Nadnaslov: Poljska - jedina istočnoeuropska zemlja s pozitivnim rastom
u 1993. godini
Naslov: Kako savladati recesiju?
Podnaslov: Prema nedavno objavljenim analizama bečkog Instituta za
usporedna ekonomska istraživanja i austrijskog instituta
za Istočnu i Jugoistočnu Europu jedino će Poljska
zabilježiti pozitivan rast, dok se očekuje da tri zemlje
središnje Europe postanu u 1994. "lokomotive" napretka u
ovom području. Ostale istočnoeuropske zemlje još ne vide
izlaz iz tunela.
Piše: Jean BURNER, AFP
BEČ - Poljska će biti jedina zemlja cijele Istočne Europe koja će
zabilježiti pozitivan porast od 4 posto, po prvi puta od pada
komunizma 1989. godine, ocijenjuju stručnjaci bečkog Instituta za
usporedna ekonomska istraživanja (WIIW) i austrijskog državnog
instituta za Istočnu i Jugoistočnu Europu.
U nedavno objavljenim analizama u Beču, dva instituta prognoziraju
porast nula za 1993. godinu za Češku, dok bi Mađarska, zemlja
miljenica zapadnih ulagača, trebala petu uzastopnu godinu zabilježiti
negativan porast od 1 do 2 posto.
Te tri zemlje središnje Europe, kojima je strani kapital sklon,
trebale bi u 1994. godini nastaviti s gospodarskom obnovom i postati
"lokomotive" gospodarskog napretka u tom području, koje u posljednjih
pet godina trpi duboku recesiju, praćenu vrtoglavim padom industrijske
proizvodnje.
Slovenija, negdašnja gospodarski najrazvijenija zemlja bivše
Jugoslavije, još nije prevladala gubitak unutrašnjeg jugoslavenskog
tržišta i vjerojatno će zabilježiti pad od 2 posto svog brutto
nacionalnog proizvoda u 1993. godini.
Ostale istočnoeuropske zemlje još ne vide izlazak iz tunela i tonu u
krizu, bilo da se oklijevaju angažirati u privatizaciji poput
Rumunjske i Bugarske, trpe negativne posljedice raspada Češkoslovačke
poput Slovačke ili pak podnose ratnu ekonomiju poput Hrvatske i
Jugoslavije (Srbija i Crna Gora).
U tim zemljama, pad PIB-a iznosi u 1993. godini između 5 i 6 posto
(Rumunjska i Bugarska) i 7 i 8 posto (Slovačka), 9 posto (Hrvatska) i
oko 35 posto (Jugoslavija).
Unatoč tim prvim pozitivnim znacima gospodarske obnove, situacija u
Istočnoj Europi ostaje alarmantna na više planova: nezaposlenost
posvuda raste, osim u Češkoj. Inflacija se posvuda bilježi s dvije, a
ponekad i tri znamenke. Trgovinski viškovi su se brzo pretvorili u velike
manjkove i konačno istočnoeuropske zemlje više ne uspijevaju
svladavati deficite svojih proračuna.
Međunaslov: Nezaposlenost i inflacija - najznačajniji problemi
Jedino se Češka uspješno suprotstavila porastu nezaposlenosti koji ne
bi trebao predstavljati više od 3,7 posto aktivnog stanovništva krajem
1993. godine. Međutim treba uzeti u obzir da 100.000 Čeha svaki dan
odlaze raditi u Njemačku.
Očekuje se da će u Poljskoj broj nezaposlenih doseći blizu tri
milijuna krajem 1993. godine, ili 16 posto aktivnog stanovništva. U
Mađarskoj, granica od 15 posto mogla bi biti prijeđena, kao i u
Sloveniji i Slovačkoj. Razlozi takvog udara nezaposlenosti su posvuda
isti: zatvaranje državnih nerentabilnih poduzeća nije kompenzirano
privatnim sektorom, koji je svakako aktivan ali koji se još ne čini
kadrim zaposliti većinu zaposlenih iz bivših državnih poduzeća.
Drugi zabrinjavajući znak je ustrajanost dvoznamenkaste inflacije
koja se tek veoma sporo smanjuje u Poljskoj i u Mađarskoj, dok se
ubrzava u balkanskim zemljama.
Najuspješnija zemlja u 1993. godini glede inflacije bila je Češka
(između 18 i 19 posto), iako bilježi veliki porast u odnosu na 1992.
godinu (12,7 posto). Mađarska je sa 22 do 23 posto uspjela
stabilizirati svoj porast cijena kao i Slovenija (oko 25 posto), dok
će inflacija u Poljskoj iznositi oko 36 posto u odnosu na 43 posto u
1992. godini.
Slovačka je na opasnoj nizbrdici, s inflacijom procijenjenom na 25
posto ove godine, tj.dvostrukom u odnosu na prošlu godinu.
Na Balkanu, Bugarska će zabilježiti inflaciju od 75 do 80 posto,
Rumunjska od 250 posto, Hrvatska od 2.100 posto, dok inflacija
Jugoslavije nije više mjerljiva u godišnjim prosjecima.
Konačno, jedan novi i uznemirujući fenomen pojavio se u 1993.
godini u Istočnoj Europi: trgovinski viškovi zabilježeni u 1992.
godini, posebno u Poljskoj i bivšoj Češkoslovačkoj, posvuda su se
pretvorili u deficite nakon opće recesije u Zapadnoj Europi i
usporedno s porastom protekcionističkih mjera koje jako koče izvoze
istočnoeuropskih proizvoda poput tekstila, čelika i poljoprivrednih
proizvoda.
(Hina) br
221226 MET nov 93
221226 MET nov 93
(Hina) br