ZAGREB, 21. prosinca (Hina) -
ZAGREB - Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman izjavio je sinoć
kako vjeruje u pozitivne pomake koje bi donijela najnovija runda
mirovnih pregovora u Ženevi i Bruxellesu, poglavito nakon novih napora
međunarodne zajednice.
"Kao što vidite, i Europska unija te SAD i Rusija, upregnule su se da
se nešto postigne", rekao je hrvatski predsjednik na zagrebačkom
aerodromu prije odlaska u Ženevu.
"Za nadati se je da ćemo nešto uspjeti i krenuti naprijed", ocijenio
je dr. Tuđman koji će u naredna tri dana voditi hrvatsko izaslanstvo
na pregovorima u Ženevi i Bruxellesu.
Pitanje izlaza na more, smatra hrvatski predsjednik, mora se rješiti
"samo u onom smislu kao što je Hrvatska ranije predložila".
ŽENEVA - Mirovni posrednici lord David Owen i Thorvald Stoltenberg će
učiniti "sve što je u njihovoj moći" kako bi se do Božića postignuo
sporazum među zaraćenim stranama u BiH, izjavio je sinoć u Ženevi
njihov glasnogovornik John Mills.
Mills je rekao da će se Owen i Stoltenberg svakako danas ujutro
sastajati sa sudionicima sastanka pojedinačno.
Ako bude moguće, danas će biti održan zajednički sastanak svih
strana, a navečer će otputovati u Bruxelles kako bi se sastali s
ministrima vanjskih poslova Europske unije, rekao je Mills.
Prema njegovim riječima, "supredsjedatelji čine sve što je u njihovoj
moći kako bi se do Božića postigao sporazum, ali još ima stanovit broj
pitanja koja treba riješiti".
SARAJEVO - Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović priopćio
je jučer, prije odlaska na nove pregovore o BiH u Ženevi i Bruxellesu,
da je Predsjedništvo BiH "prihvatilo ideju unije" tri etnički
utemeljene zajednice.
U priopćenju koje je objavio Radio Sarajevo, Izetbegović je rekao da
će bosansko izaslanstvo nastaviti braniti svoje minimalne zahtjeve:
"33,3 posto teritorija" BiH, što znači da bosanski Srbi moraju
prepustiti dio teritorija na kojima je prije rata živjela muslimanska
većina, i da Muslimani trebaju dobiti izlaz na more, što im trebaju
ustupiti Hrvati". Izlaz na more mora biti u Neumu, rekao je
Izetbegović.
Muslimansko će izaslanstvo ostati i pri zahtjevu za izlazom na rijeku
Savu kroz riječnu luku Brčko, rekao je Izetbegović, dodajući da se
Predsjedništvo slaže da se Sarajevo i Mostar stave pod protektorat UN.
TOMISLAVGRAD - Konvoj mira za Maglaj, koji je organiziralo
veleposlanstvo BiH u Hrvatskoj preko područja pod nadzorom HVO-a
prošao je bez ikakvih problema, rekao je sinoć za Hinu zapovjednik
britanskog bataljuna zaštitnih snaga UN u Tomislavgradu major Patrick
Darling.
Britanski je bataljun osiguravao konvoj za Maglaj od ulaska na
područje Hrvatske Republike Herceg-Bosne, do Uskoplja.
Major Darling je rekao da je HVO pružio svu pomoć kako bi konvoj bez
problema došao do cilja.
NEW YORK - Bosna i Hercegovina je odlučila odustati od prijetnje da će
Veliku Britaniju tužiti na Međunarodnom sudu zbog toga što je,
protiveći se ukidanju embarga na oružje za bosanske Muslimane,
potpomagala genocid, objavile su jučer dvije zemlje.
"Vlada Bosne i Hercegovine izvijestila je vladu Ujedinjenog
Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske kako je odlučila da pred
Međunarodnim sudom pravde neće pokrenuti postupak protiv Ujedinjenog
Kraljevstva", kaže se u zajedničkom priopćenju objavljenom u
Ujedinjenim narodima.
"Vlada Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske
pozdravlja tu odluku", dodaje se u priopćenju.
BELFAST - U jučerašnjoj eksploziji bombe u zapadnom Belfastu ranjenje
britanski vojnik i jedan civil, javila je policija.
Bomba je aktivirana iz daljine kada je cestom prolazila vojna patrola
u automobilima.
DUBAI- Šest zaljevskih arapskih zemalja počelo je jučer
summit u Saudijskoj Arabiji, a njihove vođe naglašavaju kako treba
ojačati obrambenu sposobnost tih zemalja. Očekuje se da će se na
trodnevnom sastanku najviše govoriti o zajedničkim mjerama sigurnosti,
regionalnim napetostima, vezama s Iranom i Irakom, te pozivima Zapada
arapskim saveznicama da olabave ekonomski bojkot Izraela. Savjet za
suradnju u Zaljevu osnovan je 1981. kao regionalni ekonomski savez, a
čine ga Saudijska Arabija, Kuvajt, Ujedinjeni arapski emirati, Oman,
Bahrein i Katar.
BONN - Njemački i američki pregovarači u načelu su se složili da SAD
ustupe Njemačkoj polovicu goleme zračne baze Rhein-Main kako bi se
koristila kao dio frankfurtske međunarodne zračne luke, objavili su
jučer službeni izvori.
Početni sporazum predviđa seljenje američkih transportnih postrojbi u
drugu zračnu bazu u Njemačkoj, Ramstein, kako bi se napravilo mjesta
za prijenos vlasništva, između veljače 1994. i kraja 1997.
UJEDINJENI NARODI- Generalna skupština UN službeno je jučer ustanovila
dužnost povjerenika za ljudska prava, koji bi trebao paziti na
poštivanje ljudskih prava u svijetu.
Rezolucija o ustanovljavanju ove dužnosti, o kojoj se raspravlja već
45 godina, usvojena je konsenzusom, bez glasovanja. Rezolucija je bila
predmetom višemjesečne rasprave, a njezina kompromisna rješenja u nekim
točkama omogućuju suprotna tumačenja. Dok Sjedinjene Države,
primjerice, tvrde kako će povjerenik za ljudska prava moći pokrenuti
istragu uvijek kada se budu ograničavala ljudska prava, neke države
tvrde da su njegove ovlasti ograničene i da neće moći samostalno
slati misije za utvrđivanje stanja.
Veleposlanica SAD Madeleine Albright ipak je ocijenila usvajanje
rezolucije "velikim korakom za ljudska prava u svijetu".
Povjerenik UN za ljudska prava imat će rang pomoćnika glavnog
tajnika UN, a njegovo će sjedište biti u Ženevi.
WASHINGTON - Američki su dužnosnici jučer prvi puta javno priznali da
su predsjednik Clinton i njegovi pomoćnici toliko pod dojmom ruskih
parlamentarnih izbora da su počeli preispitivati ključne elemente
američke politike prema Moskvi.
Dva glavna diplomata Clintonove administracije zadužena za odnose s
Rusijom, Strobe Talbott iz State Departmenta i Leon Feurth iz Vijeća
za nacionalnu sigurnost rekli su novinarima da će Washington
preispitati način na koji bi se proveo veliki program financijske
pomoći Rusiji.
Washington ipak neće napustiti ono što je državni tajnik Warren
Christopher nazvao jednim od "stupova" američke vanjske politike,
rekli su, a to je ubrizgavanje milijardi dolara u Rusiju kako bi se
olakšao bolan prijelaz u demokraciju i tržišnu privredu.
(Hina) včp
202217 MET dec 93
210250 MET dec 93
210500 MET dec 93
(Hina) včp