ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Vrhovni sud Republike Hrvatske danas je u
povodu "objavljivanja raznih senzacionalističkih vijesti po raznim
glasilima koje se odnose na tvrdnje o namjernom progonu u sudskim
postupcima hrvatskih državljana srpske nacionalnosti", a radi
objektivnog informiranja javnosti, objavio podatke o
sudskim postupcima za ratne zločine počinjene na teritoriju države
Hrvatske od 1. siječnja 1991. do 12. studenoga 1993. godine.
Prema tim je podacima, u Republici Hrvatskoj do 12. studenoga ove
godine, zbog kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava
donesena pravomoćna osuđujuća presuda u 14 kaznenih predmeta, u kojima
je pravomoćno osuđeno 38 osoba, u tijeku je postupak u 83 predmeta
protiv 685 osoba, dok su sudovi primjenom Zakona o oprostu od
krivičnog progona i postupka za kaznena djela počinjena u oružanim
sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske pravomoćno obustavili
kazneni postupak protiv 3.826 osoba.
Izvješće iz Ureda predsjednika Vrhovnog suda s podacima o
pravomoćno osuđenim osobama i podacima o počiniteljima
protiv kojih je u tijeku kazneni postupak prenosimo u cjelosti.
Zbog kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava,
pravomoćna osuđujuća presuda donesena je u 14 kaznenih predmeta, i to u
Okružnom sudu u Sisku u pet predmeta, Okružnom sudu u Požegi u četiri
predmeta, Okružnom sudu u Osijeku u dva, te u okružnim sudovima u
Karlovcu, Šibeniku i Zadru u po jednom predmetu.
U tih 14 predmeta u kojima je donesena pravomoćna osuđujuća presuda,
pravomoćno je osuđeno 38 osoba zbog 44 kaznena djela protiv
čovječnosti i međunarodnog prava, i to 38
osoba zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv
civilnog stanovništva (iz čl. 120. OKZRH), pet osoba zbog kaznenog
djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika (iz čl. 122. OKZRH),
te jedna osoba zbog kaznenog djela surovog postupka s ranjenicima,
bolesnicima i ratnim zarobljenicima (iz čl. 128. OKZRH).
U tih je 14 predmeta, od 38
pravomoćno osuđenih osoba, najteža moguća kazna, kazna zatvora u
trajanju od 20 godina, izrečena očekivano kod 25 osoba ili 65,79
posto, jer je riječ o najtežim oblicima ratnih zločina. Međutim,
izrečeno je i 13 blažih kazni i to četiri puta u trajanju od 15
godina, jedanput u trajanju od 14, jedanput u trajanju od 10, šest
puta u trajanju od osam i jedanput u trajanju od pet godina.
Prema prikupljenim podacima, od 38 pravomoćno osuđenih osoba, 20 je
srpske nacionalnosti i 17 nepoznate nacionalnosti. Samo jedna osoba je
hrvatske nacionalnosti, ali istodobno i jedina osoba koja je
pravomoćno osuđena u prisutnosti i izdržava jedinstvenu kaznu zatvora
u trajanju od 14 godina zbog jednog kaznenog djela ratnog zločina
protiv ratnih zarobljenika (iz čl. 122. OKZRH) i jednog kaznenog djela
ubojstva (iz čl. 34. st. 1. Krivičnog zakona Republike Hrvatske
(KZRH)). Sve ostale osobe, dakle 37 osoba pravomoćno je osuđeno u
odsutnosti, što, navodi Vrhovni sud, nije čudno jer je riječ o osobama
koje su nakon počinjenih ratnih zločina u bijegu ili inače nisu
dostižne državnim organima. U svezi s tim, Vrhovni sud ističe, da će
se kazneni postupak (prema čl. 398. Zakona o krivičnom postupku (ZKP))
ponoviti ako osuđenik ili njegov branitelj podnese zahtjev za
ponavljanje postupka u roku od jedne godine od dana kad je osuđenik
saznao za presudu kojom je osuđen u odsutnosti.
Prema podacima o počiniteljima protiv kojih je u tijeku kazneni
postupak, u 83 kaznena predmeta, kazneni je
postupak još u tijeku protiv 685 osoba zbog 109 teških kaznenih djela
protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Pritom se ističe da se u
Okružnom sudu u Dubrovniku samo u jednom predmetu pravomoćno provodi
istraga protiv čak 83 okrivljenika, zbog jednog kaznenog djela ratnog
zločina protiv civilnog stanovništva (iz čl. 120. OKZRH), jednog
kaznenog djela upotrebe nedopuštenih sredstava borbe (iz čl. 126. OKZRH)
i jednog kaznenog djela uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika
(iz čl.130. OKZRH).
Od 83 kaznena predmeta, precizira Vrhovni sud, 33 su predmeta u
istrazi, u 25 predmeta oputužnica je postala pravomoćna, tri predmeta
su nakon nepravomoćno donesene presude još kod suda prvog stupnja koji
ih je donio, a 22 predmeta nalaze se u žalbenom postupku u Vrhovnom
sudu Republike Hrvatske, kao sudu drugog stupnja.
Od ukupno 685 osoba protiv kojih je kazneni postupak u tijeku, protiv
393 osobe pravomoćno se provodi istraga, protiv 179 osoba optužnica je
postala pravomoćna, a 113 osoba, nakon nepravomoćno donesene presude
suda prvog stupnja, čeka u povodu podnesenih žalbi u žalbenom postupku
odluku drugog stupnja.
Od ukupno 109 teških kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnog
prava, zbog kojih je u tijeku kazneni postupak protiv 685 osoba,
najviše je zastupljeno kazneno djelo - ratni zločin protiv civilnog
stanovništva (iz čl. 120. OKZRH) i to podjednako u svim fazama
kaznenog postupka.
Podjednako su zastupljena kaznena djela - ratni zločin protiv ratnih
zarobljenika (iz čl. 122. OKZRH) 11 kaznenih djela i 10 kaznenih djela
uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika (iz čl. 130. OKZRH).
Zatim slijede, također podjednako, pet kaznenih djela genocida (iz čl.
119. OKZRH) i četiri kaznena djela upotrebe nedopuštenih sredstava
borbe (iz čl. 126. OKZRH). Od kaznenih djela protiv čovječnosti i
međunarodnog prava, koja su još zastupljena, dva su kaznena djela
ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika (iz čl. 121. OKZRH), jedno
kazneno djelo protuupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja (iz čl.
124. OKZRH) i jedno kazneno djelo surovog postupka s ranjenima,
bolesnicima i ratnim zarobljenicima (iz čl. 128. OKZRH).
Dodatna istraživanja ratnih zločina, napominje Vrhovni sud, u
nadležnosti su Komisije Republike Hrvatske za ratne zločine, koju je
osnovala Vlada Republike Hrvatske kao državno tijelo, a koja
neprestano prikuplja i obrađuje dokumentaciju o ratnim zločinima
počinjenim na području Republike Hrvatske. To su već poznati slučajevi
Dubrovnika, Vukovara, Škabrnje, Iloka, Kusonja i dr. koji se
kontinuirano istražuju, dakako uz osiguranje dokaza, među kojima ima i
vrlo potresnih svjedočenja. Takvo savjesno i nepristrano prikupljanje
dokumentacije na raspolaganju je međunarodnom krivičnom sudu ili nekoj
drugoj međunarodnoj ustanovi, odnosno instituciji, ističe se u
izvješću.
Istodobno, ističe Vrhovni sud, sudovi u Republici Hrvatskoj,
primjenom Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za kaznena
djela počinjena u oružanih sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske
(Narodne novine, br. 58/92), pravomoćno su obustavili kazneni postupak
protiv čak 3.826 osoba, Srba (Hrvati su u malom i zanemarivom broju)
koji su se oružano pobunili, na razne načine, protiv državne vlasti u
Republici Hrvatskoj.
Iz podataka o pravomoćno osuđenim osobama i počiniteljima protiv
kojih je u tijeku kazneni postupak zbog kaznenih djela protiv
čovječnosti i međunarodnog prava proizlazi da je u Republici Hrvatskoj
do 12. studenoga 1993. godine od 97 kaznenih predmeta, u kojima je
pokrenut kazneni postupak protiv 723 osobe zbog 153 teška kaznena
djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, završen kazneni
postupak i donesena pravomoćno osuđujuća presuda samo u 14 kaznenih
predmeta protiv 38 osoba zbog 44 kaznena djela.
Iz prikupljenog materijala o pravomoćno osuđenim osobama i
počiniteljima protiv kojih je u tijeku kazneni postupak zbog kaznenog
djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava očito proizlazi,
ističe se u izvješću, da je žrtva srpske agresije civilno
stanovništvo Republike Hrvatske koje se našlo na okupiranom teritoriju
(to su razna ubojstva, nečovječna postupanja, kolektivno kažnjavanje i
slično).
Budući da se u nekim napisima ili izjavama nekih stranačkih čelnika
pokušava, također, osporiti pravo hrvatskim sudovima vođenje
postupka protiv počinitelja raznih djela za ratne zločine tvrdnjom da
to treba voditi Međunarodni sud, Vrhovni sud ukazuje na jasnu odredbu
Statuta Međunarodnog suda da Međunarodni sud i nacionalni sudovi imaju
paralelnu nadležnost za suđenje osobama koje su počinile ozbiljna
kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije
od 1. siječnja 1991. godine, pa je suvišna briga i strah u tom
pogledu da bi sudovi u Hrvatskoj uzimali sebi prava koja im ne bi
pripadala u području vođenja kaznenih postupaka, kaže se na kraju
izvješća koje je potpisao predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Milan Vuković.
(Hina) ds
081711 MET dec 93
081711 MET dec 93
(Hina) ds