ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Gostujući u sinoćnoj emisiji HTV-a
"Slikom na sliku" predsjednik Županijskog doma Sabora Republike
Hrvatske Josip Manolić je osvrćući se na godinu koja se polako bliži
kraju, kazao da je na političkom planu bilo dosta tapkanja na mjestu,
ali da je i ono dalo određene rezultate. "Te rezultate mogli bismo
svesti na to da smo stekli jedno iskustvo kako na međunarodnom planu,
s međunarodnim čimbenicima, tako i na rješavanju unutrašnjih naših
problema, od stabilizacijskog programa u gospodarstvu, preko rješavanja
onoga što je najkritičnije u Hrvatskoj - pitanje odnosa sa Srbima i
traženja rješenja za UNPA".
Govoreći o Vanceovom planu za Hrvatsku, Manolić je rekao da ga treba
promatrati kroz cjelokupni odnos snaga i situacije, od pristanka
Hrvatske da internacionalizira problem hrvatsko-srpskih odnosa na
našem prostoru. Agresija je izvršena, agresor je bila Srbija i bivša
jugoslavenska armija, kazao je Manolić, dodajući da je Hrvatska kako
bi spriječila daljnja razaranja i spasila živote ljudi išla na
internacionalizaciju problema.
Odgovarajući na upit zbog čega Hrvatska do sada nije uspijela
promjeniti mandat UNPROFORA u UNPA zonama, Manolić je naveo da bi
pitanje trebalo uputiti van Hrvatske. Po njemu je unutar međunarodnih
snaga postojala kolebljivost, neodlučnost da riješi problem UNPA zona,
što je rekao je Manolić, bilo u skladu s interesima određenih
međunarodnih faktora, ili određenih zemalja zapadne dvanaestorice.
Govoreći o razlikama u "politici" Milana Martića i Milana Babića,
predsjednik Županijskog doma je istaknuo kako među njima nema razlike
što se tiče odnosa prema hrvatskoj državi. I jedan i drugi su izjavili
da oni ne žele biti uključeni u pravni poredak Republike Hrvatske, da
oni žele svoju srpsku državu. Međutim, njihove želje nisu ostvarive iz
nekoliko razloga koji su se izdiferencirali kroz ovo razdoblje
razgovora sa Srbima iz tih područja, kazao je Manolić . "Prije svega
mi smo iznijeli sve što Hrvatska može ponuditi Srbima u UNPA zonama - od
našega Ustavnog zakona i rješenja koja je Ustavni zakon usvojio, do
međunarodne kontrole provođenja jednog sporazuma s njima, pa i
praćenja toga sporazuma od međunarodnih snaga. To je čini mi se
granica do koje mi možemo ići u razgovorima sa Srbima iz UNPA zona".
Manolić je poručio Srbima u tim područjima da ne čekaju krajnji
trenutak, da ne zakasne na rješenja koja im se nude, jer taj momenat
može biti nepovoljniji. Podsjetio je na povijesnu činjenicu, da su
Hrvati 70 godina željeli izaći iz Jugoslavije, a ipak im je trebalo 70
godina da se odlijepe od Jugoslavije i da stvore svoju suverenu
državu. Današnji odnos snaga i međunarodni i naš unutarnji ukazuje da
je jedino povljno rješenje i za srpsku stranu i za hrvatsku da
izvršimo integraciju mirnim putem pod uvjetima koje smo već izložili.
Sad su oni na potezu, zaključuje Manolić.
Odgovarajući na upit urednika emisije "Slikom na sliku" da li je
pristalica vojne opcije, Manolić je kazao da nije jer ona traži žrtve
u ljudstvu i u materijalnim dobrima, i na jednoj i na drugoj strani.
I hrvatski narod, sad kad govorimo o miru, o mirnoj opciji, neka vodi
računa da ta mirna opcija može dovesti do rješenja, poručio je
Manolić.
Govoreći o situaciji u BiH, Manolić je rekao da "nije
pristaša vezivanja krize u BiH s rješenjem krize u Hrvatskoj, odnosno
UNPA zona. Mislim da su to dva problema koja i s međunarodnog i
unutarnjeg stajališta treba odvojeno promatrati i odvojeno tražiti
rješenja. Ono što je zajedničko tom problemu je samo izvor agresije -
Srbija i dok taj izvor agresije ne bude ugušen, dotle nema rješenja
nijednog problema, niti u Hrvatskoj a isto tako ni u Bosni i
Hercegovini. Po Manoliću Europa je za rješenje krize ponudila
sankcije, a u takvim kritičnim situacijama mora se nešto drugo
ponuditi. U povijesti je poznato da agresor mora
doživjeti demilitarizaciju, potpuno razoružanje, ako se želi
stabilizirati ovaj prostor. Srbiju kao državu, kao vojnu silu koja je
izvršila agresiju na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, koja
prijeti dalje Kosovu, Makedoniji i preko Kosova i susjednoj Albaniji,
treba demilitarizirati. To je onda najsigurniji potez koji se može
učiniti u stabilizaciji prilika na prostoru bivše Jugoslavije. Dok to
ne učine, ocjenjuje Manolić, dotle stalno prijeti opasnost. Sa
gospodarskoga i s humanog stanovišta najsvrsishodnija bi bila
demilitarizacija Srbije. Tako bi se izbjegli svi prigovori koji se
upućuju da nevini srpski narod stradava. "Nisam za to da nevini srpski
narod strada i isto tako i svi drugi narodi, a demilitarizacija će
pogoditi vojne strukture, političare koji su svojim odlukama doveli do
ove agresije Srbije na ove naše prostore. U tome i je tragedija. Ako
bi međunarodna zajednica prihvatila ono što je silom osvojeno, to bi
bio veliki presedan u budućnosti i životu Ujedinjenih naroda, kao
svedržavne organizacije, a isto tako i za Europsku uniju. To je ono
što se ne bi smjelo prihvatiti.
Manolić drži da je povratak na ognjišta prvi zahtjev svih onih koji su
protjerani , što vrijedi i za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Rat
Muslimana i Hrvata ocjenio je tragedijom i za hrvatski i za
muslimanski narod. Do toga rata nije trebalo doći. "Mislim da je
Sporazum Izetbegović - Tuđman u rujnu ove godine, otvorio jedan
manevarski prostor politici i hrvatske i muslimanske strane da nađu
rješenje, mirno rješenje i sporazum s Muslimanima. Međutim, prošlo je
dva-tri mjeseca ali realizacije tog sporazuma nema. Međutim, nastavlja
Manolić, svi oni koji misle da se vojnom opcijom može riješiti kriza u
BiH, neka se oproste s tom politikom, jer rješenje krize može se naći
samo mirnim putem, vodeći računa o interesima svakoga naroda koji tamo
živi.
Odgovarajući na upit što je potrebno napraviti da prestane
tragedija hrvatskoga naroda u središnjoj Bosni, Josip Manoći je kazao:
"Naredbe vrhovnih zapovjednika i obustava rata, pritisak međunarodne
zajednice, kojoj isto tako ne odgovara daljnje ratovanje". Na pitanje
može li se očekivati pomirenje između Hrvata i Muslimana, Manolić drži
da je ono jedini izlaz i za Hrvate i za Muslimane na tim prostorima.
Ako ne prihvate tu tezu, onda će prihvatiti tezu samouništenja. Zbog
toga se treba izvlačiti politika, politika mira na tim prostorima,
kazao je uz ostalo predsjednik Županijskog doma hrvatskog Sabora.
(Hina) dd
290155 MET dec 93
290155 MET dec 93
(Hina) dd