WASHINGTON, 19. siječnja (Hina/Reuters) - Kada su preci čovjeka počeli silaziti s drveća u nizine, ne samo da su počeli hodati sličnije nama, počeli su i jesti poput nas, objavili su nedavno istraživači.
WASHINGTON, 19. siječnja (Hina/Reuters) - Kada su preci čovjeka
počeli silaziti s drveća u nizine, ne samo da su počeli hodati
sličnije nama, počeli su i jesti poput nas, objavili su nedavno
istraživači.#L#
Ispitivanja zubiju na četiri uzorka australopiteka afrikanusa koji
je živio prije tri milijuna godina, pokazuju da nije jeo samo lišće
i voće, kao današnje čimpanze, nego i travu i sjemenke ili životinje
koje su se hranile travom i sjemenkama.
Matt Sponheimer sa Sveučilišta "Rutgers" u New Jerseyu i Julia Lee-
Thorp sa Sveučilišta u Cape Townu u Južnoj Africi ispitali su zubnu
caklinu koja sadrži kemijske ostatke onoga što je životinja jela.
U caklini su posebno ispitali ugljik, koji varira ovisno o svom
izvoru. Ono što su otkrili iznenadilo ih je - zubna caklina je
sadržavala velike količine ugljika iz trave i sjemenki.
Otkrića pokazuju i to da su rani oblici čovjeka sišli s drveća i
uputili se prema afričkim ravnicama i šumama u potrazi za hranom.
To bi moglo značiti da su jeli i nešto mesa jer su na zubnoj caklini
ostataka četiri australopiteka pronađeni uzorci ugljika koji
najviše nalikuju onima tadašnjih hijena - čiji zubi sadrže ugljik
koji nalikuje onom njihova plijena.
Australopitek se hranio mnogo raznovrsnije nego raniji oblici
čovjekolikih majmuna. Znanstvenici vjeruju da je potreba za
prilagodbom novom okolišu, nakon čega su pronašli širi izbor izvora
hrane, ljudima pomogla ne samo da opstanu, nego da se i razviju u
današnji inteligentni oblik.
(Hina) car bnš
(Hina) car bnš