NJ 19. I. SZ: NJ ZAKINUTI OBAVJEŠTAJCI

NJEMAČKA SUEDEUTSCHE ZEITUNG 19. I. 1999. Operacija "zamjena kovčega" "Događaj bi mogao prerasti u svečanu ceremoniju: sljedećih tjedana savjetnik američkog ureda za sigurnost Sandy Berger namjerava njemačkom izaslaniku predati središnju kartoteku STASI-jeve 'Glavne uprave za izviđanje' (STASI - politička policija DDR-a - op. prev.), koju je CIA ukrala nakon preokreta u istočnom Berlinu. Dokumenti koje je HVA pohranila na mikrofilmove mogli bi potom u aktovci biti preneseni u Njemačku radi pregleda. Zauzvrat će njemački gost Amerikancima ponuditi nove dragocjenosti iz dosjea berlinskog povjerenstva za istraživanje STASI-jevih dokumenata (takozvano Gauckovo tijelo - op. prev.) - kao neku vrst zakašnjeloga božićnog poklona. Naime, 23. prosinca prošle godine marljivi računalni moljci Gauckova odjela AR 7 dešifrirali su četiri magnetofonske vrpce HVA s oznakom 'Sira' (...). Na vrpcama su kratka izvješća o aktivnostima DDR-ovih izviđača u inozemstvu u razdoblju od 1969. do 1987. - ukupno 180 tisuća datoteka. Među njima je i više od 10 tisuća kratkih opisa koji bi Amerikancima mogli biti izvanredno zanimljivi, piše tjednik 'Der Spiegel'. Naime, u tim su opisima ocjenjivači HVA sročili spoznaje odjela VI. o špijunaži u Sjevernoj Americi i istraživanja njemačkih postrojenja u SAD, koje su prikupili izviđači Markusa Wolfa. Vjerojatno je tek zalog poput 'Sire' mogao napokon potaknuti Amerikance na povrat plijena, ukraden zadnjih dana hladnog rata u istočnom Berlinu. Gotovo čitavo su desetljeće njemački obavještajci uzaludno apelirali na Amerikance skromnim službenim kanalima. Početkom 1998. povrat tih dokumenata zatražio je i jedan njemački državni tajnik - beskorisno. U prosincu je napokon predsjednik njemačkog Saveznog ureda za zaštitu Ustava (BfV) Peter Frisch razgovarao sa CIA-om u Langleyu o predaju dokumenata HVA, ukradenih 1989. operacijom šifriranog naziva 'Rosewood' (ružino drvo - op. prev.). 'Neprihvatljivo je da njemačka tijela nemaju pregled nad opsegom i vrstom 'zapaljivih dokumenata', podupro je taj zahtjev službeno i kancelarov ured. Amerikanci su ostali ljubazni, pristavši na temeljito ispitivanje zahtjeva. Sve dok se nije dogodila 'Sira'. Ni gotovo deset godina nakon ponovnog ujedinjenja i ukidanja posebnih prava savezničkih oružanih snaga, Nijemci nisu na području konspirativnog rada gazde u vlastitoj kući. Operacija 'Rosewood' pokazala je da američki obavještajci nastupaju u Njemačkoj kao da je riječ o njihovu vlastitom dvorištu. Sigurnosni krugovi u Bonnu polaze od pretpostavke da je američko prisluškivanje njemačke vlade motivirano interesima. U Berlinu, nekadašnjem glavnom gradu obavještajnih službi, 'takvo će se stanje jako pogoršati', izjavljuje jedan visoki suradnik njemačke Savezne obavještajne službe (BND). Prije dvije i pol godine prvi put došlo je do svađe. Nijemci su raskrinkali i žigosali jednog agenta CIA-e. Peyton K. Humphries, drugi tajnik američkog veleposlanstva, želio je uhoditi sastanak ministarskog vijeća u njemačkom ministarstvu gospodarstva. Pod pritiskom njemačke vlade Humphries je morao otići. Nekad je bilo lako razlikovati prijatelja od neprijatelja. Dobri su momci bili na Zapadu, a loši na Istoku. Obavještajni djelatnici pobjedničke sile SAD stvorili su uz pomoć prvog predsjednika BND-a svoje njemačko posvojče. U vrućim godinama hladnoga rata izgradili su operativne centrale u Njemačkoj, a vojska njihovih agenata obuhvaćala je stotine špijuna u glavnim uredima. Hortensie I - BND- ov sinonim za CIA - i Hortensie III - naziv za prisluškivače američke National Security Agency (NSA) - bili su i još su sveprisutni. Uhode prijateljske sile sjede u konzulatima i savezničkim vrhovnim zapovjedništvima. Pokušavaju vrbovati agente u Njemačkoj, nalazeći bez prethodnog dogovora nove izvore. Tkogod na potezu od Alpa do Baltičkoga mora posegne za telefonskom slušalicom, mora biti svjestan da će ga slušati i NSA. Naime, usred Njemačke, u Bad Aiblingu, smještena je upravljačka centrala za brojne američke špijunske satelite, koji već dugo ne špijuniraju samo istok. Često se šapuće da američke obavještajne službe možda iz Bad Aiblinga špijuniraju velike europske gospodarske koncerne zbog konkurencije. Nitko dosad nije uspio podastrijeti opipljive dokaze takvih aktivnosti. Unatoč brojnim upitima njemačkih prijatelja Hortensie III sa sjedištem u Bad Aiblingu i dalje striktno odbija razmijeniti sve informacije, prikupljene 'nevojnim izviđanjem'. Nakon pada Berlinskoga zida Amerikanci prilično bezobzirno pecaju u STASI-jevoj močvari. Za navodno šesteroznamenkaste svote dolara kupili su u okviru operacije 'Rosewood' dragocjenosti HVA: kartoteke o špijunima Markusa Wolfa, odgovarajuće izvore i stožerne časnike - sve s pravim i izmišljenim imenima. Već 1990. Nijemci su zatražili udjel u plijenu (naime, Njemačka je pravna nasljednica DDR-a). Amerikanci su taj zahtjev odbili. G. 1993. specijalistima BfV-a dopušteno je prvi put da otputuju u sjedište CIA-e u Langleyu kako bi bar pogledali dio dokumenata - kartoteke. Tijekom godina njemački molitelji dobili su popis kartoteka s imenima istočnih agenata, koji su nekoć djelovali u Zapadnoj Njemačkoj - njih ukupno 1900. No, imena desetaka tisuća neslužbenih suradnika, koji su u DDR-u radili za HVA, navedena su tek nakon pojedinačnih upita. Čitanja vrijedna godišnja izvješća HVA ostala su - uz dvije iznimke - u trezoru Langleya. Washington je odbijao predaju cjelokupnog materijala, ističući kao argument zaštitu izvora pomagača STASI- ja. Njima prijeti opasnost u slučaju eventualnog raskrinkavanja u kojem bi sudjelovale njihove bivše kolege iz HVA. Spajanje 'Sire' i 'Rosewooda' neće uroditi potrebom za revizijom njemačke poslijeratne povijesti; ne treba očekivati senzacije. Neće vjerojatno biti ni novih sudskih postupaka jer su uobičajene tužbe zbog špijunaže već odavno zastarjele. No, bit će stvoreni uvjeti za kompletiranje povijesti HVA, a biografija pokojeg poslijeratnoga njemačkog bjegunca od vlastite povijesti i umjetnika u potiskivanju vlastitih nazora pojavit će se u novom, tmurnom svjetlu", piše Hans Leyendecker.