NJ 20. II. TAZ-RUSIJA NE KAŽE NJET

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 20. II. 1999. Rusija više ne kaže 'njet' "Još se u predvečerje europsko-ruskog vrha i nastavljenih njemačko-ruskih savjetovanja pokazalo da će predsjednik EU-a Jacques Santer i savezni kancelar Gerhard Schroeder u posjetu ruskom glavnom gradu ponajprije voditi simboličnu politiku. Posrnula Rusija trebala bi u teško doba iskusiti barem verbalnu solidarnost. No, iako se nije moglo očekivati ništa senzacionalnoga, ipak sve to nije bilo uzalud. Tako su ministar vanjskih poslova Fischer i njegov ruski kolega Igor Ivanov u pretresanju kosovskoga sukoba jamačno napravili korak naprijed. Moskva doduše i u slučaju propasti razgovora u Rambouilletu i dalje ustraje na nevojnom rješenju. No ako se strane dogovore, Moskva bi mogla sudjelovati u razmještanju NATO-ove mirovne postrojbe na Kosovu. 'Ako se postigne sporazum', rekao je Ivanov, 'i Beograd pristane na međunarodnu nazočnost za provedbu sporazuma', Rusija bi, prema želji Beograda, mogla razmotriti takvu mogućnost. Sve se doduše još kreće u izrazito hipotetičkim okvirima, ali Beograd dobiva razumljiv znak. U svojem odbijanju privole da strane postrojbe nadziru sporazum, Srbi su do sada računali na punu potporu slavenske braće u Moskvi. Sada su prisiljeni razmisliti. To se nije dojmilo Jeljcina koji je na moskovskom vrhu, raspoložen za svađu, načeo grubljim tonom: 'Ne dopušamo da dirate Kosovo', divlje je zaorio, gestikulirajući u smjeru novinara. Da je to ovoga tjedna dao do znanja i predsjedniku Clintonu, telefonski i pismeno. Na demarš iz Bijele kuće nije se dugo čekalo. U Washingtonu se nisu mogli sjetiti vijesti iz Kremlja. Je li Jeljcin samo htio provocirati? Ili je opet nešto pobrkao? Otkako premijer Primakov de facto vodi državne poslove, to ionako više nije važno. Na posljetku je Santerov i Schroederov posjet bio posvećen i premijeru, kojeg su pored Predsjednika uzdigli u ravnopravnog sugovornika. Moskva za sada neće dobiti nove kredite. Povjerenje u snage kompromisnog premijera, da će svladati krizu, ipak nije tako veliko. Gerhard Schroeder obećao je Primakovu da će se zalagati za rusku želju da se reprogramiraju dugovi kod Međunarodnog monetarnog fonda. Na ulogu Njemačke kao posrednika i odvjetnika ruskih interesa u međunarodnim organizacijama, savezni je kancelar promaknut još za svojeg nastupnog posjeta u studenom. U krugovima izaslanstva razmišljalo se kako bi se moglo olakšati teret dugova koji su u međuvremenu narasli na 150 milijarda dolara. Skoro 100 milijarda su stari dugovi Sovjetskog Saveza koje je Rusija preuzela kao njegova pravna nasljednica. Jedna od mogućnosti je da se dugove pretvori u udjele u ruskim bankama. Tada bi se ukazala prilika da se istodobno u Rusiju pošalju stručnjaci koji bi se prihvatili nužno potrebnog restruktuiriranja bankarstva. Na prvom mjestu među inozemnim vjerovnicima je Njemačka. Dakako, nije jasno može li se Moskva s time pomiriti. Wall Street Journal je jučer objavio da se u Washingtonu razmišlja o otpisu starih dugova u visini od najmanje 3,6 milijarda dolara. Nakon dugog natezanja, EU i Rusija su se dogovorile pod kojim će uvjetima biti dostavljena europska pomoć u namirnicama u vrijednosti od 500 milijuna dolara. Ruska hipertrofirana birokracija posebnim je nametima pokušala osim namirnica dobiti i nešto gotovine. Izmislila je sanitarnu kontrolu na dostavu mesa i namjerava povisiti carine. Prve se pošiljke očekuju u ožujku. Trgovina s EU-om pala je ukupno na polovicu, zbog krize posljednje godine. Njemačko-ruska robna razmjena u 1998. narasla je na 33 milijarde maraka. Za tekuću godinu ministar gospodarstva računa na mali pad, na 30 milijarda maraka. Sve to dakako pod pretpostavkom da ne zapnu veliki projekti - među njima plinovod od sibirskog područja Jamal do Europe i zajednička proizvodnja velikih zrakoplova An-70" - izvješćuje Klaus-Helge Donath.