IZBOR IZ DOMAĆEG TISKA

HNA0036 4 UP 836 Hina Opći servis IZBOR IZ DOMAĆEG TISKA ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - SLOBODNA DALMACIJA, 10. XII. 1993. Zašto opet Hrvat na Hrvata?! Ante Gugo u 'političkim stranputicama' današnje Slobodne Dalmacije, u članku "Zašto opet Hrvat na Hrvata?!", komentira izjavu Stjepana Mesića britanskom novinaru o Mati Bobanu. Autor drži da "razboritog razloga zbog kojeg je takva izjava dana naprosto nema. Stoga stvari valja promatrati u malo širem kontekstu". U nastavku Gugo podsjeća na raskol u HDZ-u koji se dogodio nakon Drugog općeg sabora stranke, što potkrijepljuje s nekoliko primjera. Navodi, među inima, spornu Mesićevu izjavu, pokušaj da se u Saboru hrvatska vanjska politika ocijeni negativno u čemu, uz oporbenjake, sudjeluju i "dio ljudi iz tzv. lijevog krila HDZ-a", pismo tajnika Sabora Sikirića Pučkom pravobranitelju te "pokušaj inauguriranja protuustavnog poslovnika Županijskoga doma Sabora". Odgovarajući zatim na pitanje "što se događa u Saboru Republike Hrvatske", Ante Gugo naglašava kako je "vrijeme za puno nacionalno i političko jednistvo. Iz ponašanja nekih pojedinaca, poglavito u lijevoj struji HDZ-a, postaje sasvim jasno da je njima puno važnije osobno političko razračunavanje nego oslobađanje države. Uzmu li se u obzir radnje nekih od tih ljudi u ratno vrijeme... a državne i stranačke dužnosti obnašali su ljudi iz lijeve struje HDZ-a, može se dovesti u sumnju njihova želja da se protjeraju pobunjenici i srbijanski agresor. I tako dolazimo do pitanja zašto ti ljudi i danas nešto znače u političkom životu". Autor također podsjeća kako je na saboru HDZ-a "bilo vidljivo da pobjeđuje tvrda struja..." Spominje Tuđmanov istup kojim je produženo stanje ravnomjerne podijeljenosti snaga unutar stranke, a na kraju svog komentara Ante Gugo zaključuje: "Premda nije zahvalno povjesničara upućivati na neke povijesne činjenice, mislim da bi bilo vrlo dobro da se dr. Tuđman još jednom prisjeti vlastitih teza o učincima iste takve politike dr. Vladka Mačeka. Ni on se nije htio upletati u sukobe, ostavivši iza sebe 50 godina zla za hrvatski narod". VEČERNJI LIST, 10. XII. 1993. "Zapadne zamke hrvatskoj diplomaciji" S Darkom Bekićem, hrvatskim veleposlanikom i stalnim predstavnikom pri Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) u Beču, razgovarao je, za Večernji list, Inoslav Bešker. Nakon svega što se događalo u protekle četiri godine, a što nas sad očekuje, Bekić sažima u nekoliko rečenica. Tako misli da "u SAD jača izolacionizam (...) te se sve više okreću tihooceanskoj regiji. Europske sile (...) svaka za sebe opet otkrivaju svoje posebne nacionalne interese. Rusija se još jednom budi iz duge izolacije i zapuštenosti (...)". Na pitanje, prijeti li svijetu godina 1939., Bekić odgovara: "(...) još samo prije četiri godine slobodni svijet je za svoja načela i način života bio spreman da u nuklearnom obračunu s Istokom žrtvuje i stotinjak milijuna svojih vlastitih stanovnika, a danas više nije u stanju poslati ni jednog jedinoga vojnika u borbenu akciju usred Europe." Glede ljudskih prava Bekić napominje da se ona "kao i visoka načela međunarodnih odnošaja, formalno gledajući, danas uvažavaju više nego ikad ranije (...) sigurnost ljudske individue, osobito žena i djece, ali i sigurnost čitavih naroda i država (...) ugrožena je kao i u najcrnjim razdobljima povijesti." Hrvatski veleposlanik i stalni predstavnik pri KESS-u Beču također drži da se Hrvatska nalazi u poziciji kao i godine 1918., "prisiljena braniti svoja demokratska prava i teritorije od većih i moćnijih susjeda", samo što smo danas svjesni "da nas samo pripadnost 'novoj Europi' - demokratskoj zajednici ravnopravnih naroda i država - može zaštititi od teritorijalnih presizanja i nacionalnoga porobljavanja." "Prema mojem osobnom iskustvu, za Hrvatsku je najvažnije da ne upada u zamku real-politike (...). Naša brojnost, snage i smještaj su takvi da mi nemamo pretpostavke za real-politiku, pa naše najjače oružje kao i uvijek u povijesti ostaju visoki principi i stara prava (...)". Hrvatskoj vladi nitko ne zamjera "što pomaže legitimne interese i prava svojih sunarodnjaka u susjednoj suverenoj državi, ali je velik problem kojim se političkim, ustavnopravnim i vojnim metodama to radi. (...) U očima međunarodne zajednice državno pravo Muslimana u BiH višeg je reda od državnoga prava Srba i Hrvata (...). Srbi i Hrvati već imaju svoje nacionalne države, dok je bosanski Muslimani tek mogu ostvariti na tlu BiH." Kad je riječ o usporedbi Hrvata i Srba Bekić misli da Hrvatska ne teži izolaciji od svijeta, "već samo tome da budemo ravnopravan subjekt u procesu europske integracije i u međunarodnoj zajednici. Mi se ne bojimo multinacionalnih kompanija i razvijamo svjetskom tržištu otvoreno gospodarstvo." Ocijenjujući stanovite pojave na hrvatskoj političkoj pozornici Bekić zaključuje da "što se hrvatska politika prije odrekne onih pojedinaca i postupaka koje Europa naprosto ne podnosi, to će manje kompromisa morati raditi u borbi za svoje legitimne interese. (...) Ne smije se dopustiti da se vrijednosti dovode u pitanje nekakvim nedostojnim akcijama spaljene zemlje, osvećivanjem nad civilima ili namjernim rušenjem kulturnih spomenika." Hrvatski veleposlanik i stalni predstavnik pri KESS-u Beču Darko Bekić na kraju interviewa zaključuje da se "demokratska hrvatska vlast odriče politike koja bi dovela do nametanja sankcija, koja bi izolirala hrvatsko društvo i gospodarstvo od svijeta, koja bi uzrokovala nove, masovne ratne žrtve i koja bi, na kraju, ugrozila netom osvojenu hrvatsku državnost i demokraciju." (Hina) sp 100802 MET dec 93