DJEČJI DOPLATAK JOŠ PO STAROM

ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Pravo na dječji doplatak u Hrvatskoj, budući da nije donesen novi zakon, još se ostvaruje po Zakonu iz godine 1977. Prijedlog novog zakona o doplatku na djecu prošao je prvo čitanje u Hrvatskome državnom saboru, zakonski je tekst pripremljen za drugo čitanje, a još se ne zna kada će se naći u saborskoj proceduri.#L# Ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži Štefanija Bortek-Knešaurek sa žaljenjem je u razgovoru za Hinu ustvrdila kako se očekivalo da će novi zakon, čiji je prijedlog izradio Zavod - koji bi trebao biti ovlašten za njegovu provedbu, biti u primjeni od 1. siječnja ove godine. Zasad se još ne zna kada će se prijedlog zakona naći pred saborskim zastupnicima i kako će izgledati njegova konačna, prihvaćna verzija, ističe Bortek- Knešaurek. U Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) tumače da se pravo na dječji doplatak do daljnjeg ostvaruje po starom Zakonu, što znači da to pravo isključivo ostvaruju zaposleni roditelji. Svi prošlogodišnji korisnici moraju u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostaviti potrebnu dokumentaciju - izjavu o članovima kućanstva, potvrdu o visini plaće za prošlu godinu i potvrdu o visini katastarskog prihoda. Ante Grebenar, voditelj Odsjeka rješavanja o pravu na doplatak za djecu u 1. stupnju, napominje da te potvrde treba dostaviti Zavodu do 15. ožujka jer će se tako nastaviti kontinuitet u isplati doplatka ako su, naravno, zadovoljeni uvjeti podnositelja. Inače, krajnji je rok za ostvarivanje prava na dječji doplatak za ovu godinu, to jest za podnošenje dokumentacije kraj prosinca. U Zavodu za mirovinsko još ne znaju cenzuse za određivanje visine i granica dječjeg doplatka. Potencijalni korisnici dječjeg doplatka ove godine mogu predati zahtjev za dobivanje dječjeg doplatka Zavodu za mirovinsko osiguranje, a mogu ga ostvariti najviše tri mjeseca unatrag, računajući od početka mjeseca u kojemu su predali zahtjev. Nacrt prijedloga budućeg zakona o doplatku za djecu, objašnjava Bortek-Knešaurek, ima dvije kategorije - socijalnu i pronatalitetnu. Namjera je da se novim zakonom pomogne obiteljima s više djece, zatim da se onim obiteljima koje se odluče za više djece omogući sigurnost, te da se pomogne nezaposlenim roditeljima i onima koji se bave zemljoradnjom. Po valjanom Zakonu, pravo na dječji doplatak ostvaruju samo zaposleni roditelji, a po novom bi zakonu to pravo ostvarivali i nezaposleni roditelji, samostalni obrtnici i poljoprivrednici. Utvrdio bi se i imovinski cenzus u dvije kategorije (niža i viša), ističe Bortek-Knešaurek, napominjući da će zadnju riječ o tome dati Hrvatski državni sabor. U Hrvatskoj je prošle godine 196.000 korisnika dobivalo dječji doplatak, a to je pravo ostvarivalo oko 370.000 djece. Prosječan dječji doplatak u 1998. bio je 219 kuna. Najviši dječji doplatak u Hrvatskoj bio je 311,39 kuna, a najniži 115,85 kuna. Bilo je i nižih - primjerice 28,96 kuna, koliko su dobivali zaposleni roditelji koji su uz svoju plaću imali neke dodatne prihode. Samo u Zagrebu oko 60.000 osoba ostvarivalo je pravo na dječji doplatak. Svakog se mjeseca, dakle, za dječje doplatke izdvajalo 43 milijuna kuna, što znači da je lani ukupno izdvojeno 526 milijuna kuna. U proračunu za 1999. predviđeno je 100 posto više novca za dječje doplatke. Država je predvidjela 1,26 milijardi kuna iako je Zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži predlagao svotu od 1,65 milijardi kuna. Sama provedba Zakona trebala bi biti u ovlasti Državnoga zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Dosad se doplatak financirao iz doprinosa na plaće. Za njegovu je provedbu bilo ovlašteno Ministarstvo rada i socijalne skrbi, a isplata je bila u ovlasti Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. Novi zakon veću će pozornost dati hrvatskim braniteljima, samohranim roditeljima i onima s invalidnom djecom, koji bi trebali dobiti određene beneficije. Po valjanom zakonu, tek 35 posto hrvatske djece i 20 posto obitelji ostvarivalo je pravo na dječji doplatak, a po novom bi prijedlogu zakona bilo obuhvaćeno dvostruko više djece. Prema prvom cenzusu, korisnici bi ostvarivali pravo na doplatak ako im dohodak ne premašuje 30 posto prosječne neto plaće na mjesec po članu kućanstva, a - prema drugom cenzusu, ukupan neto dohodak trebao bi biti od 30 do 45 posto prosječne neto plaće na mjesec po članu kućanstva. Od drugog djeteta visina dječjeg doplatka progresivno bi rasla, tako da bi po 1. cenzusu obitelj s troje djece mogla dobivati 1100 kuna, a ona s četvero djece 1800 kuna dječjeg doplatka, objašnjava Bortek-Knešaurek detalje zakonskog prijedloga. Posebno nepravedan je valjani zakon u slučaju kada oba roditelja ostanu bez posla jer tada, tumači Bortek-Knešaurek, ostaju i bez dječjeg doplataka, što znači i sasvim bez novca za uzdržavanje djece. Ravnateljica Državnoga zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži ističe kako bi bilo idealno da svako dijete u Hrvatskoj - bez obzira na imovinski cenzus roditelja - ima pravo na dječji doplatak, ali to za Hrvatsku još samo vizija. Napominje da su i neke razvijene europske zemlje prisljene napustiti praksu dječjeg doplatka za svu djecu, a to je, primjerice, učinila i Njemačka. Marina Bujan (Hina) bma db