JADRANKO CRNIĆ O RADU USTAVNOG SUDA HRVATSKE

HNA0070 4 UP 555 Hina Opći servis JADRANKO CRNIĆ O RADU USTAVNOG SUDA HRVATSKE ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Ustavnom sudu Hrvatske tijekom ove godine, točnije do 26. studenoga, pristiglo je na ocjenu ustavnosti 63 zakona i 126 drugih zakonskih propisa. Nakon temeljitog razmatranja Ustavni je sud poništio devet zakona, a u osam slučajeva pokrenut je postupak za ocjenu ustavnosti. Za ostale predmete postupak je u tijeku, kazao je u razgovoru za Hinu predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske Jadranko Crnić. Po hrvatskom Ustavu građani se Ustavnom sudu mogu obraćati i ustavnom tužbom. Tijekom ove godine u Ustavnom sudu su primljene 203 ustavne tužbe, od čega je 116 riješeno. Predsjednik Crnić ističe da je u početku ustavnih tužbi bilo vrlo malo, da bi se sada taj broj povećao. "To ne znači da sada u Hrvatskoj ima više zakonskih povreda. Naime, radi se o tomu da građani i pravne osobe nisu dovoljno obaviještene što je nadležnost Ustavnog suda, odnosno da on nije četvrti stupanj sudovanja, već da je u njegovoj nadležnosti ustavno sudska zaštita kada je povrijeđeno temeljno ustavno pravo čovjeka i građanina", istaknuo je Crnić dodavši da se samo temeljna ustvana prava mogu štititi ustavnom tužbom. "Među tim prisiglim ustavnim tužbama Ustavni je sud utvrdio nekoliko povreda vlasništva, zdravstvene zaštite, ali s obzirom da se ne radi o većem broju, to je dokaz da sudovi u Hrvatskoj dobro obavljaju posao", ocijenio je Crnić. Nadalje je istaknuo da Ustavni sud u posljednje vrijeme nije dobio niti jedan zahtjev za zaštitu prava pripadnika etničkih zajednica ili manjina. Iako se u hrvatskim medijima često pisalo o pitanjima primjene Zakona o državljanstvu, Ustavnom sudu pristigla su samo četiri zahtjeva vezana za tu materiju. Valja napomenuti da je ovih dana Ustavni sud Hrvatske neustavnim ocijenio članak 26. stavak treći Zakonu o državljanstvu, po kojem tijelo uprave koje izdaje rješenja o domovnici nije dužno stranci objasniti razloge za odbijanje zahtjeva. U nadležnosti Ustavnog suda je i kontrola rada političkih stranaka. Po službenoj dužnosti Ustavni sud tu kontrolu ne može provoditi samostalno, već na zahtjev, po Ustavnom zakonu, za to ovlaštene osobe. Na zahtjev državnog odvjetnika u tijeku je postupak oko zahtjeva za zabranu rada dviju političkih stranaka, Hrvatske stranke prava i Srpske demokratske stranke. U hrvatskoj javnosti često se spominjala i ustavnost vladinih uredbi o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug, odnosno problem stare devizne štednje. "Taj postupak ide u nastavcima. Ustavni sud posumnjao je u neke odredbe prve vladine uredbe kojom je bila regulirana ta materija i pokrenuo je postupak. U međuvremenu dok je taj postupak trajao hrvatska je Vlada donijela drugu uredbu, a Ustavni sud nema ovlaštenja da nastavlja postupak kada neki propis prestane važiti. Ponovo je pokrenut postupak zbog sumnji da su pojedine odredbe i te druge uredbe neustavne, no i to smo morali obustaviti jer je hrvatski Sabor u međuvremenu pitanje stare devizne štednje građana regulirao zakonom", pojasnio je Crnić. Nadalje je istaknuo da ukoliko Ustavni sud Hrvatske ustanovi da je druga vladina uredba pretočena u važeći zakon to može biti razlog da se pokrene postupak utvrđivanja ustavnosti toga zakona. Govoreći o suradnji Ustavnog suda Hrvatske s ustavnim sudovima europskih zemalja Jadranko Crnić je istaknuo da je ta suradnja vrlo dobra, a Ustavni sud Hrvatske će iduće godine na konferenciji Ustavnih sudova u Budimpešti najvjerojatnije postati i punopravni član te međunarodne organizacije ustavnih sudova u kojoj danas ima status specijalnog gosta. (Hina) ds 101132 MET dec 93