Nadnaslov:Najveći riječni arhipelag na svijetu otvara se turizmu
Naslov: Ekološki turizam u Amazoni
Podnaslov:Jedna od alternativa trajnog razvoja Amazone, ekološki
turizam privlači sve više ulagača, a uvjet da bi se šuma
učinila rentabilnom i da se poboljša razina življenja
tamošnjih stanovnika je da se šuma očuva od nekontrolirane
sječe te da se očuvaju kulturne tradicije stanovništva, koje
su važan dio turističke atrakcije ovog područja
Piše: Claire de OLIVEIRA, AFP
MANAUS (Brazil) - Najveći riječni arhipelag svijeta, smješten u
središtu Amazone 400 km od Manausa, namjerava biti začetak novog stila
ekološkog turizma koji želi pomiriti zaštitu okoliša i kontroliranu
nazočnost stranaca u još uvijek netaknutoj sredini, a što će nuditi
kompleks Anavilhana 2.
Na više od 150 otoka koji se prostiru na 200 km duž Rio Negra i
rijeke Padauari, Anavilhana 2 je potpuno divlji kompleks i s
Anavilhana 1 tvori prostrani prirodni rezervat na 2,2 milijuna
hektara.
"Vlada Amazonasa želi tamo napraviti mehanizme zaštite okoliša
pomažući pritom lokalnom stanovništvu koje je vrlo siromašno", izjavio
je Fred Cruz, geolog Sekretarijata za okoliš koji radi na tom
projektu.
Gradonačelnik Barcelosa, najbližeg grada, Waldecir Silva želi izbjeći
neprilike koje je imao Anavilhana 1, a koji se nalazi na 100 otoka na
130 km dužine, u istom području blizu Novo Airao: vlada ga je
proglasila "ekološkim rezervatom", turizam je tamo zabranjen, a
autohtono stanovništvo ostalo je zabačeno.
Grad Barcelos, u koji se stiže ili brodom nakon osmosatnog putovanja
iz luke Manaus ili avionom jednomotorcem, trenutno nema nikakvu
hotelsku infrastrukturu, no očekuje se da će dobiti financijsku pomoć
vlade države za gradnju više "hotela džungle" (s maksimumom od 64
sobe) u 1994. godini.
Međunaslov: Ekološki turizam - osnovna alternativa za Amazonu
Šuma Amazone, najveća tropska šuma na svijetu, ima najmanje 3.000
vrsta biljaka, 2.000 riba, 1.100 ptica i 250 sisavaca. U cijelom
području, koje se prostire na 4 milijuna km2, živi oko 17 milijuna
ljudi, uključujući i oko 200.000 Indijanaca, od kojih neki nikada nisu
sreli bijelog čovjeka.
To područje sve ove godine privlači na tisuće stranaca (30.000 tijekom
devet prvih mjeseci 1993. godine) koji prodiru duboko u džunglu u
potrazi za gigantskim drvećem, krokodilima, pticama, majmunima,
leptirima i kako bi se provozali brodovima na bezbrojnim "igrapes"
(malim riječnim tokovima), rijekama i jezerima tog područja.
Trenutno je 11 "hotela džungle", od drva i pokriveni slamom, s
ukupno 300 kreveta, smješteno duž Rio Negro i njenih pritoka.
Prosječna posjećenost tijekom godine iznosi 60 posto. Turisti su
uglavnom Amerikanci, Nijemci, Švicarci, Talijani i Francuzi. Vrlo je
malo Brazilaca.
"Brazilci radije troše novac kupujući u Miamiju nego da ulažu u
obrazovne šetnje", izjavio je Rubens Ricupero, ministar za okoliš i
za Amazonu.
Ekološki turizam danas smatraju jednom od alternativa trajnog razvoja
Amazone i on privlači sve više ulagača. Amazonsku šumu treba učiniti
rentabilnom i poboljšati razinu života tamošnjih stanovnika, ali ne
sjekući drva niti zagađujući rijeke živom. Šuma će biti rentabilna ako
ostane netaknuta, a njeni stanovnici će imati koristi samo u slučaju
očuvanja svojih kulturnih tradicija, što je motiv turističkih
atrakcija.
"Ekološki turizam je osnovna alternativa za Amazonu, ali mora se
ostvariti na kompetentan način kako se ne bi nanijela šteta niti
okolišu ni kulturi Indijanaca i "caboclosa" (seljak metis Indijanaca i
bijelaca)", izjavila je Mary Alegretti, predsjednica Instituta za
istraživanja Amazone i okoliša (IEAA).
(Hina) br
180517 MET dec 93
180517 MET dec 93
(Hina) br