Nadnaslov: Italija: Velik interes za jedan od prvih koraka u
privatizaciji
Naslov: Narodni kapitalizam na talijanski način
Podnaslov: Mnogi su mislili da bi nakon pobjede predstavnika ljevice
na izborima za gradonačelnika u pet velikih talijanskih
gradova tržište vrijednosnih papira moglo doživjeti udarac,
no ne samo da se to nije dogodilo, nego je interes za prodaju
dionica banke Credito Italiano stvorio redove za kupnju,
na burzi se dobro poslovalo a i lira je dobro prošla
Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR
RIM - U ponedjeljak 6. prosinca ispred talijanske državne banke
Credito Italiano formirao se red ljudi. Nisu se davale kamate, ni
mirovine, nije se ništa davalo. Kupovalo se. Počela je petodnevna
prodaja dionica te banke, a na taj način i njezina privatizacija. Čak
840 milijuna dionica, odnosno 64,1 posto kapitala stavljeno je na
prodaju i to po vrlo povoljnim cijenama.
Predsjednik IRI-ja, udruženja talijanskih državnih tvrtki, Romano
Prodi je najavio da će se dionice prodavati po 2.075 lira, što je 10
posto manje od vrijednosti koje je Credito Italiano imao dan ranije na
burzi. Osim toga zaposleni u banci mogu kupovati dionice po nižoj
cijeni, odnosno po 1.707 lira.
"To je dobra cijena koja će privući ulagače", objašnjavao je Prodi
cijenu dionica, koju je Upravno vijeće banke jednoglasno prihvatilo.
Do takve se cijene došlo na osnovu iskustava iz Francuske, gdje su
neke državne banke privatizirane (primjerice Banque Nationale de
Paris) prodajom dionica po vrijednosti nižoj od one na burzi.
Državno udruženje poduzeća IRI će prodajom Credita Italiana dobiti
1.750 milijardi lira čitog prihoda. Najmanji paket dionica kojem može
kupiti pojedinac je 2.500, jednak vrijednosti većoj od pet milijuna
lira. Najmanje 40 posto dionica stavljenih na prodaju namijenjeno je
Talijanima, a ni jedan ne smije imati više od jedan posto ukupnog
kapitala. Talijanski institucionalni ulagači, kao i strani, ne smiju
imati više od dva posto kapitala. Kupci će biti i nagrađeni. Na svakih
deset kupljenih na tri godine dobit će jednu kao nagradu.
Međunaslov: Ni ljevica ne predstavlja bauk za kapitalizam
"Bit će to prva prava public company u Italiji. To će ujedno biti
odgovor svim skepticima u svijetu koji su mislili da do privatizacije
neće nikada doći u našoj državi. Otvara se nova stranica povijesti
našeg gospodarstva", kaže Prodi.
Zanimljivo je da je prodaja dionica banke Credito Italiano, jedne od
najvećih u Italiji, započela dan poslije ključnih izbora za lokalne
vlasti u nekim talijanskim gradovima, među kojima su Rim, Napulj,
Venecija, Trst, Genova. U tih pet gradova u drugom krugu izbora za
gradonačelnika pobijedili su predstavnici ljevice, ili, kako ih
nazivaju, progresisti.
Mnogi su držali da bi poslije pobjede kandidata koje podržava, uz
ostale manje stranke, i PDS (Stranka demokratske ljevice, odnosno
bivša KP, koju predvodi Achille Occhetto) tržište vrijednosnih papira
moglo zadobiti udarac, ali ne samo što su u ponedjeljak ujutro ljudi
čekali u redu ispred banke na prodaju, nego se i na burzi dobro
poslovalo, a i lira je na novčarskom tržištu dobro prošla. Kretanja na
tržištu su bila kao da je pobijedila desnica, a ne ljevica.
To je još jedan dokaz da je Italija poseban laboratorij u kojem je
sve moguće, pa i to da ljevica kao svoga kandidata za gradonačelnika,
primjerice u Trstu, podupire jednog industrijalca. U Trstu je
pobijedio Riccardo Illy, vlasnik istoimene tvornice kave, koja ima
godišnji dohodak od 100 milijardi lira. Nije član niti jedne stranke, te
je najavio da će se u Trstu, u Gradskoj vijećnici, ponašati kao
menadžer u poduzeću, jer da je i grad jedna velika tvrtka, koja treba
dobro poslovati kako bi u njoj bili svi zadovoljni.
Privatizacija na talijanski način je započela. Prodijeva namjera je
da što većem broju ljudi proda što više dionica državnih poduzeća i na
taj način stvori narodni kapitalizam, odnosno takozvane public
company. Država postaje sve manje važnim čimbenikom u gospodarskom
životu, a velika potražnja za dionicama banke Credito Italiano
pokazuje i da ni ljevica u Italiji ne predstavlja bauk za kapitalizam.
(Hina) br
070542 MET dec 93
070542 MET dec 93
(Hina) br