PARIZ, 3. veljače (Hina/AFP) - Dvorac Rambouillet u blizini Pariza u kojem bi u subotu trebali započeti pregovori između jugoslavenskog izaslanstva i kosovskih Albanaca, bio je kroz nekoliko stoljeća kraljevski dvorac, da bi pod Petom
republikom postao mjesto sastanaka najviših svjetskih dužnosnika.
PARIZ, 3. veljače (Hina/AFP) - Dvorac Rambouillet u blizini Pariza
u kojem bi u subotu trebali započeti pregovori između
jugoslavenskog izaslanstva i kosovskih Albanaca, bio je kroz
nekoliko stoljeća kraljevski dvorac, da bi pod Petom republikom
postao mjesto sastanaka najviših svjetskih dužnosnika.#L#
Dvorac Rambouillet iz 14. stoljeća, uvelike obnovljen četiri
stoljeća kasnije, nalazi se pedesetak kilometara jugozapadno od
Pariza u vrlo tihom okružju. Dvorac i gradić od 25.000 stanovnika
okruženi su šumom hrasta i breze koja se prostire na 22.000
hektara.
Rambouillet je mjesto u kojem je kralj Francois I umro 1547. godine
nakon što je ranjen u lovu.
Od kraja prošlog stoljeća, Rambouillet je vlasništvo države,
stavljeno na raspolaganje francuskim predsjednicima.
Nakon što je služio kao ljetna rezidencija šefovima francuske
države, general Charles de Gaulles je 1959. godine, prigodom
posjeta tadašnjeg njemačkog kancelara Konrada Adenaura, učinio od
Rambouilleta tradicionalno mjesto velikih diplomatskih susreta.
Gosti generala de Gaullesa bili su, između ostalih, šef sovjetske
komunističke partije Nikita Hruščov, njemački kancelar Ludwig
Erhard i britanski premijer Harold Macmillan.
Leonida Brežnjeva primili su u Rambouilletu 1973. francuski
predsjednik Georges Pompidou, a 1974. Valery Giscard d'Estaing.
Predsjednik d'Estaing također je u studenome 1975. u Ramouilletu
okupio pet šefova država i vlada industrijski najrazvijenijih
zemalja svijeta. Osim njega, u Ramouilletu su se okupili Gerald
Ford, Harold Wilson, Aldo Moro, Takeo Miki i Helmut Schmidt. Bio je
to prvi susret buduće skupine G7.
Blizina Pariza, mirnoća mjesta i mogućnost produžavanja pregovora
te njihovo održavanje iza zatvorenih vrata bez vanjskih utjecaja,
bili su glavni razlozi zbog kojih je dvorac izabran za pregovore o
rješenju kosovske krize.
O praktičnim modalitetima susreta još se raspravlja, ali temeljna
ideja je da jugoslavenski i kosovski pregovarači, kao i
organizatori, što je ukupno tridesetak osoba, rade i stanuju u
dvorcu kroz čitavo vrijeme pregovora koji su fiksirani na najviše
13 dana.
Nikakav kontakt s novinarima nije za sada predviđen, ali se
razmišlja o tome da se jednom dnevno održe sastanci sa sedmom silom
koji će se u svakom slučaju odvijati izvan dvorca.
(Hina) maš dh
(Hina) maš dh