LJUBLJANA, 20. veljače (Hina) - Ideje koje je u brošuri "Jugoslavenska ideja i Slovenci" 1907. godine iznio odvjetnik i socijaldemokrat iz Gorizije Henrik Tuma još su aktualne, ali danas s novim povijesnim akterima, piše u subotnjem
dnevniku "Delo" publicist starije generacije i bivši disident Viktor Blažič.
LJUBLJANA, 20. veljače (Hina) - Ideje koje je u brošuri
"Jugoslavenska ideja i Slovenci" 1907. godine iznio odvjetnik i
socijaldemokrat iz Gorizije Henrik Tuma još su aktualne, ali danas
s novim povijesnim akterima, piše u subotnjem dnevniku "Delo"
publicist starije generacije i bivši disident Viktor Blažič.#L#
Analizirajući slovensku vanjsku politiku , Blažič, danas član
oporbene Socijaldemokratske stranke Janeza Janše navodi da je Tuma
u brošuri kritizirao politiku Beča, koji je favorizirao Nijemce,
Mađare i Talijane. Nenaklonjenošću prema Slovencima i Hrvatima u
Gornjem primorju i Istri Beč je doslovce otvarao vrata talijanskim
osvajanjima, iako su samo Slovenci i Hrvati mogli braniti ugrožene
krajeve, a time i državne granice Carstva.
Tumino su upozorenje u Beču prijezirno odbili, počeo je Prvi
svjetski rat u kojemu se raspalo Carstvo, a Talijani su osvojili
istočni Jadran, rekapitulira Blažič Tumine ideje, te daje
povijesnu usporedbu.
"Ako analiziramo i pokušamo shvatiti je li netko od sadašnjih
aktera naslijedio kratkovidnost Beča, onda u mislima imamo - nikoga
drugog nego - Franju Tuđmana.
Racionalno i pragmatično valjalo bi očekivati da u Zagrebu prevlada
interes za dobrim i prijateljskim odnosima sa Slovenijom jer svi
hrvatski putovi na Zapad vode preko naše države.
A tako - sudeći prema njihovim javnim izjavama - misle i oporbeni
čelnici u Hrvatskoj u posljednje vrijeme. Ako, dakle, kod naših
južnih susjeda prevlada to raspoloženje, valjda se ne bi bilo teško
sporazumjeti za nekoliko kilometara istarske obale, što je sitnica
u odnosu prema više od tisuću kilometara ostaloga hrvatskog mora.
Ali - sada je aktualna suprotna politika od očekivane - stavljanje
pred gotove činjenice i incidenti kako bi se na moru stvorila
granična crta kojom bi Slovenija izgubila status pomorske države.
No, pozornom oku ne može pobjeći jedna pojedinost - iracionalnu
oholost velikog broja Hrvata iskorištava treća strana - ista ona na
koju je kratkovidno Carstvo vizionarski upozoravao naš Tuma..."
"Civilnoj inicijativi za slovensku Istru odmah su se usprotivili
naši Talijani - Roberto Battelli, braća Aurelio i Franco Juri i
jedna feministica, upozoravajući da se tako pravi razdor. Ali -
kakav razdor, i u čiju korist ili na štetu? To je moguće shvatiti iz
jedne druge izjave, one Damira Kajina, zastupnika IDS-a u Saboru,
piše Blažič.
Kajin se pohvalio da je njegova stranka prema Sloveniji još veći
'hardliner' nego sam Zagreb. Pozadina te bizarne pozicije je jasna
ako se shvati da je pravi cilj IDS-a nedjeljiva istarska regija,
položena kao žrtva-zahvalnica na oltar europskog regionalizma.
I ne zaboravimo da se naši Talijani zauzimaju za jedinstveno
političko tijelo sa sjedištem na Rijeci koje bi ih predstavljalo
bez obzira na stvaranje dviju novih država. Hrvatsko-slovensku
granicu najradije ne bi priznali!..."
"Kad bi hrvatska politika bila imalo dalekovidna, morala bi u
širenju koparskog koridora i slovenske Istre vidjeti i svoju
korist, korist u obrani svojih pozicija u Istri", piše Viktor
Blažič, dodajući kako bi za Sloveniju bio opasan i austrijski
nacionalizam, skriven pod idejom o jedinstvenoj štajerskoj regiji,
jednako kao globalizam ako ga Slovenci shvate kao kardeljevsko
ignoriranje važnosti nacionalne države.
(Hina) fl rt
(Hina) fl rt