ZAGREB, 6. prosinca (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuđman na današnjoj je konferenciji za domaće i strane novinare
odgovarao na niz pitanja vezanih za aktualnu situaciju u hrvatskim
UNPA područjima, kao i stanju i mogućim rješenjima bosansko-hercegovačke
krize.
Zamoljen da komentira izjavu francuskog ministra vanjskih poslova
Alaina Juppea o mogućnosti da Muslimani dobiju izlaz na more južnije
od Neuma, predsjednik Tuđman je obrazložio da se taj prijedlog pojavio
nakon što je u ime hrvatskog izaslanstva odlučno odbio "zahtjev Alije
Izetbegovića i muslimanske strane za teritorijem pa i teritorijalnim
suverenitetom oko Neuma". Nakon što su međunarodni čimbenici shvatili
opravdanost takvog hrvatskog stajališta, došao je prijedlog da se
"bosansko pravo za izlazom na more ostvari na najjužnijem dijelu
Hrvatske, na području Prevlake", kazao je predsjednik Tuđman
napominjući da izlaz na more traže i bosanski Srbi, s obrazloženjem da
da je "izlaz oko Neuma i njihov".
"Taj i takav prijedlog, kad ga postavljaju najviši međunarodni
čimbenici, uzeli smo u razmatranje, jer su u isto vrijeme dali znati
da bi Hrvatska trebala dobiti kompenzacije i u tome da sam Neum koji
je sada u sastavu Bosne i Hercegovine bude u sastavu Hrvatske bez
obzira na daljnje rješenje bosanskohercegovačke krize", rekao je dr.
Tuđman. Istaknuo je da će taj prijedlog, "ako će doći u obzir, biti
razmatran u Hrvatskoj od svih tijela koja su za to nadležna po
hrvatskom Ustavu".
U sklopu tog problema predsjednik Tuđman je također kazao da sada ima
prijedloga da bi se, "ako se nađe prihvatljiv izlaz za Muslimane i
Srbe, to područje Neuma već i sada, prije nego što dođe do Unije BiH,
uključilo u Republiku Hrvatsku i da bi se stvorio koridor koji bi
istovremeno značio razgraničenje i međunarodno jamstvo tog pitanja".
Na pitanje da li bi Republika Hrvatska pristala na tu kompenzaciju,
odnosno da dobije Neum za Prevlaku, predsjednik Tuđman je rekao da
samo na to ne bi pristala. "Riječ je o sveukupnosti, o zaleđu
Dubrovnika radi njegova strateškog osiguranja i o tome da se dobije
isto tako kompaktan teritorij u području Hrvatske Republike
Herceg-Bosne, a što je od vitalnog interesa za hrvatsku državu", kazao
je predsjednik Tuđman. Opetujući da će se to razmotriti sa stajališta
trenutnog kao i strateškog i dugoročnog interesa hrvatske države, dr.
Tuđman je rekao da je pitanje koridora predmet razgovora te da "ne
treba iznositi na stol ono što je upitno". "A razgovora će ovaj mjesec
biti puno, na različitim mjestima i na različitim nivoima", zaključio
je hrvatski predsjednik.
Odgovarajući na pitanje što Hrvatska podrazumjeva pod pojmom "modus
vivendi", dr. Tuđman je potvrdio da to različito tumače hrvatska i
srpska strana. "Srbi to tumače kao priznanje sadašnjeg stanja na
hrvatskim područjima pod kontrolom mirovnih snaga. Međutim, sa strane
Europske i međunarodne zajednice javno je rečeno da oni pod tim
podrazumijevaju sprečavanje obnove hrvatsko-srpskog rata koji bi se mogao
proširiti i prouzročiti teške posljedice".
Predsjednik Tuđman je pojasnio kako se, nakon objašnjenja hrvatske
strane, međunarodna zajednica uvjerila da Hrvatska ne želi ratnu
opciju, nego teži političkom rješenju. "S tog stanovišta prihvaćamo
formulaciju 'modus vivendi' kao prijelazno stanje za stvaranje
povjerenja, pretpostavki za sporazum o prekidu vatre, o obnavljanju
cestovnog i željezničkog prometa, naftovoda, za postupno uključivanje
hrvatskih teritorija pod zaštitom mirovnih snaga u sveukupni
gospodarski, ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske", kazao je, uz
ostalo, predsjednik Tuđman.
Na pitanje o izviješću glavnog tajnika UN po kojemu nema razloga za
preispitavanje mandata UNPROFOR-a te o imenovanju novog mirovnog
posrednika UN Akashija, dr. Tuđman drži da se radi o nastojanju
Ghalija da se pronađe način za ubrzanje rješenja UNPA i krize u BiH.
Promjena će omogućiti Stoltenbergu da se posveti intenziviranim
pregovorima o BiH, a dolazak i iskustvo Akashija trebalo bi značiti
povećanje učinkovitosti UNPROFOR-a, kazao je dr. Tuđman.
Zamoljen da kaže što se može očekivati glede najnovijeg sporazuma
hrvatske vlasti s lokalnim Srbima, dr. Tuđman je kazao da su lokalni
sporazumi na putu općeg sporazuma o prekidu vatre s ciljem
normalizacije gospodarskog i prometnog povezivanja, izrazivši
očekivanje da će do općeg sporazuma doći uskoro.
Na pitanje koju je izmjenu tražila Hrvatska u sporazumu o prekidu
vatre s lokalnim Srbima, o čemu govori posljednje izviješće B. Ghalija,
te hoće li Hrvatska pristati na promet između Baranje i zapadne Slavonije te
zapadne Slavonije i Madžarske u zamjenu za otvaranje autoceste Zagreb
- Lipovac, dr. Tuđman je kazao da su Srbi tijekom pregovora o sporazumu
tražili neke izmjene na koje hrvatsko izaslanstvo nije moglo pristati.
"To su detalji o kojima se sada razgovara i nije ih potrebno iznositi
u javnost" . U okviru gospodarskog povezivanja, Hrvatska će postaviti
i zahtjeve za povezivanje istočne Slavonije i Baranje sa ostalom
Hrvatskom, napomenuo je predsjednik Tuđman.
Zamoljen da ocijeni prijedlog SNS "Mir bez alternative", predsjednik
Tuđman je kazao da nikada političke prilike nisu takve da bi bile
crno-bijele i da ne bi bilo alternative. Na pitanje o nedavnom
okruglom stolu "Srbi i Hrvati" u Zagrebu, dr. Tuđman je rekao da je
veoma zanimljivo da su organizatori tog sastanka u Zagrebu nazvali
skup "Srbi i Hrvati", a ne "Hrvati i Srbi", kad je već u Zagrebu.
Kazao je kako je za otvaranje dijaloga za normalizaciju
hrvatsko-srpskih odnosa na svim razinama i područjima.
Na pitanje kako je sada moguće traženje SNS-a za dodatna proširenja
manjinskih prava sa dva kotara na čitavo UNPA područje, te što
međunarodna zajednica čini za povratak prognanih Hrvata, predsjednik
Tuđman je istaknuo da je realnost hrvatska država. "Realnost je i jamstvo
međunarodne zajednice, Europske unije i glavnih sila u EU i svijetu ne
samo da priznaju nego i da će do kraja biti uz pravo Hrvatske da
povrati svoje teritorije. Realnost je da će se kriza u BiH riješiti
tako da će Hrvatska izići ojačana, a ne oslabljena", kazao je dr.
Tuđman. Odgovarajući na pitanje o uspostavi međunarodne kontrole
granica Hrvatske sa Srbijom i BiH, predsjednik je kazao je to jedan od
temeljnih hrvatskih zahtjeva te da je to zadaća UNPROFOR-a koja nije
izvršena, a što je sadržano u Rezoluciji 871. Istaknuo je da će
Hrvatska ustrajati na tom zahtjevu, jer na tome počiva reintegracija
UNPA u cjelokupni pravni sustav Hrvatske.
Na pitanje hoće li Hrvatska dobiti financijsku pomoć koja se uvjetuje
kooperativnošću Hrvatske u pregovorima, Predsjednik je kazao je
međunarodna zajednica pokazala da je spremna pomoći Hrvatskoj te je
podsjetio da Hrvatska provodi svoj gospodarski preporod bez
financijske pomoći.
Upitan hoće li Hrvatska pristati na međunarodni patronat nad
izbjegličkim centrima, kazao je da će pristati na svaku pomoć koja ne
dovodi u pitanje suverenitet na bilo kojem području.
Zamoljen da objasni zastoj odnosa sa Slovenijom, predsjednik Tuđman
je odgovorio da je Hrvatskoj žao zbog tog zastoja, te što sa
Slovenijom ne može što prije riješiti otvorena pitanja. "Čudi nas što
netko može postavljati problem slovenskih odmarališta u Hrvatskoj u
vrijeme kada Hrvatska zbrinjava više stotine tisuća izbjeglica i
prognanika", kazao je, dodajući da je, što se tiče drugih pitanja,
zabrinjavajuće što u Sloveniji postoje ljudi koji bi htjeli iskoristiti
teškoće Hrvatske. Unatoč tome, predsjednik Tuđman izrazio je nadu da će se
vrlo skoro razriješiti sva otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije.
Na pitanje o mogućem uključivanju srpskih paravojnih formacija u MUP
i HV, predsjednik Tuđman je kazao je da je riječ o nastojanjima za
mirnom reintegracijom UNPA. Podsjetivši da je donio odluke o nekim
amnestijama, naglasio je da se to ne odnosi na one koji su okrvavili
ruke u ratu protiv Hrvatske.
Može li Hrvatska dopustiti da se Srbima u Hrvatskoj da isti status
kao i kosovskim Albancima koji su u sklopu bivše Jugoslavije imali
status autonomne pokrajine, bilo je pitanje na koje je predsjednik
Tuđman odgovorio da je Hrvatskoj u interesu da što prije riješi pitanja UNPA.
Demokratska Hrvatska podupire i prava svih ostalih etničkih skupina u
ostvarenju prava temeljem međunarodnih konvencija, rekao je.
Na pitanje stranog novinara o humanitarnom stanju u BiH, predsjednik
Tuđman je kazao da ga je predsjednik vlade HR H-B Jadranko Prlić
izvijestio da već dva mjeseca s hrvatske strane nema spornih
pitanja i zastoja u dostavi pomoći te da će Hrvatska ustrajati na
nesmetanoj dostavi.
Na pitanje kako komentira optužbe da Hrvatska nema jasnu političku
koncepciju već da hrvatska politika slijedi događaje, dr. Tuđman je
kazao "da ne bi bilo ni hrvatske države, da Hrvatska nije imala
strategiju i politiku", dodavši da u Hrvatskoj svatko imaju pravo
iznositi svoja gledišta. Hrvatska provodi onu politiku kojom smo postigli
da i Hrvatskoj neskloni međunarodni čimbenici na nju računaju kao na
međunarodni subjekt, istaknuo je predsjednik Tuđman. Onima koji govore
da Hrvatska nema svoje politike predsjednik Tuđman je odgovorio da "je
hrvatska politika bila i jeste uspostava i sada učvršćenje samostalne
i demokratske Hrvatske, obrana životnih interesa hrvatskog naroda u
BiH i to na onim područjima koja su prije svega od interesa za
stabilnost hrvatske države."
Upitan kako komentira rušenje starog mosta u Mostaru predsjednik je
kazao da se to dogodilo u ratu. "Sa povijesnog stajališta držim to
štetnim", kazao je dr. Tuđman, napominjući da je vodstvu HR H-B uputio
zahtjev da se ispita kako je do toga došlo, te da se počinjtelji
pozovu na odgovornost. "Ali i o tom činu, kao i o svim drugim treba
suditi u okviru tog i takvog rata kakav se vodi u Hercegovini", kazao
je dr. Tuđman podsjetivši da se u isto vrijeme kada se govori o
Stupnom Dolu, Ahmićima i mostu zaboravlja da su i na drugim stranama i
u isto vrijeme učinjena daleko veća i mnogobrojnija zlodjela.
Na pitanje hoće li Hrvatska surađivati s međunarodnim sudom za ratne
zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, predsjednik Tuđman je
istaknuo da se Hrvatska izjasnila u prilog osnivanja toga suda, te da
je spremna na suradnju. Podsjetio je da se osobno zalagao da se na
sudsku odgovornost pozovu ne samo počinitelji zločina, već i oni koji
sprečavaju da se postigne političko riješenje.
(Hina) ds
061657 MET dec 93
061657 MET dec 93
(Hina) ds