BBC 13. III PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 13. III. 1999. Pregled tiska Primanje triju srednjoeuropskih država u puno članstvo NATO-a skromno je praćeno u jutrošnjim izdanjima britanskih dnevnih listova. 'The Daily Telegraphov' dopisnik javlja iz Washingtona o olakšanju američke državne tajnice Madeleine Albright konačnim završetkom njezinih dugogodišnjih napora za proširenje NATO-a na istok, unatoč velikim zaprekama s kojima je ta inicijativa bila suočena, a često i protivljenjem drugih članica NATO saveza. To olakšanje, piše 'The Daily Telegraph', ilustrirano je i uzvikom: 'Aleluja!', koji je gospođa Albright izgovorila kad je i posljednji od trojice pozvanih ministara vanjskih poslova stavio svoj potpis na dokument o pristupanju NATO-u, u Memorijalnoj knjižnici bivšeg američkog predsjednika Harrya Trumana, u njegovu rodnom mjestu Independence u američkoj saveznoj državi Missouri. Američka državna tajnica potom je novim članicama poručila kako se s njihovom sudbinom više nitko nikada neće igrati kao s pokeraškim ulogom na nekakvom kockarskom stolu, kao i da će se širenje NATO-a nastaviti jer je riječ o procesu, a ne o jednokratnom događaju. No, 'The Independentova' dopisnica sa svečanosti u Independenceu Mary Dezewsky javlja o uočljivoj odsutnosti visokih dužnosnika NATO-a, zbog čega se cijeli događaj doimao kao bilateralni američko-srednjoeuropski sastanak. Odsutno je bilo čak i izaslanstvo američkog Kongresa zbog kasnog završetka kongresne rasprave o raspoređivanju američkih snaga na Kosovu, koja se odvijala prethodnog dana. Iako je na kraju rasprave Kongres odobrio slanje američkih vojnika, već i sama činjenica da je samo nekoliko sati prije službenog pružanja sigurnosnih jamstava NATO-a novim članicama na europskom istoku, Kongres vodio raspravu o ulozi NATO- a na Balkanu, jasno je pokazala novim članicama kako Sjedinjene Američke Države još imaju brojne ograde glede vojnog djelovanja na drugoj strani Atlantika, piše Mary Dezewsky u današnjem broju 'The Independenta'. Izvješćujući o reakcijama na koje je ulazak Poljske, Češke i Mađarske naišao u Moskvi, 'The Daily Telegraphov' izvjestitelj iz glavnoga ruskog grada tvrdi da su najviši ruski dužnosnici jedinstveni u ocjeni da je nakon jučerašnjega događaja Europa osuđena na budućnost ispunjenu nestabilnošću, napetostima, pa čak i ratovima. Širenje NATO-a isti izvori opisuju pogrješkom, možda čak i tragedijom američke politike, a pojedini su vladini dužnosnici najteže riječi osude sačuvali za same tri nove članice NATO-a, upozoravajući kako će Poljska, Češka i Mađarska zažaliti zbog ulaska u zapadni vojni savez. Najvatreniji u osudi bio je čelnik ruske komunističke stranke Genadij Zjuganov, koji je širenje NATO-a nazvao najvećom pogrješkom u posthladnoratovskoj politici, a rekao je i da je Rusija više puta u prošlosti spašavala tri istočnoeuropske zemlje od vanjske agresije, dodavši kako te usluge u budućnosti sasvim sigurno neće biti ponovljene. Ruski premijer Jevgenij Primakov nije izravno komentirao širenje NATO-a, ali je najavio kontakte glede stvaranja novog strateškog saveza Rusije s Kinom i Indijom. Ukoliko je riječ o ozbiljnoj ruskoj vanjskopolitičkoj inicijativi, bilo bi to po svemu, osim po imenu, pokušaj stvaranja novog vojnog saveza koji bi se suprotstavio NATO-u, ocjenjuje 'The Daily Telegraphov' izvjestitelj iz Moskve Marcus Warren. Iznenadni odlazak kontroverznoga njemačkog ministra financija Oskara Lafontainea s političke pozornice i dalje je predmet brojnih napisa u britanskim listovima. U redakcijskom uvodniku 'The Financial Timesa' stoji da euforična reakcija na europskim burzama i rast vrijednosti eura, jasno pokazuju kako u financijskom i poslovnom sektoru nema mnogo onih koji će proliti suze za bivšim ministrom. No, ključno pitanje, po ocjeni 'The Financial Timesa', jest hoće se li političko opredjeljenje vlade kancelara Schroedera, koje se pod utjecajem gospodina Lafontainea kretalo u uvjerljivo lijevom smjeru, sada vratiti prema centru i tako ublažiti napetosti stvorene u Europskoj uniji te poboljšati izglede za temeljitu strukturalnu reformu oronuloga njemačkog gospodarstva. Ono što se sasvim sigurno promijenilo nakon njegova odlaska jest odnos između njemačke vlade i poslovnog sektora. Gospodin Lafontaine je bio socijalist staroga kova, sklon velikim porezima i velikim državnim izdacima, koji je u tekućoj financijskoj godini potrošnju iz saveznog proračuna povećao za 7 posto. Ljutito reagirajući na veće poreze u poslovnom sektoru, čelnici njemačke industrije uspješno su zatražili njegov skalp, a istodobno su i pokazali da u ozračju globalnoga gospodarstva političari moraju dobiti potporu poslovnog sektora žele li spriječiti izvoz radnih mjesta u zemlje s poreznom politikom koja je sklonija poslodavcima od one u njihovim vlastitim zemljama. Jutrošnji 'The Independent' posvećuje veću pozornost novoimenovanom nasljedniku gospodina Lafontainea na dužnost njemačkog ministra financija, Hansu Eichelu. Karijeru u Socijaldemokratskoj stranci započeo je na njezinu lijevom krilu. Njegov rodni grad Kassel bio je proglašen zonom bez nuklearne energije kada je bio gradonačelnik, a savezna država Hessen kojoj je na čelu od 1991. na glasu je kao najbolje vođena regija u kojoj su na vlasti socijaldemokrati. Poput gospodina Schroedera i gospodin Eichel nastoji izbjegavati sukobe s čelnicima industrijskog i poslovnog sektora i snažno se zalaže za nova ulaganja. Krivnja za činjenicu da su na prošlomjesečnim lokalnim izborima socijaldemokrati izgubili vlast u Hessenu, ne pripisuje se načinu na koji je vodio lokalnu upravu, nego prosvjedu birača protiv planova savezne vlade da useljenicima u Njemačkoj omogući dobivanje njemačkoga državljanstva. Za razliku od svojega prethodnika, Eichel nema čvrsta gledišta glede poreznog usklađivanja na razini Europske unije, valutnih spekulacija ili europskih kamatnih stopa. Smatra se da snažno podupire zajedničku valutu euro i rad Europske središnje banke sa sjedištem u Frankfurtu, piše 'The Independent'. (BBC)