ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Kovanice eura nisu 1. siječnja zazveckale u džepu stanovnika zone eura, no zajednička valuta u 11 zemalja Europske unije (EU) donosi promjenu odnosa na svjetskom tržištu kojima se i Hrvatska mora
prilagoditi, kazao je utorak u Zagrebu predstavnik Hrvatske narodne banke.
ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Kovanice eura nisu 1. siječnja
zazveckale u džepu stanovnika zone eura, no zajednička valuta u 11
zemalja Europske unije (EU) donosi promjenu odnosa na svjetskom
tržištu kojima se i Hrvatska mora prilagoditi, kazao je utorak u
Zagrebu predstavnik Hrvatske narodne banke. #L#
Izlaganjem dr. Borisa Vujčića na temu "Europska monetarna unija
(EMU): što je, što znači za EU, a što za Hrvatsku", Ured za europske
integracije hrvatske vlade počeo je ciklus tjednih predavanja o
Hrvatskoj i EU namijenjenih državnim službenicima.
"Euro je zaslužan za stvaranje velikog i likvidnog tržišta
ujedinjene Europe na kojem se brišu tečajna ograničenja kakva su
prije zakonski postojala", kazao je Vujčić u zanimljivom
predavanju kojim je i 'ekonomskim nestručnjacima' približio
fenomen zajedničke valute.
Područje EMU postaje time još atraktivnije za ulaganje, što će se
neizbježivo odraziti i na Hrvatsku koja je i dosad teško privlačila
strana ulaganja.
Stanovniku EMU-a euro će donijeti veću transparentnost i
konkurentnost cijena, veće izglede za zapošljavanje, a zemljama u
tranziciji, među njima i Hrvatskoj, osim prednosti i ozbiljne
prijetnje.
"U slučaju da euro doživi fijasko, štetne posljedice bile bi
bolnije nego u članicama Unije jer bi prilagodba negativnim
vanjskim šokovima bila u tom slučaju teža u tranzicijskim nego u
razvijenim zemljama", rekao je Vujčić.
Hrvatska, s uspostavom zone eura, ulazi u tripolarni svijet: euro-
dolar-kuna. O domaćoj ekonomskoj politici ovisit će tečaj kune
prema euru, stoga na te rizike Hrvatska može utjecati. Ali ne i na
odnos kune prema dolaru. Trećina hrvatskih poduzeća (INA,
Ericsson-Tesla), koja posluju u dolaru, morat će se zaštititi
strategijom tzv. hedginga (osiguravanje tečajnog rizika) između
eura i dolara, u čemu će im pomagati banke.
Nova opasnost krije se u mogućem kretanju jačeg spekulativnog
kapitala prema valutama egzotičnih zemalja, poput Hrvatske,
upozorio je nadalje Vujčić.
Dosad su se spekulativne valute pretežito vrtjele u talijanskoj
liri, ne slučajno izabranoj jer su potresi izazvani političkim
krizama proizvodili burzovne potrese i mogućnost dobre zarade zbog
pada i skoka tečaja.
"Deset posto financijskog spekulativnog tržišta nestalo je s
nastankom EMU-a", rekao je Vujčić upozorivši da će se spekulanti
okretati drugim valutama vezanima za čvrstu valutu, primjerice
hrvatskoj kuni vezanoj za njemačku marku.
"Velika količina spekulativnog vrućeg kapitala mogla bi srušiti
cijelo gospodarstvo", rekao je Vujčić i napomenuo da se hrvatski
bankari brane od mogućeg ulazaka tog spekulativnog kapitala, pri
čemu im "trenutačno ide na ruku svjetska financijska kriza".
Osim potencijalnih opasnosti EMU može hrvatskom izvozu otvoriti i
nove prilike. Ako tržište EMU-a proizvede veću potražnju
"uvećavaju se i šanse za hrvatski izvoz", rekao je Vujčić.
On je istaknuo koliko je važno restrukturirati hrvatsko
gospodarstvo, ne samo radi konkurentnosti na inozemnom tržištu,
već i zbog opasnosti da domaći proizvođači, pod naletom jeftinog
uvoza ne izgube svoje kupce.
Iako još uvijek u čekaonici, Hrvatska ne bi trebala sjediti
prekriženih ruku već restrukturirati gospodarstvo i pripremati se
za europske integracije, kazala je sa svoje strane i ministrica za
europske integracije dr. Ljerka Mintas-Hodak.
Prema njezinim riječima Hrvatska treba svoja zakonodavstva i
politiku uskladiti prema EU, spremajući se tako za pregovore o
pristupu kada se otvori takva mogućnost.
(Hina) rt br
(Hina) rt br