ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Prvog dana rada savjetovanja "Zakonski
okviri slobode tiska: europski standardi slobode tiska, privatizacija
proizvodnje i distribucije", koje se održava u Zagrebu, sudionici su
danas raspravljali o zapadnim i posebno europskim standardima
slobode tiska, zakonskoj regulativi za to područje te se
osvrnuli na aktualne izazove slobode tiska u Hrvatskoj.
Savjetovanje su organizirali Međunarodna federacija novinskih
izdavača (FIEJ) i Međunarodna federacija novinara (IFJ), pod
pokroviteljstvom Vijeća Europe iz Strasbourga, a te su međunarodne
ustanove lokalnu organizaciju povjerile Hrvatskom Helsinškom odboru za
ljudska prava i Hrvatskom novinarskom društvu.
Predstavnik Međunarodne federacije novinskih izdavača (FIEJ) i
voditelj savjetovanja Ali Rahnemi na početku je savjetovanja kazao
kako je nakana predočiti iskustva drugih sustava bez
nametanja gotovih recepata. On je predstavio FIEJ i njezine aktivnosti,
napomenuvši kako je zadaća te organizacije pomaganje nezavisnim
državama da izgrade slobodno novinarstvo.
Zamjenik predsjednika Hrvatskoga Helsinškog odbora za ljudska prava
Božidar Novak je kazao da se Hrvatska opredijelila za europske
standarde o slobodi medija usprkos, ili upravo zato, što joj je
prijetila agresija i prljavi rat. "Danas moramo svi
pobijati", istaknuo je Novak, "apatiju i šutnju te pribjegavanje
novinara autocenzuri zbog podređivanja dijaloga i kritike ziheraštvu".
"Nadasve nam je potrebita kultura dijaloga i kultura neslaganja",
zaključio je Novak.
Andrew Nicol, koautor britanskog zakona o medijima, govorio je o
standardima slobode medija, čiji je minimum određen europskom
konvencijom o ljudskim pravima. On je istaknuo da svaka država mora
poštivati tako određeni minimum dok se daljnja razrada slobode
izražavanja prepušta zakonodavstvu pojedine zemlje.
Predstavnica Međunarodne helsinške federacije za ljudska prava
Christine von Kohl kazala je kako "vladama nezavisnih zemalja mora
biti u interesu kritičko novinarstvo, budući da ono pridonosi jačanju,
a ne slabljenju vlasti".
Izvijestivši da je danas u hrvatskom parlamentu podržan Prijedlog
zakona o telekomunikacijama i pošti koji uređuje područje elektronskih
medija, ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić istaknuo je
da će daljnjom doradom ponuđeni zakonski prijedlog zacijelo biti
poboljšan. "Novinari", ocjenjuje Mudrinić, "imaju ključnu ulogu u
postizanju željene razine demokracije u društvu".
Pročelnik Odjela za informiranje Ministarstva vanjskih poslova
Hrvatske Ante Babić govorio je o dva modela slobode medija, američkom i
europskom, ustvrdivši da "međunarodni čimbenici na području slobode
medija očekuju da Hrvatska, kad je riječ o slobodi medija, sve
postigne preko noći".
Komentirajući Vladin prijedlog zakona o elektronskim medijima,
odvjetnik Silvije Degen je ocijenio da se tim prijedlogom "više
brinulo o očuvanju monopola nad ključnim hrvatskim informativnim
medijem (HTV), nego li o demokraciji, slobodama i ugledu Hrvatske u
svijetu". On je kazao da je nejasno mogu li privatne TV postaje, pod
predloženim uvjetima, uspješno raditi. Zauzevši se za
profesionalizam, Degen je istaknuo kako on znači odgovornost, a ova
pak slobodu. Reagirajući na Degenov istup, Ante Babić je rekao kako je
Vladin prijedlog zakona bio ponuđen na uvid predstavnicima Vijeća
Europe koji su o njemu iznijeli svoja mišljenja, no ona ni u čemu ne
obvezuju Hrvatsku. On je izrazio uvjerenje da će Hrvatska zasigurno
donijeti zakon koji će omogućiti osnivanje i uspješan rad privatnih TV
postaja.
Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Ante Gavranović rekao je
kako su predstavnici HND-a dobili na uvid zakonski prijedlog o
elektronskim medijima Hrvatske socijalno liberalne stranke, dok nitko
nije konzultirao HND glede vladina zakonskog prijedloga. Savjetovanje
će se sutra nastaviti raspravom o vlasništvu i monopolu te
proizvodnji i distribuciji.
(Hina) mn
251920 MET nov 93
25HHMM MET nov 93
(Hina) mn