ZAGREB, 2. prosinca (Hina)
RIM - Možemo biti vrlo zadovoljni izjavom ministarskog sastanka
Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) i njegovim
rezultatima, ocijenio je hrvatski ministar vanjskih poslova Mate
Granić u razgovoru s hrvatskim novinarima o dvodnevnom skupu koji je
sinoć završen u Rimu.
Rad ministarskog sastanka KESS-a je završen s nekoliko sati
zakašnjenja, uz ostalo zato što su visoki dužnosnici 53 zemlje članice
te organizacije dugo pregovarali o izjavi koja se odnosi na stanje u
Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, tzv. SR Jugoslaviji i drugim državama
na prostoru bivše Jugoslavije. Na koncu su usvojena stajališta koja
su, po ocjeni hrvatskog izaslanstva, povoljna po Hrvatsku.
Stalni predstavnik Hrvatske pri KESS-u Darko Bekić, koji je
sudjelovao u razgovorima visokih dužnosnika, rekao je da se najviše
raspravljalo o planu Europske unije (EU) za Hrvatsku i Bosnu i
Hercegovinu. Ministri EU-a su htjeli da taj plan uđe u izjavu KESS-a,
ali su se tome protivili američki predstavnici držeći da se ne može
govoriti o ublažavanju sankcija protiv Srbije. Na koncu je u završni
tekst ušla fraza u kojoj se kaže da "ministri pozdravljaju obnovu
mirovnih pregovora u Ženevi, koja je rezultatom akcijskog plana EU".
U završnoj se izjavi također kaže da je "međusobno priznavanje
Hrvatske i SR Jugoslavije jedan od osnovnih elemenata za stabilnost u
bilateralnim odnosima i u regiji u cijelosti".
Bilo je dosta rasprava o hrvatskom prostoru pod srpskom okupacijom,
ali je na koncu usvojeno da stanje u UNPA područjima priječi
teritorijalnu cjelovitost Hrvatske i da to područje "mora biti mirnim
putem reintegrirano" u sustav Hrvatske, kao i da se mora pronaši
"modus vivendi" na prostoru pod nadzorom UNPROFOR-a.
ZAGREB - Hrvatski veleposlanik pri UN u Ženevi dr. Miomir Žužul
ocijenio je da su najnoviji ženevski pregovori pokazali da je Hrvatska
spremna prihvatiti realni sporazum, ali da zahtjevi ostalih smanjuju
njegovu mogućnost.
Žužul je, govoreći sinoć za dnevnik HTV-a, opovrgao Silajdžićevu
tvrdnju da su Muslimani na brodu 'Invincible' dobili suverenitet nad
jednom jadranskom lukom.
"Na 'Invincibleu' je dogovorena uporaba slobodnih lučkih zona u
lukama Rijeka i Ploče, što je u skladu s međunarodnim ugovorima i
takvih slučajeva u svijetu ima puno, ali o suverenitetu ili
teritorijalnom pravu nema govora", naglasio je Žužul.
Hrvatski je veleposlanik ocijenio da se na ženevskim pregovorima
"dogodio jedan pozitivan pomak jer se počelo pregovarati na nekakvim
temeljima, obzirom da je postojala opasnost da se blokiraju bilo kakvi
pregovori do iza zime".
Žužul je kao pozitivno ocijenio i uključivanje Europske unije u
pregovore. "Ovo je prvi put, od kako je EZ postala službeno EU, da
pokušava učiniti jednu značajnu političku akciju i neće baš lako
pristati da to bude 'pucanj u prazno'".
ŽENEVA - Vođe triju nacionalnih zajednica u Bosni i Hercegovini
pristali su da danas nastave pregovore u Ženevi, priopćio je
glasnogovornik Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji John
Mills (Džon Mils).
Međunarodni posrednici lord David Owen (Dejvid Ouven) i Thorvald
(Torvald) Stoltenberg donijeli su odluku o nastavku pregovora nakon
sastanka muslimanskog izaslanstva koje vodi Alija Izetbegović i
srpskog koje predvodi Radovan Karadžić.
ŽENEVA - Izaslanstva triju nacionalnih zajednica u BiH ocijenila su da
je postignut napredak u ženevskim pregovorima, koji će se danas
nastaviti.
Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je da su se Srbi i
Muslimani približili sporazumu o podjeli Sarajeva u "dva susjedna
grada".
Veleposlanik BiH pri UN Muhamed Šaćirbej također je izjavio da je
danas postignut napredak, ali je upozorio da bi pregovori mogli zapeti
na pitanju srpskih teritorijalnih ustupka u istočnoj Bosni.
Šaćirbej je istaknuo da će danas, ako Srbi ne pristanu na
teritorijalne ustupke u istočnoj Bosni, "pregovori propasti", a
izaslanstvo će bez sumnje napustiti Ženevu.
Predsjednik HR Herceg-Bosne Mate Boban je također kazao da je u
muslimansko-srpskim pregovorima o budućem statusu Sarajeva napravljen
napredak. On je međutim odbio zamisao o podjeli Mostara. Europska
unija, ocjenjuje Boban, ne traži od Hrvata da idu preko onoga na što
su pristali krajem rujna, to jest, pristup moru na rijeci Neretvi i
pravo da Muslimani unajme dio morske obale za komercijalne svrhe.
PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe (Alen Žipe)
izjavio je da Washington popušta u protivljenju prijedlogu Europske
unije o suspenziji sankcija protiv Srbije u zamjenu za teritorijalne
ustupke u korist bosanskih Muslimana.
Juppe je dodao da su i arapske zemlje, koje su bile vrlo kritične
prema zapadnoj politici u BiH, blizu toga da podupru plan.
Šef francuske diplomacije rekao je danas na zasjedanju parlamentarne
skupštine Zapadnoeuropske unije (WEU) da mu je američki državni tajnik
Warren Christopher (Uoren Kristofer) u utorak u Rimu rekao da se ne
protivi postupnoj suspenziji sankcija protiv Srbije.
Juppe je također kazao da su arapske zemlje, koje su osudile
odbijanje Zapada da ukine embargo na isporuku oružja za bosanske
Muslimane, ocijenile da je njemačko-francuski prijedlog dobro
izbalansiran.
BRUXELLES - Europska unija izrazila je povjerenje supredsjedatelju
Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji lordu Davidu Owenu unatoč
optužbama bosanskih Muslimana da je on usmjerio mirovne pregovore na
sporedna pitanja.
Dužnosnici EU-a kažu, međutim, da će pažljivo ispitati Owena glede
pravca kojim su krenuli pregovori, javlja UPI.
Belgijski ministar vanjskih poslova Willy Claes (Vili Klas) rekao je
na konferenciji za novinare u Bruxellesu: "Mi imamo puno povjerenje u
supredsjedatelje".
U utorak je veleposlanik BiH pri UN Muhamed Šaćirbej rekao da se
mirovni pregovori o BiH primarno bave etničkom podjelom Sarajeva, a ne
ustupanjem teritorija pod srpskom okupacijom bosanskim Muslimanima.
Šaćirbej je za takav slijed događaja optužio Owena i kazao da on to
radi van mandata koji mu je kao posredniku dala Europska unija.
RIM - Papa Ivan Pavao II primio je jučer nadbiskupa zagrebačkog,
kardinala Franju Kuharića, kojom se prilikom zanimao za stanje u
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Nakon tog susreta, kardinal Kuharić je, na upit hrvatskih novinara
hoće li Ivan Pavao II uskoro posjetiti Hrvatsku, rekao: "Papa
razmišlja o posjetu, a kada će do njega doći još nije određeno."
Ivan Pavao II je hrvatskom ministru vanjskih poslova Mate Graniću,
koji je sudjelovao je ministarskom sastanku KESS-a u Rimu, rekao da se
nada da će njegov posjet Hrvatskoj biti moguć iduće godine.
UJEDINJENI NARODI - Posebna komisija UN-a ocijenila je da je nedavno
iračko prihvaćanje dogoročnog međunarodnog nadzora nad njegovim
oružjem uklonilo glavnu prepreku u provođenju obveza koje je svjetska
organizacija nametnula Bagdadu nakon rata u Zalivu.
Posebna komisija, zadužena za uklanjanje iračkog oružja za masovno
uništavanje, u svojem izvješću Vijeću sigurnosti napominje, međutim,
da još treba provjeriti podatke o iračkom kemijskom oružju, te da
sistem dugoročnog nadzora nad iračkom vojnom industrijom tek treba
uspostaviti.
U izvješću se ne kaže kada bi moglo doći do ukidanja embarga na
irački izvoz nafte, ali je čelnik komisije Rolf Ekeus nedavno rekao
kako će za to trebati pola godine nakon što u veljači iduće godine u
Irak stigne nova skupina promatrača UN.
BRUXELLES - Američki državni tajnik Warren Christopher (Voren
Kristofer) izrazio je u Bruxellesu zadovoljstvo zbog približavanja
europskih država američkom stajalištu o potrebi izoliranja irana, koji
je, po njemu, "razbojnička država".
Kako se doznaje od američkih dužnosnika, Christopher je zadnjih
nekoliko mjeseci europskim čelnicima slao podatke koji dokazuju
američku tvrdnju da Iran proizvodi oružje za masovno uništavanje i
podržava međunarodni terorizam.
Washington traži potpuno izoliranje Irana od Zapada i posebice
obustavu prodaje Iranu svega što bi moglo imati vojnu uporabu.
OTTAWA - Kanadski je ministar vanjskih poslova Andre Ouellet (Uele)
priopćio da je njegova zemlja uvela nove ekonomske i financijske
sankcije protiv Libije.
"Kanada ne može trpjeti međunarodni terorizam", izjavio je ministar,
dodajući kako nove sankcije trebaju "primorati Libiju na punu suradnju
u istragama povodom atentata na putničke zrakoplove SAD i Francuske".
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton izjavio je jučer, na
Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, da se "moraju ubrzati napori" za
pronalaženje djelotovnog tretmana i eventualnog lijeka za epidemiju
AIDS-a.
U pismenoj proklamaciji, Clinton navodi da je od siječnja 1981. više
od 340.000 Amerikanaca oboljelo do AIDS-a, te da ih je 200.000
podleglo posljedicama te opake bolesti.
(Hina) rb
020450 MET dec 93
(Hina) rb