ZAGREB, 16. studenoga (Hina)
ZAGREB- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je
danas veleposlanika Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj Erika
Skova koji mu je tom prigodom predao svoje vjerodajnice.
Primajući vjerodajnice danskog veleposlanika predsjednik Tuđman je
izrazio zadovoljstvo što je ta čast pripala osobi koja je već boravila
u Hrvatskoj u svojstvu šefa Promatračke misije Europske zajednice u
Zagrebu i upoznala njene probleme. On je istakao da će veleposlanik
Skov, u obnašanju ove odgovorne dužnosti, imati punu podršku kako
njegovu osobno tako i Vlade republike Hrvatske.
ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republika Hrvatske dr. Ivo
Sanader pozvao je danas veleposlanika Republike Italije u Zagrebu
Salvatore Cilenta te je zatražio pojašnjenje izjave što ih je
talijanski ministar vanjskih poslova Beniamino Andreatta dao u Trstu
13. studenoga 1993., priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Dr. Sanader odbio je svaku prijetnju sankcijama prema Republici
Hrvatskoj te je ukazao na njihovu neopravdanost jer je Republika
Hrvatska poduzela sve što je u njezinoj moći kako bi se mirno riješio
problem reintegracije okupiranih područja pod zaštitom snaga UN u
ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske kao i zaustavili sukobi u
Bosni i Hercegovini i pronašlo trajno rješenje prihvatljivo za sva tri
konstitutivna naroda te zemlje.
Veleposlanik Cilento je pojasnio da su neki mediji krivo prenijeli
naglaske iz izlaganja ministra Andreatte, kao i da talijanski ministar
tom prigodom nije iznosio službene stavove talijanske Vlade nego je
ukazao na razmišljanja u okviru Europske unije o tome koji su mogući
koraci u slulčaju nastavljanja sukoba na ovim prostorima.
Da bi se izbjegli svi mogući nesporazumi i zadržali dobrosusjedski i
prijateljski odnosi dviju zemalja, potrebni su češći kontakti na svim
razinama radi savjetovanja i razjašnjenja problema na bilateralnoj i
multilateralnoj razini, naglasio je dr. Sanader.
ŽENEVA - Vođe triju zaraćenih strana u BiH, Alija Izetbegović, Mate
Boban i Radovan Karadžić suglasili su se da u četvrtak u Ženevi
sudjeluju na sastanku o humanitarnoj pomoći BiH koji je sazvala visoki
komesar UN za izbjeglice Sadako Ogata, izjavila je danas
glasnogovornica UNHCR-a Sylvana Foa.
Ogata je sazvala jednodnevni sastanak kako bi zatražila slobodniji
pristup humanitarnim konvojima koji dostavom hrane, lijekova, goriva,
zimske odjeće i materijala za zaklon pokušavaju pomoći civilima u
borbi da prežive oštru bosansku zimu.
ZENICA - Daljnje kašnjenje u slanju humanitarne pomoći stanovništvu
srednje Bosne moglo bi izazvati civilne nemire, izjavio je danas
dužnosnik UNHCR-a Larry Hollingworth (Leri Holingvort).
"Nismo dobili pomoć od 26. listopada", kazao je Hollingworth, koji u
UNHCR-ovu sjedištu u Zenici brine o dopremi pomoći za oko 1,5 milijuna
stanovnika.
"Ljudi su očajni. Vlada glad. Vrlo je važno da lokalne vlasti mogu
održati odećanje i snabjeti stanovnike hranom", dodao je on.
Konvoji su obustavljeni 25. listopada kad je ubijen danski vozač čiji
je konvoj napadnut na glavnoj prometnici za dopremu pomoći u srednju
Bosnu.
SARAJEVO - Oko 4.000 hrvatskih boraca krenulo je jučer, uz pomoć
oklopnih vozila i jednog helikoptera, u napad na Gornji Vakuf, što ga
drže snage Armije BiH, izjavio je danas u Sarajevu glasnogovornik UN
potpukovnik Bill Aikman (Bil Ajkman).
On je rekao da su se postrojbe Armije BiH oduprle napadu i da je grad
jutros bio miran.
Zbog silovitosti napada, britanski su pripadnici plavih kaciga, koji
su stacionirani u području Gornjeg Vakufa, bili primorani da se sklone
u svoje zaklone iz kojih nisu mogli izići do 15 sati, kad je ofenziva
završena, dodao je Aikman.
Glasnogovornik UN je također rekao da je u Fojnici, koja je ovoga
weekenda pala u ruke snaga Armije BiH, jučer je vladao mir, jednako
kao i u području Bakovića, što su ga zauzele snage HVO. Kanadski i
danski pripadnici plavih kaciga pobrinuli su se za 600 štićenika iz
dvaju duševnih bolnica u tim mjestima, rekao je Aikman.
On je potvrdio vijest, objavljenu na radio Sarajevu, o smrti dvojice
franjevačkih svećenika, čiji su leševi otkriveni u njihovu samostanu u
Fojnici.
LONDON - Velika Britanija je danas izvijestila da je začuđena viješću
da je Bosna i Hercegovina namjerava tužiti jer je odbila spriječiti
genocid u toj republici.
Glasnogovornik Foreign Officea kazao je kako nitko nije toliko učinio
koliko Velika Britanija u pomaganju narodu BiH nastojeći pronaći
rješenje za građanski rat na prostoru bivše Jugoslavije i šaljući
humanitarnu pomoć.
Predstavnik BiH pri UN kazao je jučer da će njegova zemlja tužiti
Veliku Britaniju Svjetskom sudu zbog nepoštivanja Konvencije o
genocidu iz 1948. godine, odnosno protivljenja ukidanju UN-ova embarga
na uvoz oružja čime je BiH onemogućena braniti se.
SOFIJA - Bugarska, Grčka i Rumunjska namjeravaju poduzeti "zajedničke
korake" početkom 1994. godine kako bi postigle "ublaženje" embarga
protiv tzv. SR Jugoslavije koji je prouzročio znatne gubitke u
ekonomiji svih triju zemalja, priopćio je danas bugarski premijer
Luben Berov.
Berov je to izjavio nakon susreta s veleposlanikom SAD u Sofiji
Williamom Montgomeryem (Viljem Montgomeri), s kojim je, kako javlja
bugarska agencija BTA, razgovarao o "duljini i budućem optimalnom
obliku" embarga. Berov je naglasio kako je "njegova zemlja dosad
dobila samo moralnu kompenzaciju" i kako bi želio "da se postigne i
nešto konkretno".
BUDIMPEŠTA - Glasnogovornik madžarskog Ministarstva vanjskih poslova
Janos Herman (Janoš) izjavio je danas da Madžarska dosljedno provodi
međunarodne sankcije protiv tzv. SR Jugoslavije.
On je na redovitoj tjednoj konferenciji za madžarske i strane
novinare izjavio da Budimpešta dosad nije zahtijevala ukinuće
sankcija, iako su Madžarskoj već nanijele 1,2 milijarde dolara štete.
Madžarska će s tim u vezi poštivati sve odluke međunarodne zajednice,
što znači i da će do kraja provoditi sankcije, rekao je Janos Herman.
Herman je podsjetio da se Madžarska priprema za doček diplomatskih
čelnika zemalja Srednjoeuropske inicijative, koji će u petak i subotu
u madžarskom gradu Debrecenu razgovarati o položaju manjina. Očekuje
se da će skup prihvatiti zajednički dokument o manjinama, međusobnim
gospodarskim vezama i zajedničkim projektima te o drugim pitanjima
bitnima za taj dio Europe.
TAŠKENT - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirjev susreo se
danas s predsjednikom Uzbekistana Islamom Karimovim, na početku svoje
turneje po središnjoj Aziji.
Strani diplomati kažu da su razgovori vjerojatno bili usmjereni na
nategnute odnose i obranu susjednog Tadžikistana.
Kozirev je nakon razgovora s uzbekistanskim predsjednikom otputovao u
susjedni Kazahstan, a nakon toga trebao bi otići u Tadžikistan, gdje
će obići ruske snage koje nadgledaju problematičnu srednjeazijsku
granicu s Afganistanom, izjavio je glasnogovornik uzbekistanske vlade.
PEKING - Kina je danas objavila integralnu verziju plana kojim se
predviđa uspostava tržišne ekonomije do 2.000. godine, ali se u
tekstu, što ga je u nedjelju usvojio Centralni komitet Komunističke
partije, ne navode točni datumi ostvarenja konkretnih mjera.
"Odluka Centralnog komiteta kineske Komunističke partije o problemima
u vezi s uspostavom socijalističke tržišne ekonomije", na 25 stranica
i u 50 članaka, nabraja desetak konkretnih područja na koja se odnose
reforme, od državnih poduzeća do vanjske trgovine i poljoprivrede.
Tekst je ipak vrlo oprezan kad je riječ o nekoliko ključnih pitanja.
U tekstu se kolektivno vlasništvo naziva osloncem ekonomije i
precizira da bi se stvaranje privatnih poduzeća "trebalo usvojiti
postupno, nakon eksperimentiranja".
BAALBEK - Izraelski ratni zrakoplovi bombardirali su danas dvije
proiranske gerilske baze u istočnom Libanonu, nekoliko sati nakon niza
gerilskih napada na izraelsku "zonu sigurnosti" u južnom Libanonu,
izvijestili su libanonski izvori sigurnosti.
Izvori dodaju da su bombardirane baze Hezbolaha na brežuljcima
istočno od starog grada Baalbeka uz sirijsku granicu, no nisu objavili
druge pojedinosti o napadu.
Pripadnici Hezbolaha su prije toga raketama Kaćuša napali vojne
položaje u "zoni sigurnosti", osvojivši jednu postaju gdje su zarobili
12 proizraelskih vojnika, dodaju izvori.
JERUZALEM - Izrael je danas izvijestio da je s Jordanom postigao
sporazum o ekološkoj zaštiti Zaljeva Aqaba (Akaba), što je prvi
konkretni izraelsko-jordanski sporazum tijekom dvogodišnjih
bliskoistočnim pregovora.
Generalni direktor izraelskog Ministarstva za okoliš Israel Peleg
kazao je da je Jordan pristao dijeliti s Izraelom opremu za borbu
protiv ekoloških nesreća, poput izlijevanja nafte. Obje zemlje imaju
izlaz na Crveno more.
RIM - Radnici u talijanskim čeličanama stupili su danas u štrajk u
znak prosvjeda protiv smanjenja proizvodnje u zemljama Europske
zajednice.
U Firenci je nekoliko stotina radnika iz državne inžinjerske grupe
Breda u znak prosvjeda protiv otpuštanja zauzelo željezničku stanicu,
blokirajući vlak za Rim.
U centru Rima je zaustavljen promet jer su tisuće građevinskih
radnika demonstrirali zbog talijanskog korupcionaškog skandala u
građevinarstvu.
Očekuje se da će se nezaposlenost u Italiji, koja je već veća od lO
posto, povećati iduće godine zbog nastojanja gospodarstva da savlada
recesiju i smanjenje vladinog budžeta.
LONDON - Britanski ministar obrane Malcolm (Malkolm) Rifkind izjavio
je danas za BBC (bi bi si) da je odlučeno da udarna moć novih
nuklearnih projektila Trident (Trajdent) bude jednaka onoj koju je
britanska podmornička flota imala s projektilima Polaris.
On je kazao da je zbog završetka hladnog rata i promjena u
međunarodnim odnosima britanska vlada odlučila "da je moguće koristiti
manje projektila Trident nego što je to svojedobno bilo potrebno".
(Hina) rb
161807 MET nov 93
161800 MET nov 93
(Hina) rb