ES 24.I.EL PAIS SOROS I FINANCIJSKE KRIZE

ŠPANJOLSKA EL PAIS 24. I. 1999. Zračni balon po Sorosu "Među pozivima na oprez koji su se pojavili prošloga tjedna u vezi s financijskom krizom, ističu se dva. Jedan je ortodoksan, dolazi od predsjednika američkih Saveznih pričuva Alana Greenspana, a drugi je manje ortodoksan, od Georgea Sorosa, nekada utjecajnog člana međunarodnih krugova poslovnih ljudi, kojega danas optužuju da iznutra daje argumente za kritiziranje sustava. Greenspanove se prodike uvijek moraju ozbiljno shvaćati. Zbog njegove stvarne moći i mogućnosti da šalje upozorenja. Malo prije nego što je izbila kriza, Greenspan je govorio o 'iracionalnom izobilju' na tržištima, a to je pojačalo propadanje tih tržišta. Sada predsjednik Saveznih pričuva objavljuje pred američkim Zastupničkim domom da tvrtke posluju sa smanjenim profitima, ali su se - što je paradoksalno - tržišta vrijednosnica oporavila 'neuobičajeno prirodno'. Pri padu kamata, Savezne pričuve u prošlosti nisu pokušavale 'održati vrijednost dionica, a ne namjeravamo dalje spuštati kamatne stope (sada) kad vrijednost dionica opet raste'. Pouka: neka nitko ne vjeruje da vrijednosnice nisu lišene rizika zato što će Savezne pričuve utjecati na tržište. Soros je držao prodike o opasnosti od pucanja 'financijskog balona' u državama s gospodarstvom u naglom rastu i da će to biti nova prijetnja međunarodnom financijskom sustavu. 'Već u ovome trenutku može se uočiti stvaranje 'financijskog balona' sličnog onome koji je stvoren u Japanu osamdesetih godina. Soros je napadao preporuke Međunarodnog monetarnog fonda i rast kamatnih stopa u Brazilu poslije devalviranja reala. Ako se te stope opet ne snize, i ako se ne vrati povjerenje, Brazil će se naći u strašnoj recesiji i povući će za sobom i ostale države u toj regiji. Soroseva upozorenja vremenski se podudaraju s objavljivanjem njegove najnovije knjige u Španjolskoj pod naslovom 'Kriza globalnog kapitalizma. Otvoreno društvo u opasnosti', čija je glavna teza da se svjetsko gospodarstvo nalazi u krizi. Prema mišljenju mađarskog multimilijunaša koji živi u SAD-u, slijepo vjerovanje u snage tržišta koje su pokazale mnoge međunarodne ustanove i poznati ekonomisti sprječava ih da shvate nestabilnosti koje su pred nama, a izazvat će nepredvidljive krize. Te su nestabilnosti uzrokovale reakciju koja bi sve to mogla još i pogoršati. A jedino što može biti još ozbiljnije od bolesti jest izbor pogrešnog lijeka pri pokušaju liječenja. Po Sorosevu mišljenju, rješenje krize ne može se pronaći samo poboljšavanjem sustava bankarskog nadzora i postojanjem točnih podataka o konjunkturi u svakoj državi. Nije dovoljna samo transparentnost i informiranje, o čijoj se nužnosti svi slažu. Sve to treba i proširiti. 'Stigao je trenutak da priznamo da su financijska tržišta nestabilna zbog same svoje prirode. Nametanje nekakve tržišne discipline znači nametanje nestabilnosti. Koliku nestabilnost društvo može podnijeti? U knjizi se u središtu rasprave drži pitanje treba li svjetska financijska tržišta regulirati na međunarodnoj razini ili svakoj državi ostaviti mogućnost da brani svoje interese kako god to zna i umije. Druga bi mogućnost sigurno uzrokovala slom golemog sustava za protok novca koji Soros naziva 'globalnim kapitalizmom'. Suverene države mogu se ponašati kao ventili u sustavu. Može se dogoditi da se ne budu opirale pri ulasku kapitala, ali će se opirati njegovu izlasku kad budu smatrale da je trajnije ušao'. U ovom razdoblju konjunkture, najvažnije je zaustaviti bijeg kapitala (ovih dana to se događa u Brazilu). Na taj će se način osigurati vjernost periferije globalnom kapitalističkom sustavu, a to će opet umiriti financijska tržišta u središtu i umanjiti recesiju koja nastaje. Ova knjiga može izazvati jednu dobru raspru, kao što se dogodilo i u ostalim svjetskim državama. Soros, šarlatan ili čovjek koji vidi dalje od ostalih, predlaže rješenja za izbjegavanje propasti sustava za koji, pretjerujući, kaže da 'se doslovce raspada', a upravo on je iz toga sustava izvukao velike koristi, piše Joaquin Estefania.