BL-BA-brčko-Sudovi-Organizacije/savezi-Parlament-Vlada BELGIJA-LE SOIR OD 6.3.99.BRČKO I POPLAŠEN BELGIJALE SOIR6. III. 1999.Pušu nepovoljni vjetrovi"Nad Bosnom i Hercegovinom velika je opasnost od nevremena. U republici srpskoj,
jednom od njezinih entiteta, moguća je oluja. Zaokupljeni uraganom koji puše u srbijanskoj pokrajini Kosovo, u petak su se meteorolozi iz međunarodne diplomacije žurno vratili starim izvješćima. Prvo je visoki civilni predstavnik međunarodne zajednice u Bosni Carlos Westendorp smijenio krajnjeg nacionalista, predsjednika republike srpske Nikolu Poplašena, a zatim je američki posrednik Roberts Owen sporni grad Brčko stavio pod izravni nadzor savezne vlasti, izvan nadzora republike srpske i hrvatsko-muslimanske federacije.Ove će dvije odluke srpski radikali, koji tuguju za Radovanom Karadžićem, a još su snažni na Palama, pokušati iskoristiti kako bi destabilizirali umjerene demokrate iz Banje Luke... i doveli u pitanje Daytonski sporazum.Brčko, čiji je status bio neriješen i koje je 1995. stavljeno pod međunarodni nadzor, dvije su suparničke zajednice uvijek promatrale kao mogući 'casus belli'. Muslimani ističu svoju
BELGIJA
LE SOIR
6. III. 1999.
Pušu nepovoljni vjetrovi
"Nad Bosnom i Hercegovinom velika je opasnost od nevremena. U
republici srpskoj, jednom od njezinih entiteta, moguća je oluja.
Zaokupljeni uraganom koji puše u srbijanskoj pokrajini Kosovo, u
petak su se meteorolozi iz međunarodne diplomacije žurno vratili
starim izvješćima. Prvo je visoki civilni predstavnik međunarodne
zajednice u Bosni Carlos Westendorp smijenio krajnjeg
nacionalista, predsjednika republike srpske Nikolu Poplašena, a
zatim je američki posrednik Roberts Owen sporni grad Brčko stavio
pod izravni nadzor savezne vlasti, izvan nadzora republike srpske i
hrvatsko-muslimanske federacije.
Ove će dvije odluke srpski radikali, koji tuguju za Radovanom
Karadžićem, a još su snažni na Palama, pokušati iskoristiti kako bi
destabilizirali umjerene demokrate iz Banje Luke... i doveli u
pitanje Daytonski sporazum.
Brčko, čiji je status bio neriješen i koje je 1995. stavljeno pod
međunarodni nadzor, dvije su suparničke zajednice uvijek
promatrale kao mogući 'casus belli'. Muslimani ističu svoju
demografsku nadmoć iz razdoblja prije rata, a Srbi postavljaju
zahtjev za teritorijalnom cjelovitošću, budući da taj grad zatvara
uzak koridor između dvaju dijelova republike srpske.
Na temelju Owenove arbitraže Brčko će biti neutralno, razvojačeno
područje koje će pripadati objema zajednicama, a bit će podređeno
bosanskoj saveznoj vlasti, s vlastitom višeetničkom upravom i
parlamentom.
To je nagodba koju je predsjednik Alija Izetbegović, musliman,
napokon prihvatio, pošto je prijetio oružjem 'kako se ne bi
potvrdilo činjenično stanje'. No, srpske vlasti žele zadržati
potpuni nadzor nad tim područjem.
One su već dale do znanja da su 'spremne na sve', ako konačno
rješenje bude nepovoljno za njih. Pozivajući se na 'prijepornost i
osjetljivost Brčkog', američki je State Department preporučio
svojim građanima na tome području da budu oprezni kad se objavi
odluka o statusu grada.
Svjestan osjetljivosti problema, Carlos Westendorp odlučio se na
odugovlačenje: 'ova se odluka ne može provesti za jedan dan. Nadamo
se da ćemo do konca godine uspjeti ustrojiti upravu', komentirao
je.
Španjolski je diplomat, naprotiv, bio odlučan kada je riječ o
njegovu šestomjesečnom sukobu s radikalnim predsjednikom
republike srpske. U skladu s velikim ovlastima koje su mu
dodijeljene, smijenio je s dužnosti Nikolu Poplašena, 'srpskog
jastreba', uz obrazloženje da priječi provedbu mirovnih
sporazuma.
Nakon izbora u mjesecu rujnu prošle godine, Poplašen je imao česte
okršaje i natezanja s uredom visokoga predstavnika, pokušavajući
omesti njegov rad. Smjenjivanje s položaja umjerenog premijera
Milorada Dodika, s kojim je Zapad rado pregovarao, dolilo je ulje na
vatru. Westendorp je htio djelovati brzo kako bi unio zbrku i
nesigurnost u nacionalistički tabor u trenutku kad je objavljena
odluka za Brčko. No, bitka nije unaprijed dobivena. Poplašen je
odmah odgovorio da ne pristaje na kaznu koja mu je određena.
Zapadne su vlade zabrinute zbog mogućeg neuspjeha diplomatskih
napora. Srbi i Albanci će 15. ožujka nastaviti pregovore o Kosovu, a
napete vojne prilike na terenu mogle bi biti dramatične koliko i one
u Rambouilletu.
Velike se sile jako muče nastojeći prisiliti Beograd da prihvati
njihov mirovni plan, a rado bi si uštedjele nove probleme. No,
diplomati se ne zavaravaju: bude li nagli porast napetosti u Bosni
mogao poslužiti njegovim interesima, jugoslavenski predsjednik
Slobodan Milošević sigurno će ga iskoristiti. S opakom zamisli u
glavi: povratak na početak balkanskog vrtloga više će uzdrmati
međunarodnu zajednicu nego njegovu vlast...", piše Edouard van
Velthem.