ODRŽANA TRIBINA "HRVATSKA I LJUDSKA PRAVA"

HNA0165 4 UP 602 Hina Opći servis ODRŽANA TRIBINA "HRVATSKA I LJUDSKA PRAVA" ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - U zagrebačkom Kulturno-informativnom centru (KIC) danas je u organizaciji Antiratne kampanje Hrvatske (ARKH) održana tribina "Hrvatska i ljudska prava". Na tribini su, u povodu 10. prosinca Međunarodnog dana ljudskih prava, sudjelovali aktivisti nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava čovjeka u Hrvatskoj i predstavnici političkih stranaka. Orhideja Martinović iz ARKH-a kazala je da je aktivno bavljenje zaštitom ljudskih prava u Hrvatskoj opsežan posao koji se kreće od bavljenja s pitanjima otpuštanja s posla, preko problema s domovnicama do deložacija iz stanova. Danijel Ivin iz Hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava rekao je da se njegova organizacija, u nešto više od pola godine koliko postoji, bavila slučajevima nedobivanja domovnica i deložacijama iz stanova. On je istaknuo posebnost kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj dodavši da ona i inače variraju od zemlje od zemlje. Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava kazao je da njegova organizacija trenutno "spava na lovorikama" jer su jučerašnjom odlukom Ministarstva obrane "barem do Nove Godine deložacije zaustavljenje". Mira Ljubić-Lorger, predsjednica Dalmatinske akcije (DA), ustvrdila je da je Dalmacija izolirana na sve načine pa i u mogućnosti zaštite ljudskih prava. Njezina je ocijena da se na tom polju u Dalmaciji gotovo ništa ne može učiniti te da se ne radi samo o kršenju zakona već i pravde kao šireg pojma. Kršenja ljudskih prava, dodala je, u Dalmaciji, poglavito u Splitu, postala su pravilo. Najčešći su slučajevi, rekla je, otpuštanja s posla, revizije domovnica te deložacije iz stanova. Ona je "glavnim središtem moći" za kršenje ljudskih prava u Splitu imenovala ratnu luku "Lora". Predsjednica DA kazala je da su prvaci njezine stranke, koja se također aktivirala u zaštiti ljudskih prava, također postali žrtve. U najužem vodstvu stranke sedmorica je sudski okrivljena a dvadesetorica su otpušteni s posla, rekla je. Veljko Miljević, odvjetnik i član Predsjedništva Srpske narodne stranke pokušao je ukazati na ipak kakvu takvu mogućnost utjecanja nevladinih organizacija na državne institucije u zaštiti prava čovjeka. Tako, rekao je, u Zagrebu više ne postoji problem domovnica dodavši da je u Zakonu o državljanstvu još jedino sporan čl. 26 koji MUP-u još uvijek pruža diskreciono pravo da dade odbijenicu. Prema njemu daleko su veći problemi bili u stambeno-pravnoj problematici ali su i oni otklonjeni. Naime, temeljem jedne zakonske odredbe, pojasnio je, stanarsko pravo automatski se oduzimalo onome koji se nalazio na hrvatskom teritoriju van kontrole hrvatskih vlasti. On je kazao da se uspjelo zaustaviti i otkaze koji su se temeljili na Uredbi iz kolovoza 1992. godine o racionalizaciji državne uprave. Problem koji je još uvijek aktualan prema Miljeviću je s područja krivičnog prava u kojem je "vojno sudstvo pravilo strahovite pogreške". On je ukazao na slučaj kada je na karlovačkom Vojnom sudu deset osoba osuđeno najtežom kaznom od po 15 godina zatvora iako su se svojevoljno i bez ispaljenog metka predale hrvatskim vlastima. Vesna Kesić, iz zagrebačkog ženskog lobya i Centra - žene žrtve rata, ustvrdila je da su žene, poslije etničke zajednice Srba, uvjerljivo najugroženija kategorija ljudi na teritoriju Hrvatske pod kontrolom hrvatskih vlasti. Ona je od kategorija ljudskih prava poglavito izdvojila pravo na dostojanstvo čovjeka, koje se prema njoj premalo spominje. Tanja Tagirov iz ARKH-a osporila je tvrdnje iz jučerašnjeg priopćenja Ministarstva obrane u vezi deložacija da se one provode nakon pravomoćne odluke suda". Ustvrdila je da "niti u jednom slučaju u posljednje dvije godine nije bilo deložacije s pravomoćnom sudskom presudom". Ona također drži da je u Hrvatskoj "uvriježena praksa da se oni koji ukazuju na kršenja ljudskih prava od strane pojedinaca iz vlasti proglašavaju neprijateljima" ocjenivši da činjenice govore upravo na štetu tih pojedinaca. (Hina) dd 101732 MET dec 93