OKRUGLI STOL "VJERNIK I POLITIKA"

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Odnos vjernika i politike važna je tema o kojoj u predizborno vrijeme treba razmišljati s dodatnom pozornošću. Tema je i poticaj za raspravu svima onima koji žele dati novo lice hrvatskoj domovini. Posebice se to pak odnosi na političare, među kojima je u Hrvatskoj, ako su vjernici, najviše kršćana. Ta je stajališta iznio dr. Valentin Puževski uvodeći sudionike u okrugli stol što ga je o temi "Vjernik i politika" organizirala Hrvatska seljačka stranka (HSS). #L# U otvorenoj raspravi, održanoj danas u Zagrebu, mišljenja o spomenutoj temi izrekli su i pater Tonči Trstenjak, mr. Ljiljana Matković, dr. Stipe Tadić, dr. Jure Juras, dr. Juraj Kolarić i otac Zvonimir Bono Šagi. Uz članove HSS-a, na okrugli stol odazvali su se predstavnici dviju političkh stranaka - HSLS-a i ASH-a, iako su, ističu organizatori, pozivi upućeni svim hrvatskim političkim strankama. Dostojanstvo ljudske osobe i pravo na život na dostojan način u temelju su kršćanskoga pristupa životu, rekao je pater Trstenjak. Kršćanin je pozvan na pokretanje plemenitih ciljeva i pomirbu s Bogom, što znači pomirbu s ljudima i opredjeljenje za siromašne i one s "ruba" društva. Crkva je, istaknuo je, osnovana zbog jednoga jedinog razloga - navještanja radosne vijesti u "zgodno i nezgodno" vrijeme, a nikada se ne smije doživjeti kao izvor moći, a takvom se ne smije ni sama smatrati. Suvremeni čovjek ne vjeruje učenoj i bogatoj Crkvi, već onoj koja ide tragom "Očenaša". Podsjetio je da je potrebu ostvarivanja "Društva po mjeri Očenaša" istaknuo u istoimenoj poslanici zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić, krenuvši već na početku svoje nadbiskupske službe, "direktno u socijalu". Politika je pak, drži Trstenjak, dužna izboriti uvjete u kojima će se ostvariti dostojanstvo ljudske osobe. O važnosti životne angažiranosti laika u suvremenome društvu govorila je mr. Ljiljana Matković, a dr. Jure Juras o odnosu čovjeka-vjernika prema općem dobru. Suvremeni eklezijalni pokreti u Katoličkoj crkvi bili su temom izlaganja dr. Stipe Tadića, dok je dr. Juraj Kolarić u raspravi sudjelovao s temom "Tolerancija kao čimbenik integracije hrvatskoga naroda". Hrvatska je povijesno i nasljedno multikonfesionalna i multinacionalna država, a tolerancija je temelj demokratizacije hrvatskoga društva, podsjetio je Kolarić. Napomenuo je da se pojam tolerancije u Europi javlja u XVI. stoljeću u smislu dopuštanja ispovijedanja vjere onima koji nemaju vjeru svjetovnih gospodara. Danas, istaknuo je Kolarić, Katolička crva više ne govori o toleranciji već o vjerskoj slobodi, utemljenoj na novom poimanju crkvenosti kao zajedništvu kršćana koje u suvremenosti mora postati vidljivo. Politika je vještina koja nema sigurnu istinu, već je uvijek samo obećanje, rekao je otac Tomislav Bono Šagi. Kako pak, pita Šagi, hrvatsku sadašnjost promatrati u svjetlu traganja za preustrojem hrvatskoga društva u vrijeme kada raste osjećaj socijalne nepravde, što je, istaknuo je, "najopasniji osjećaj u nekom društvu". Crkva, po njemu, mora biti i ostati neovisna od bilo čijih političkih stajališta, a demokraciju treba humanizirati u etičkome smislu. Hrvatskoj je potreban viši stupanj političke kulture cijeloga naroda kao i svijest o potrebi smjenjivanja kvaliteta vlasti, ustvrdio je Šagi. Istaknuo je da je za demokraciju spasonosna promjena vlasti, posebno u zemljama u tranziciji. Po njemu, u ovom trenutku u hrvatskoj kršćanskoj duhovnosti postoji "domoljubna blokada" koja sprečava razmišljanja o korisnosti smjenjivanja vlasti, a posljedica je dulje povezanosti s buđenjem nacionalne svijesti. (Hina) ip im