ZAKONSKIM PRIJEDLOZIMA O ELEKTRONSKIM MEDIJIMA
ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Zastupnički dom Sabora, nakon višesatne
rasprave o prijedlogu zakona o radijskim i TV postajama, što ga je
predložio HSLS, te o Vladinu prijedlogu zakona o telekomunikacijama i
pošti, prihvatio je prijedlog predsjedavajuće Katarine Fuček da se
rasprava o tim zakonskim prijedlozima prekine i nastavi sutra ujutro.
Obrazlažući Vladin prijedlog zakona o telekomunikacijama i pošti,
ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić kazao je da se
uspostavom slobode i suverenosti Hrvatska opredijelila kako za
privatno vlasništvo, tako i za slobodu medija. Prijedlog zakona
uvažava hrvatske osobitosti i štiti hrvatski program i sadržaje,
kazao je Mudrinić, a propisuje i hrvatsko vlasništvo i kapital u
oblasti osnivanja privatnih, radijskih i TV postaja dok se strani
kapital ograničava na najviše 25 posto udjela. Zakonom se predlaže
osnivanje Vijeća za telekomunikacije koje bi izdavalo koncesije, a
članove imenuju Sabor i Vlada, kazao je Mudrinić. Napomenuo je da se po
donošenju tog zakona može brzo očekivati izdavanje koncesija i
dozvola za otvaranje radijskih i TV postaja. Zakon ne zadire u HRT za
razliku od HSLS-ova prijedloga koji izdvaja odašiljače i veze iz
sustava HRT, napomenuo je Mudrinić.
Mladen Vilfan (HSLS) ocijenio je da država ne smije biti arbitar
medija, već treba stvarati pretpostavke za djelovanje svih medija, a
da je obveza Vlade da omogući pristup sustavu veza svim radijskim i TV
postajama. To što se ne daju koncesije na tri programa državne TV,
svest će privatne TV na lokalne razine, ocijenio je Vilfan. Na kraju
predložio je da se podrže oba prijedloga nakon čega bi se provela
javna rasprava i uskladilo 20-ak spornih odredba u zakonskim
prijedlozima.
Milanka Opačić (SDP) prigovorila je da Vladinu zakonu nije priložen
plan i popis slobodnih frekvencija, a da oba prijedloga ne osiguravaju
neovisnost Vijeća za telekomunikacije odnosno nezavisne državne
komisije, od utjecaja politike. Prigovorila je ograničenju prava za
vlasništvo u Vladinu zakonu, a zatražila je otvaranje HTV-a svim
strankama i drugim čimbenicima javnog života.
Goran Granić (HSLS) zauzeo se za razdvajanje pošta od
telekomunikacija, a Mate Arlović (SDP) upozorio je da Vlada u svom
prijedlogu zakona nije poštivala volju Sabora koji je 1991.g. donio
zaključak o prihvaćanju akata Vijeća Europe o slobodi izražavanja i
informiranja.
Osvrćući se na prijedlog HSLS-a o izdvajanju odašiljača i veza iz
sustava HRT-a, Antun Vrdoljak (HDZ) kazao je da su oni vlasništvo
HRT-a, te da u njih država nije ulagala, pa bi to značilo da se
postavlja zahtjev za nacionalizacijom imovine HRT-a. Kazao je da HTV
ima tri frekvencije, kao i druge javne i državne televizije, a
govoreći o stranom kapitalu u elektronskim medijima, istaknuo je da je
u inozemstvu gornja dopuštena granica 15 do 25 posto dok ulazak
stranog kapitala u nizozemsku nacionalnu mrežu nije ni dopušten.
Miko Tripalo (HNS) kazao je da treba suzbiti monopol na području
odašiljača i veza, te da treba objediniti dva zakonska prijedloga, jer
imaju mnogo dodirnih točaka.
Na poziv Ivana Jakovčića (IDS) Antunu Vrdoljaku da odstupi s
položaja prvog čovjeka HTV-a "radi ulaska Hrvatske u europske
integracije", Vrdoljak je odgovorio da pomoć Europe neće ovisiti o tome
tko je na čelu HTV-a.
(Hina) mn
242028 MET nov 93
24HHMM MET nov 93
(Hina) mn