DELO-EURO SADA-6. I.

SLOVENIJA DELO 6. I. 1999. Euro sada Na gospodarskoj stranici, s nadnaslovom 'Pišite svom zastupniku', Blaž Vodopivec iz tvrtke Cap-Invest predlaže uvođenje eura u Sloveniji. "Jedanaest država Eurodržave već su uvele euro, jer su zaključile da od svojih valuta imaju više poteškoća nego koristi. I Njemačka sa svojom posvud poštovanom markom. Slovenija sa svojom valutom nema previše poteškoća, dakako stoga što nadzire i ograničava sav protok novca preko svoje granice. Filozofija naših financijskih vlasti kaže da je naš novčarski prostor tako malen da moramo imati rigidan sustav ako želimo očuvati stabilnost. Na svijetu postoji sto različitih teorija organizacije i upravljanja, ali sve se slažu da malo može biti uspješno samo ako je fleksibilno koliko je moguće. Zato kao posljedica rigidnosti, naš gospodarski razvitak nije tako brz kako bi mogao biti. Kapital iz inozemstva ne može dotjecati, domaćih je ušteda premalo. Kapital se ne raspoređuje djelotvorno, jer je u rigidnom financijskom sustavu tržište kapitala samo privjesak koji je nastao silom prilika zbog privatizacije. U Sloveniji se ne mogu ostvarivati poslovne zamisli iz cijeloga svijeta, nego samo zamisli ograničenih pričuva domaćega poduzetničkog i poslovnog talenta. Zato se gospodarstvo, naslijeđeno iz nekog drugog doba i sustava, poslije prvog tranzicijskog šoka strukturno gotovo više ne prilagođava i ne može si osigurati ulaz u grane s visokom razvojnom komponentom i dodanom vrijednosti. S druge strane, u zadnje dvije godine događaji su u svjetskim financijama pokazali da su opasnosti kojih se boji naša financijska vlast, ozbiljne. Još više u svjetlu činjenice da nas pridružbeni sporazum s Europskom unijom obvezuje da za jedva mjesec dana uklonimo sve zapreke kreditnim poslovima s inozemstvom. Ne smijemo zaboraviti da su baš kreditni poslovi oni koji su 1997. izazvali valutne krize na financijskim tržištima u razvitku. Na prvi pogled nepovezani financijski krediti koje su u inozemstvu dobili razni nevladini zajmoprimci, u trenutku panike pokazali su se kao silovit suovisan rizik. Uzrok suovisnosti i agregatnog rizika je činjenica da su krediti uzeti u inozemstvu a potrošeni u domaćoj valuti. Kad padne povjerenje zajmodavaca, sudbine zajmoprimaca se povežu, jer svi prodaju istu valutu da bi došli do stranog novca. Rješenja dvojbe kako očuvati otvorenost gospodarstva i financijskog sustava i ujedno otkloniti opasnost od valutnih kolebanja su različita. Jedno od njih je da malo gospodarstvo primjenjuje valutu većega gospodarstva. Prednost toga rješenja pred manje obvezujućim povezivanjima na tuđ novac - primjerice fiksnim tečajem ili valutnim odborom - jest da se protiv njega ne može špekulirati. Sloveniji se kao logičan izbor nudila njemačka marka koja zbog povijesnih i političkih razloga nije bila najbolje rješenje. Kod eura nema takvih primisli. Slovenija s trenutačnim uvođenjem eura za razmjerno nisku cijenu može riješiti većinu poteškoća koje danas ima sa svojim financijskim sustavom. Državni bi zbor morao što prije donijeti zakon koji bi uveo euro kao jedino zakonito platežno sredstvo na području Republike Slovenije. Datum uvođenja i konverzije mogao bi biti negdje na početku ili sredinom iduće godine, kako bismo imali dovoljno vremena za prilagodbu informacijskih sustava. Tada bismo bez velikih potresa mogli fiksirati tečaj na 200 tolara za euro, što bi nam dalo barem jednu prednost pred izvornim članicama monetarne unije koje svoje valute preračunavaju na šest decimala. Do uvođenja eurske gotovine 2002., kao nacionalna denominacija eura u Sloveniji rabi se tolar. Banka Slovenije više nema emisijsku funkciju, osim do neke mjere u gotovini, s elementima valutnog odbora, ali sa zakonskim jamstvom da će svi izdani tolari biti promijenjeni u euro. Kad budu izdane euro novčanice i kovanice, Banka Slovenije tolarsku gotovinu povlači iz optjecaja i zamijeni za euro. Koliko nas stoji takvo rješenje? Odrecimo se - za razdoblje od uvođenja papirnatog eura do trenutka kad će nas primiti u Europsku monetarnu uniju - emisijskog prihoda središnje banke (seniorage). S obzirom na sadašnju količinu gotovine u optjecaju i predviđene kamate u Europi, radi se o oportunitetnom trošku reda veličine od 15 do 20 milijuna eura (od 3 do 4 milijarde tolara, odnosno 30 do 40 milijuna njemačkih maraka) godišnje. To je približno promil od domaćeg bruto proizvoda Slovenije u tom razdoblju. Budući da je malo vjerojatno da će Europska središnja banka u razdoblju do uključivanja novih članica svoje viškove usmjeravati u proračune članica, zapravo se ne odričemo ničega. Osim toga Slovenci već sada imaju u vlasništvu barem toliko strane gotovine, i to nikoga ne boli. Možemo očekivati da bi se s uvođenjem eura kod nas količina deviza u čarapama i ladicama osjetno smanjila. S druge strane, koristi višestruko nadoknađuju troškove. Ponajprije naši zajmoprimci kao agregat izbjegavaju rizik valutne krize, jer im jeftino financiranje omogućuje bitno veću fleksibilnost i prodornost u financiranju rasta. Bit će nepotrebno 40 stranica obrazaca i naputaka o evidentiranju kreditnih poslova s inozemstvom. Financijsko poslovanje s inozemstvom možemo sasma pojednostavniti jer nema više opasnosti od aprecijacije ili deprecijacije tolara. Banka Slovenije nema više troškova sterilizacije deviznih viškova. Bankama i poduzećima se bitno smanjuju troškovi platnog prometa s inozemstvom. Naša financijska tržišta postaju manje rizična i preglednija stranim ulagačima, što povećava njihovu djelotvornost u raspodjeli kapitala. Kakvi su rizici? Razlika u kamatama glede europske razine nestala bi, odnosno snizila bi se na onu razinu koja bi odražavala veću prosječnu rizičnost slovenskih poduzeća i banaka. S obzirom na to da ćemo do iduće godine trgovanje proizvodima i uslugama s državama Europske unije skoro sasma pojednostavniti, i inflacija u mjenjačkim sektorima bit će usidrena u europskoj inflaciji. U nemjenjačkim sektorima mogla bi doduše biti i viša, ali neće utjecati na financijske tokove s inozemstvom. Viškove slovenskog dijela Eurodržave u financijskim transakcijama s njezinim preostalim dijelom, više neće sterilizirati Banka Slovenije, nego će se zatvarati na drugi način. Europljani će u Sloveniju po prirodi stvari još dosta vrmena usmjeravati više kredita i ulaganja kapitala nego obratno. Za taj višak će se, opet po prirodi stvari, otvoriti tekući dio platne bilance. Stvar drugih reforma (porezne, mirovinske...) je što će manjak nastati pri uvozu investicijske opreme a ne kod široke potrošnje. Hoćemo li vidjeti taj film? Zbog slovenske krutosti i oklijevanja, to se čini prilično nevjerojatnim. Ipak je to, za razliku od neke mirovinske ili zdravstvene reforme, stvar koja nikoga posebno ne boli, a na dobitku su svi. To samo treba napraviti. Pišite svom zastupniku" - piše Blaž Vodopivec.