Nadnaslov: Sve više pristalica uništavanja dossiera Stasija
Naslov: Uništiti tajne athive!
Podnaslov: Prijedlog, koji nailazi na sve veću podršku među
Nijemcima, da se zatvore ili unište arhivi zloglasne
istočnonjemačke tajne policije, prvi je iznio kancelar
Kohl, smatrajući da zemlja svoju energiju treba
usmjeriti na prevladavanje teškoća oko ujedinjenja. Šest
milijuna dossiera krije imena 500.000 doušnika Stasija, a
od siječnja 1992. svaki Nijemac o kojem postoji dossier
može ih slobodno pregledati.
Piše: Yacine LE FORESTIER, AFP
BERLIN - Sve više Nijemaca zahtijeva zatvaranje ili uništenje arhiva
tajne policije DDR-a, sveprisutne Stasi, koji zagorčava javni život
nakon pada Berlinskog zida prije četiri godine.
Kancelar Helmut Kohl prvi se početkom mjeseca izjasnio za to
radikalno rješenje. Sigurno je da je izazvao bijes začetnika
revolucije u jesen 1989. godine u bivšem DDR-u ali, protivno svakom
očekivanju, posljednjih je dana dobio i podršku istočnonjemačkih
uglednika.
"Kad bih mogao sam odlučivati, znam što bih napravio", rekao je
kancelar, koji smatra da zemlja gubi vrijeme u pokušaju otkrivanja
špijuna iz DDR-a a bolje bi joj bilo da svoju energiju usmjeri na
prevladanje teškoća oko ponovnog ujedinjenja.
Kohl je ocijenio da arhiv Stasija, kojega u Berlinu čuva organ koji
izravno ovisan o svojoj vladi, ispušta "odvratan smrad" i da iz njega
"ništa dobro ne može izaći".
Od siječnja 1992. godine svaki Nijemac o kojem postoji dossier može
ga slobodno pregledati i otkriti imena prijatelja ili susjeda koji su
ga špijunirali, što predstavlja jedinstvenu situaciju u
postkomunističkoj Europi. Poduzeća i administracije mogu osim toga
zadužiti organ da provede istraživanja o prošlosti njihovih
zaposlenih.
Šest milijuna dossiera, od kojih neki broje nekoliko tisuća stranica,
kriju imena oko 500.000 bivših doušnika Stasija, vrbovanih među
stanovništvom kojeg je ukupno bilo 16 milijuna.
Međunaslov: I istočni Nijemci za uništenje spornih dossiera
Iako je pristup dossierima Stasija bio jedan od glavnih zahtjeva
istočnih Nijemaca tijekom revolucije 1989. godine, jedna od
najpopularnijih političkih ličnosti bivšeg DDR-a, Regine Hildebrandt,
također se izjasnila ovog vikenda u korist uništenja arhiva.
"Dossieri su poprimili važnost koju ne bi smjeli imati", rekla je ona
u interviewu. "Radi se o vrlo subjektivnim izvješćima", dodala je
gospođa Hildebrandt, ministrica za područje Brandenburga, ocjenjujući
da su ljudi mogli biti popisivani bez svog znanja kao doušnici.
Bivši istaknuti protivnik komunističkog DDR-a, pastor Friedrich
Schorlemmer, kazao je sa svoje strane da bi ga danas više razveselila
"lomača" od 180 kilometara dossiera.
Većina nekadašnjih pokretača demonstracija protiv režima Ericha
Honeckera upozorava međutim na "izdaju". "To je nizak udarac žrtvama
terora Stasija", ogorčena je nekadašnja protivnica režima Vera
Wollenberger, danas savezna zastupnica. Prošle je godine na svoje
iznenađenje otkrila, zahvaljujući arhivu, da ju je uhodio vlastiti
suprug.
I sam kancelarov kandidat u predsjedništvu Republike, Steffen
Heitmann, teolog iz bivšeg DDR-a, uputio je kritiku svom mentoru, u
interviewu koji je u ponedjeljak objavio tjednik Focus, ocjenjujući da
bi zatvaranje arhiva "izazvalo ustanak na istoku". "Mi istočni Nijemci
živjeli smo 40 godina (u DDR-u) a to zapadni Nijemci ne mogu
razumjeti", dodao je on.
"Godine 1990. ugovor o ujedinjenju skoro je zapeo na pitanju
dossiera", podsjetio je on, budući da je vlada u Bonnu u to vrijeme
bila sklonija da povjeri arhiv samo svojim tajnim službama.
(Hina) br
161231 MET nov 93
161231 MET nov 93
(Hina) br