Nadnaslov: Rezultati ruskih izbora izazvali zabrinutost i strahovanja
Naslov: Ruski susjedi zabrinuti rezultatima
Podnaslov: Bivše sovjetske republike, susjedne zemlje kao i zapadni
zagovornici ruskih reformi iznenađeni su i zabrinuti
rezultatima koje su na ruskim izborima ostvarili ekstremni
nacionalisti, komunisti i konzervativci, a "utjeha" im je
izglasavanje Jeljcinova ustava. Strahovanja izazvana
prijetnjama Žirinovskog o povratu izgubljenog teritorija
natjerala su baltičke zemlje na sazivanje summita.
Piše: John PINE, Reuter
LONDON - Bivše sovjetske republike, susjedne zemlje kao i zapadni
zagovornici ruskih reformi izrazili su zabrinutost ako ne i strah
glede snažnog očitovanja ekstremnih nacionalista, komunista te
konzervativaca na ruskim parlamentarnim izborima.
Njihova su strahovanja donekle umanjena pobjedom predsjednika Borisa
Jeljcina na nedjeljnim izborima za novi ruski ustav, koji jača ovlasti
predsjedništva u odnosu na novu zakonodavnu vlast.
Djelomični rezultati izbora pokazuju težak poraz prozapadnih
zagovornika reformi, koji su Rusiju, nakon propasti Sovjetskog Saveza
1991. godine, odvraćali od komunističke ekonomije.
Razmjer koji je poprimilo glasovanje protiv vlade izazvalo je valove
šoka koji su se širili bivšim sovjetskim republikama, teškom mukom
oslobođenima od desetljetne, u nekim slučajevima i stoljetne vladavine
Moskve.
Čelnici triju baltičkih republika - Litve, Letonije i Estonije - bili
su toliko zabrinuti rezultatima koje je postigao nacionalista Vladimir
Žirinovski, koji velik dio njihova teritorija smatra ruskim
vlasništvom, da su sazvali sastanak na vrhu.
Visoki čelnici Bjelorusa, jedne od najkonzervativnijih bivših
sovjetskih republika, također su izrazili svoju zabrinutost. Gruzija
je utjehu našla u ruskom prihvaćanju novog ustava.
U Kijevu, gdje su vanjskopolitički krugovi uvijek sumnjičavi glede
ruskih namjera nakon 300 godina vladavine Moskve, savjetnik
predsjednika Leonida Kravčuka izjavio je kako rezultati Žirinoskog
"mogu samo uzrujati Ukrajinu".
Međunaslov: Strahovanja od ruskog radikalizma
Njemačka, uz SAD jedna od najodlučnijih zapadnoevropskih pobornica
predsjednika Jeljcina, izrazila je iznenađenje glasovanjem protiv
vlade te pozdravila prihvaćanje ustava.
"Naravno, vjerovali smo da će reformske snage biti snažnije.
Iznenađen sam rezultatima što su ih postigli ekstremisti, koji su, po
mome mišljenju, 'predobri'", izjavio je za radio njemački ministar
vanjskih poslova Klaus Kinkel.
Američki predsjednik Bill Clinton izrazio je svoje zadovoljstvo glede
usvajanja novog ruskog ustava kao i to da "nije osobito iznenađen"
rezultatima ultra-nacionalista.
"Nisam osobito iznenađen rezultatima ultra-nacionalističke stranke
obzirom da se ruski narod u proteklih nekoliko godina prilično
napatio", izjavio je Clinton na konferenciji za novinare održanoj u
predgrađu Philadelphie, Bryn Mawru.
Norveška i Švedska navode kako je napredak nacionalista
"zastrašujući" i "uznemirujući".
Nacionalna novinska agencija Finske, koja je osvojila nezavisnost od
Rusije 1917. godine, navodi kako Zirinovski poriče činjenicu da je
jedan od njegovih ciljeva ponovno integriranje Finske u Rusiju.
Ministar vanjskih poslova Heikki Haavisto ističe da je najznačajniji
rezultat izbora izglasavanje Jeljcinova novog ustava. Na pitanje
predstavljaju li rezultati izbora prijetnju Finskoj koja sa Rusijom
dijeli dugu granicu, ministar je odgovorio: "Ne, nimalo".
Japan, ruski dalekoistočni susjed, nije odmah komentirao rezultate
izbora. Ipak, vladin je glasnogovornik izjavio kako Tokio pozdravlja
Jeljcinovu očiglednu pobjedu na glasovanju za ustav.
Na većinu europskih burzi rezultati izbora nisu imali bitnijeg
utjecaja, navode privrednici, iako su početni rezultati izazvali
izlive nesigurnosti diljem ruskih banaka.
"U parlamentu ćemo biti suočeni sa savim nedjelotvornom situacijom,
s previše konja koji će vući na previše različitih strana", izjavio je
Miljenko Horvat, čelnik ruske Citibanke.
Najzabrinutije su baltičke zemlje u kojima se još uvijek nalaze ruske
trupe i u kojima se velike ruske manjine žale na diskriminaciju.
Nezavisne između dva svjetska rata, te je zemlje SSSR pripojio
četrdesetih godina; svoju su nezavisnost ponovno stekle tri mjeseca
prije raspada zemlje.
Žirinovski se obvezao da će Litva, Letonija i Estonija biti njegov
prvi cilj u vraćanju izgubljenog teritorija.
"Radikalizam u Rusiji raste i to nas tjera da pristupimo analizi
događaja", izjavio je letonski predsjednik Algirdas Brazauskas
prilikom govora na radiju.
Glasnogovornik litvanskog predsjednika Guntisa Ulmanisa, najavljujući
sastanak na vrhu koji će se u srijedu održati u estonijskoj
prijestolnici Talinu, izjavio je kako je litvanski čelnik "zapanjen"
rezultatima izbora.
(Hina) br
151258 MET dec 93
(Hina) br