ZAGREB, 31. prosinca (Hina)-
VEČERNJI LIST: Kako zaokružiti granice
"Hrvatska ispraća svoju drugu godinu bez tuđe krune, personalne unije,
ili kao dio socijalističke federativne zajednice. Stvaranje neovisne
države bio je težak proces, a posebice je to zaokruživanje državnih
granica", piše u uvodniku lista Branko Tuđen, upozoravajući kako glede
zaokruživanja granica u Hrvatskoj postoje različita politička
mišljenja. "Jedno, možda i najprisutnije jest da je valjalo
inzistirati na jedinstvenoj, građanskoj BiH i mirenju s Muslimanima
pod svaku cijenu. Jer, ako se BiH dijeli na uniju triju nacionalnih
država, to će biti znak da nešto takvo može i u Hrvatskoj, pa će
slijedom toga međunarodna zajednica prisiljavati Zagreb da i on
prihvati jednaku formulu s pobunjenim Srbima, što će reći da bi se
Hrvatsku pretvorilo u neku vrstu hrvato-srbije", piše Tuđen.
Ocjenjujući kako takvo stajalište ima slabosti, piše kako je pogrešno
"misliti da se BiH mogla održati kao građanska unitarna država jer to
nisu htjeli Srbi i zbog toga su i krenuli u rat". Drži da je i
pogrešno "misliti da bi Muslimanima odgovarala muslimansko-hrvatska
ravnopravnost jer oni jednostavno imaju svoj politički interes" i
dodaje: "Druga je stvar što su se s više taktike i tolerancije mogli
oslabiti oštrica i razmjeri sukoba". Vrativši se pitanju zaokruženja
granica, odnosno prigovoru "ponašajmo se principijelno prema BiH pa će
se i međunarodna zajednica jednako prema nama", Tuđen navodi kako se ne
slaže "s onima koji su u svemu protiv međunarodne zajednice, ali ni s
pukim prihvaćanjem svakoga njezinog stajališta. Da je Tuđman prihvaćao
svaku sugestiju, vjerojatno od hrvatske neovisnosti ne bi bilo ništa.
Premda se sada njega optužuje kako je za podjelu Bosne, on se u svemu
tome zapravo ponaša logično", komentira Tuđen i ustvrđuje: "On u ovoj
prijelomnici vjerojatno vidi i šansu za zaokruživanjem hrvatske
državne cjeline. Ako Srbi hoće svoje u BiH, ako Muslimani hoće sve a
ne mogu dobiti nego svoje, zašto bi Hrvati bili nečiji prirepak? No,
bude li BiH sposobna funkcionirati kao unija triju ravnopravnih i
teritorijalno razgraničenih republika - zašto ne". (...)
VJESNIK: Zaslužujemo solidnu ocjenu
Predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić u razgovoru s novinarkom
Vjesnika Aleksom Crnjaković je o devetmjesečnom radu Vlade kazao da
uza uza svu samokritičnost, misli da za dosadašnji rad zaslužuju
solidnu ocjenu. Napominje kako su šest mjeseci stvarali pretpostavke
da bi mogli krenuti sa stabilizacijskim programom, a sada su inflaciju
dogurali na nulu, "a možda će čak biti i negativna. Nema umjetne
inflacije, s obzirom da mi nismo ništa zamrzli, ni plaće, ni cijene.
Sada je samo pitanje hoćemo li uspjeti zadržati uzde na sektoru javne
potrošnje", upozorava Valentić, dodajući kako u sljedećoj godini ne
očekuju drastičan pad proizvodnje. Govoreći o stečajevima kaže da će
do njih doći, ali ne do velikih. Vlada je osigurala preventivne mjere
- poticajna sredstva za otvaranje novih radnih mjesta, za sanaciju
banaka, brodogradnje, nekih poljoprivrednih kombinata. Valentić kaže
da su pripremili i socijalni program.
Na pitanje o malim poduzetnicima i kritikama da ih Vlada premalo
potiče, Valentić kaže: "Prihvaćam zamjerke, ali ne treba pretjerivati.
Moramo naprosto shvatiti da smo bili u kompletnom kolapsu i da će se
izredati nekoliko vlada dok ne stvorimo stabilan gospodarski sustav".
Valentić ističe kako su mali poduzetnici u boljem položaju jer državu
lakše varaju od velikih sustava, ali će se tome morati stati na kraj.
Po njegovu mišljenju, Vlada je kompaktna, što dokazuje činjenicom da
se sve odluke donose konsenzusom. Kaže da postoji i politički
konsenzus. "Čak joj i oporba, koja po svojoj definiciji, naprosto mora
napadati, daje važnu potporu. Nema velikih prigovora na naš rad ni iz
stručnih, pa čak niti iz sindikalnih krugova. Ja sam zadovoljan
potporom".
Novinarku je zanimalo koliko će Vlada, "s obzirom na tu opću ljubav",
dugo trajati, a premijer drži da sve ovisi o daljim rezultatima, o
tome koliko će izdržati na tržišnim principima. Osobno prognozira još
šest mjeseci, "što znači da ćemo zadržati proizvodnju na toj razini,
da neće biti inflacije, socijalnih nemira, štrajkova. Ako u tome
uspijemo - mi smo obavili velik dio posla".
Komentirajući tvrdnje da je deset ljudi kupilo Hrvatsku, Valentić
napominje da oni nemaju više od dva, tri posto vrijednosti društvenog
kapitala, upozoravajući da više od pedeset posto Hrvatske uopće nije
privatizirano i da kupljenu imovinu tek treba staviti u pogon.
Valentić najavljuje pokretanje procesa denacionalizacije i predviđa
uporabu mađarskog modela novčane restitucije. "Kako vratiti nekome
imovinu koja je oduzeta prije 70 godina, a da ne možete nekome iz
Vukovara vratiti njegovu imovinu? Nemoguće je vratiti sve".
O poreznoj reformi, među inim, premijer kaže: "Porezna reforma je
zapravo revolucija, države se za tako nešto pripremaju deset godina.
Bit će nervoze na početku, ali za godinu dana imat ćemo uhodan sustav.
Njegova suština je u tome da se ukupni prihodi zbrajaju i na njih
plaća jedinstven porez. Nemoguće je u jednom razgovoru objasniti sve
vrste poreza". Na kraju je odgovorio i na pitanje o staroj deviznoj
štednji: "Pitanje je mora li država preuzeti javni dug. Država će
platiti onoliko koliko može, servisiramo dio kamate. Država ne može
preko noći vratiti nekoliko milijardi dolara, ali u nekoliko ćemo
godina i to vratiti. Smanjit ćemo javni dug".
Odgovarajući na pitanje hoće li za njegova mandata biti uvedena kuna,
premijer navodi neke uvjete: "Ako politička situacija ostane kakva je,
ići ćemo u još oštrije poteze. Ne bude li rata, popravi li se stanje,
imamo šanse držati inflaciju do tri posto mjesečno. Ako ne padne
proizvodnja i ne bude socijalnih lomova, do Dana državnosti mogli
bismo uvesti novu hrvatsku valutu. Kažem, uz procjenu da će biti mir.
Vjerujem da ću do tada biti premijer. Smatrat ću da sam svoj dio posla
- prvi dio druge faze sanacije i restrukturiranja - obavio. Nakon toga
bitno je da onaj tko me naslijedi, nastavi započeti posao".
Komentirajući informacije o Merčepovim postrojbama, premijer Valentić
drži da je to stvar državnog odvjetnika koji će pokrenuti postupak u
okviru svoje nadležnosti i ovlaštenja. "Ja sam protiv toga da se
takvi slučajevi rješavaju putem novina, umjesto na sudu. Informacije
se mogu objavljivati, ali na zakonit način".
VEČERNJI LIST: Srbima realna autonomija
Bogoljub Lacmanović razgovarao je s Vitalijom Čurkinom, osobnim
izaslanikom predsjednika Jeljcina za pitanja bivše Jugoslavije.
Novinar u uvodu izdvaja Čurkinovo upozorenje kako će ne bude li
sadašnji mirovni plan za BiH potpisan do kraja siječnja 1994. godine,
posljedice za sve sukobljene strane biti katastrofalne. "Riječju, ono
što se nije moglo riješiti za pregovaračkim stolom, rješavat će se na
bojnom polju. Posljedice će biti užasne, ne samo za Bosnu i
prostranstvo cijele bivše Jugoslavije nego i za Europu. Rat će tada
biti teško zaustaviti, Europa će se naći pred novim valom izbjeglica,
a porast će i breme za humanitarnu pomoć", predviđa Čurkin.
Ocjenjujući kako je u Bruxellesu i Ženevi, ipak, učinjen pozitivan
pomak jer se došlo do usuglašavanja u 99 posto pitanja, (Hrvatima 17,5
posto, Muslimanima 33,3 posto, a Srbima 49,2 post) Čurkin dodaje:
"Prema mojem mišljenju, na temelju te formule, koju su predložili
predsjednici Tuđman i Milošević, bilo je već u Bruxellesu moguće
potpisati mirovni sporazum, s tim da se o spornim detaljima nastave
pregovori. (...) To je i bio razlog što sam kao promatrač na skupu u
Bruxellesu zatražio riječ i sukobljenim stranama predložio da odmah
potpišu mirovni plan...", dodaje Čurkin. Na primjedbu novinara kako je
prijedlogu, očito, leđa okrenula muslimanska strana odgovara: "Mene je
u Bruxellesu zadivila ta strana koja je odbacila plan koji je
predložio Europski savez i zatim se odvažila da kaže: pošto taj plan
nije prihvatljiv, idemo tražiti i razrađivati drugu varijantu. Može se
napraviti tisuću i jedna varijanta, na primjer, izlaska na more. Mogu
se probijati kanali, tuneli ili graditi nove ceste do mora, ali ja
postavljam sada pitanje gdje su jamstva da će i ta 1001. varijanta
onda biti prihvaćena. (...) Držim da se drama i tragedija Muslimana
sastoji u tome što idu na produljenje rata. Misle da će tim putem doći
do cilja - jedinstvene Bosne i Hercegovine. Međutim, oni zanemaruju
činjenicu da što se više produžava rat, njihov se ideal udaljuje od
stvarnosti. Nastavljanje rata podiže nove barijere među ljudima",
ističe Čurkin. Na opasku novinara kako se takvo ponašanje Muslimana
objašnjava podrškom koju, navodno, imaju od SAD, pa je čak i lord Owen
okrivio Washington zbog 'idealističkog' pristupa problemu BiH, Čurkin
kaže kako izjavu lorda Owena nije vidio te je stoga neće komentirati i
dodaje: "Krive su sve sukobljene strane, a ne netko drugi, ili još
netko osim njih. Posebno za to što je prolivena tolika krv. Naravno, i
vanjski faktori imaju određenu ulogu u tom sukobu. Osobno smatram da
na sastanku u Bruxellesu mirovni sporazum nije potpisan jer
međunarodna zajednica nije imala dovoljno odlučnosti da postavljeni
zadatak,odnosno posao, dovede do kraja". Ističe kako je za rješenje
problema potrebna odlučnost ES-a Rusije i SAD i dodaje: "Da su ostali
međunarodni faktori pokazali svoju odlučnost u Bruxellesu, kao što je
to učinila ruska strana, mirovni sporazum bi tamo bi potpisan".
Na primjedbu novinara kako je svojim prijedlozima potakao i rješavanje
hrvatsko-srpskih odnosa Čurkin kaže kako je pozdravio napredak u
pregovorima Tuđmana i Miloševića te ih pozvao "da već sada pristupe
razradi formule za međusobno priznavanje SR Jugoslavije i Hrvatske i
uspostavljanje diplomatskih odnosa što bi, kao krajnji rezultat,
omogućilo da se u budućnosti riješi i utvrdi konačni politički status
teritorija koji je pretežno naseljen Srbima". Napomenuvši da plan ima
nekoliko faza te da u razgovoru s predsjednikom Tuđmanom nije imao
osjećaj da ga on ne prihvaća, Čurkin komentira srpsko nepristajanje na
diplomatsko priznavanje Hrvatske. Na opasku novinara kako je to stoga
što ne žele ili misle da na taj način mogu osporiti hrvatske državne
granice, odgovara: "Srpski rukovodioci nisu govorili o svojim
razlozima, ali ja mislim da je posrijedi to pitanje i da ne žele
apstrahirati situaciju u hrvatskim krajevima koji su pretežno
naseljeni Srbima i koje nazivaju krajinom". Drži da Srbi na tome
području trebaju dobiti realnu autonomiju. "Kakva će biti forma te
realne autonomije, kako će se ona zvati, stvar je dogovora dviju
strana. Dakle, važan je sadržaj a ne formalni naziv", ističe Čurkin. U
tom pogledu smatra izuzetno značajnom Mirovnu inicijativu predsjednika
Tuđmana i ocjenjuje kako to neće "ostati i posljednji njegov korak u
traganju za rješenjem problema". Ocjenjuje kao se hrvatsko-srpski
problem može rješavati a da se prije ne razmrsi bosanski čvor i u tom
pogledu komentira hrvatsko gledište da miran dogovor sa Srbima nije
moguć ako se sankcije ukinu. "Znam, hrvatska strana htjela bi da
ukidanje sankcija bude izravno povezano s rješavanjem problema njezina
teritorija koji drže Srbi. Stajalište Rusije tu je strogo
principijelno. Kao članica Vijeća sigurnosti Rusija smatra da to
tijelo treba postupiti legalistički. U konkretnom slučaju to znači:
sankcije su protiv Srbije uvedene zbog situacije u Bosni i
Hercegovini, pa ako taj konflikt bude riješen i sankcije treba
ukidati. (...) Prema krajnjem računu, rješavanje bosanskog problema
otvara put postepenoj normalizaciji i hrvatsko-srpskih proturječja.
Upravo stoga, molio bih hrvatsku stranu da problem sankcija sagleda u
svoj raznolikosti", kaže, među inim, Čurkin.
(Hina) dd
310727 MET dec 93
310727 MET dec 93
(Hina) dd