jer SRJ odbija svaki dogovor i stalno postavlja nove uvjete ne želeći ipak predviđati kada će pregovori biti prekinuti. O tim američkim očekivanjima svjedoči činjenica međutim da je u Pariz iznenada otputovao glasnogovornik State Departmenta James Rubin kako bi se sastao sa članovima izaslanstva kosovskih Albanaca, posebice Hashimom Thaqijem, i pozvao ih da neovisno o srbijanskom odbijanju potpišu prijelazni mirovni sporazum, a ponovit će i poziv da iz Pariza doputuju u Washington, rekao je Foley. Neslužbeno se doznaje da bi nekoliko članova izaslanstva kosovskih Albanaca još ovog tjedna moglo doputovati u SAD. Foley je objasnio da će njihov posjet biti prije svega iskorišten za razgovore o budućnosti OVK koji bi se trebao pretvoriti u političku organizaciju. Glede izvješća finskih forenzičara o masakru u Račku izjavio je da trenutačno raspolaže samo sažetkom tog izvješća, ali da je i iz toga razvidno da su poubijani nenaoružani civili. SAD traže i očekuju da se istražiteljima ICTY-ja omogući cjelovita i podrobna kriminalistička istraga o tom zločinu, zaključio je Foley. BEOGRAD - Službeni Beograd nezadovoljan je današnjom izjavom voditeljice finskih stručnjaka za sudsku medicinu Helene Rante koja je, u povodu predaje izvješća finskih stručnjaka o žrtvama u selu Račak, na konferenciji za novinstvo u Prištini izjavila da ubijeni nisu koristili oružje i da je riječ o civilima. Ministar pravde u Vladi Srbije Dragoljub Janković izjavio je za beogradsku televiziju da Helena Ranta uopće nije patolog, već stomatolog, i da je njena izjava puna "kontradiktornosti i proizvoljnosti" te da uopće nije odgovorila na pitanje jesu li ubijeni bili "teroristi" i je li bilo masakra. Voditelj jugoslavenskog tima stručnjaka Slaviša Dobričanin izjavio je da je izvješće finskih patologa "korektno", dok je izjava Helene Ranta njezino "osobno viđenje". WASHINGTON - Sjedinjene Države su u srijedu oštro osudile najnovije akcije jugoslavenskih vlasti protiv neovisnih medija u Srbiji. Povod ovim ocjenama je izricanje visokih novčanih kazni dvama listovima na albanskom - Kosova Sot i Gazetta Shqiptare, dok je prištinska Rilindja optužena zbog navodnog kršenja propisa o registraciji. Istodobno su krajem prošlog tjedna u Beogradu izrečene sudske kazne listovima Danas, Glas javnosti i Blic. BRUXELLES - Europska komisija zatražila je u srijedu od zemalja članica da "neodgodivo imenuju" nove povjerenike. Povjerenici su dodali da ne namjeravaju poduzeti "nikakvu novu političku inicijativu", u očekivanju imenovanja nove Komisije, uvažavajući time europski sporazum koji ograničava njihove ovlasti u slučaju ostavke. NORFOLK - U zapovjedništvu NATO snaga za Atlantik (ACLANT), u američkoj pomorskoj vojnoj bazi u Norfolku, u srijedu je održana svečanost povodom pristupa Češke, Mađarske i Poljske u sastav Saveza. Zapovjednik ACLANT-a, američki admiral Harold Gehman, istaknuo je tom prigodom da je jedna od glavnih zadaća NATO-a uspostava sigurnosti ne samo za njegove članice nego i na cijelom euro- atlantskom prostoru. Po njegovu mišljenju, punopravno članstvo triju srednjoeuropskih država ojačat će sustav stabilnosti i sigurnosti koji NATO jamči u tom dijelu svijeta. Svečanosti u Norfolku bili su nazočni veleposlanici Češke, Mađarske i Poljske u SAD Aleksandr Vondra, Geza Jeszenszky i Jerzi Kozminsky, te visoki vojni dužnosnici dosadašnjih i novih članica NATO-a. Uz vojne počasti zatim su u sjedištu ACLANT-a podignute zastave triju novih zemalja članica. WASHINGTON - Očekuje se da će Bijela kuća uskoro službeno objaviti datum posjeta američkog predsjednika Billa Clintona Ljubljani, izjavio je u srijedu, završnog dana svog službenog posjeta Washingtonu slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec. Clintonov posjet, unatoč nesumnjivoj važnosti, nije bio razlog Frlecova trodnevnog boravka u SAD. On je u razgovorima s američkim dužnosnicima nastojao što bolje predočiti razloge zbog kojih Slovenija očekuje što skorije punopravno članstvo u NATO-u. Slovenija se nada da će NATO i na summitu u Washingtonu potkraj travnja potvrditi svoju dosadašnju politiku "otvorenih vrata", što je Frlec naglasio i u razgovoru s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright. LJUBLJANA - Slovenski vicepremijer Marjan Podobnik izjavio je u srijedu da su izjave predsjednika države Milana Kučana o neriješenim pitanjima s Hrvatskom, u kojima se zauzeo za povlačenje slovenske vojske sa Svete Gere i rješenje problema hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb, naštetile slovenskoj pregovaračkoj poziciji i da je riječ o "ozbiljnoj pogrešci vrijednoj žaljenja". Podobnik je izjavio kako zagovara potrebu sporazumnog rješenja bilateralnih pitanja s Hrvatskom s kojom, kako je rekao, Slovenija ima mnogobrojne zajedničke interese, ali da je slovenska politika do njegova dolaska u vladu taktički griješila i stalno se povlačila. Kako je istaknuo, pogreška je načinjena "prepuštanjem" efektivne vlasti Hrvatskoj uz rijeku Muru, u tri istarska zaseoka uz Dragonju te na nekim drugim mjestima. BRUXELLES - NATO-ovi vojni dužnosnici u srijedu su članovima Stalnog vijeća te organizacije predstavili tri opcije koje se odnose na budućnost SFOR-a u BiH, objavili su diplomatski izvori. Predložene su sljedeće tri opcije: - globalno zadržavanje postojećeg broja vojnika koji bi se podijelili u tri zone. Neznatnim smanjenjem broja vojnika u BiH bi ih ostalo između 20.000 i 25.000. - veće izmjene u broju vojnika - umjesto triju multinacionalnih divizija u BiH bi ostale tri multinacionalne brigade (ukupno između 15.000 i 20.000 vojnika). Važnost bi se stavila na njihovu fleksibilnost i prilagodljivost. - vojne snage za razdvajanje postale bi snage za odvraćanje, a činilo bi ih između 10.000 i 15.000 vojnika koji bi bili stacionirani na "žarišnim točkama" bosansko-hercegovačkog teritorija. Na temelju spomenutih triju opcija NATO bi u idućih nekoliko mjeseci trebao donijeti odluku o budućoj organizaciji snaga SFOR-a u BiH, a donesena odluka trebala bi se početi provoditi početkom ljeta, navode diplomatski izvori. RIM - Talijanski premijer Massimo D'Alema u srijedu je izjavio da Rim "podupire kandidaturu Romana Prodija" za dužnost predsjednika Europskog povjerenstva. "Iznimno cijenimo Romana Prodija" i smatramo da je njegovo predlaganje za funkciju predsjednika Europskog povjerenstva "razuman cilj", rekao je D'Alema nakon sastanka s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom koji se nalazi u posjetu Rimu. "Nagađanja oko imenovanja dvojice Nijemaca na mjesto predsjednika Europskog povjerenstva bez ikakvog su temelja", rekao je Schroeder. Za moguće njemačke nasljednike dosadašnjeg predsjednika Europske komisije Jacquesa Santera spominjala su se imena bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla i bivšeg ministra financija Oskara Lafontainea. WASHINGTON - Članovi američkog Senata u srijedu su se, velikom većinom, izjasnili za raspoređivanje proturaketnog obrambenog sustava čija je svrha zaštititi zemlju od ograničenog napada ili slučajno ispaljene rakete. BAGDAD - Iračka policija u srijedu je objavila da su uhićene četiri osobe za koje se vjeruje da su ubojice šiitskog muslimanskog vjerskog vođe Muhameda Sadeya al-Sadra. "Uhićeni su šeik Abdel Hasan Abas Kufi i šeik Ali Qazem Hamaz te dva šiitska studenta teologije", kaže se u službenom priopćenju te se dodaje da je peti osumnjičeni u bijegu. Osumnjičene osobe za ubojstvo ajatolaha Sadra željele su dovesti do "pobune u iračkom društvu", kaže se u priopćenju. Ajatolah Sadr ubijen je, zajedno sa svoja dva sina, prošlog mjeseca u svetom šiitskom mjestu Najafu nakon čega su uslijedili šiitski nemiri koje je službeni Bagdad zanijekao. (Hina) zt zt