HNA0039 4 VP 1261 Hina Opći servis
SVIJET-PREGLED
-SVIJET U 5 SATI
ZAGREB, 10. studenoga (Hina)
ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić razgovarao je sinoć u Zagrebu s ministrom
vanjskih poslova Republike Grčke Karolosom Papuljasom. Kako je po
završetku razgovora u zajedničkoj izjavi rekao ministar Granić, ovaj
je susret početak razgovora koje će u Zagrebu grčko izaslanstvo i
danas voditi o situaciji na cijelom području jugoistočne Europe, a
posebno o Mirovnoj inicijativi predsjednika Tuđmana. Ministar Granić
je dodao kako će se prilikom razgovora razmatrati i sve druge
inicijative o što skorijem završetku rata i normalizaciji odnosa na
cijelom području. "Cijenim napore Grčke da se što prije postigne mir i
dijelim zabrinutost za situaciju na ovom području ako se on ne
postigne", izjavio je dr. Granić.
Grčki ministar Papuljas izrazio je zadovoljstvo vođenim razgovorima i,
kako je rekao, prijateljskim dočekom hrvatske strane. On je ocijenio
da postoji mnogo zajedničkih točaka i gledišta u pogledu krize u
bivšoj Jugoslaviji. Ministar Papuljas je rekao kako se veseli susretu
s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom te kako se nada da će suradnja i
razgovori biti vrlo uspješni.
ZAGREB - Potpredsjedik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske, dr. Mate Granić i direktor Humanitarnoga ureda Europske
zajednice (ECHO) Santiago Gomez Reino (Santijago Gomes Reino), jučer
su u Zagrebu potpisali sporazum o suradnji u provođenju humanitarnih
djelatnosti između hrvatske Vlade i Europske zajednice. To je treći
takav sporazum, kojim se nakon isteka važenja prethodnog, reguliraju
načini provođenja humanitarnih operacija Europske zajednice u
Hrvatskoj.
Kako je prigodom potpisivanja Sporazuma izjavio ministar Granić, to je
najznačajniji financijski sporazum između Hrvatske i Europske
zajednice, koji vrijedi oko 30 milijuna dolara. Europska zajednica će
do kraja ožujka 1994. godine dovesti u Hrvatsku 28.530 tona pomoći u
vrijednosti 22 milijuna ecua, odnosno 26 milijuna dolara, za oko 700
tisuća osoba.
Uoći potpisivanja Sporazuma direktor Humanitarnoga ureda EZ-a Santiago
Gomez Reinoje rekao da je EZ osigurala 45 posto ukupne međunarodne
pomoći koja stiže u bivšu Jugoslaviju, a Hrvatska je, poslije Bosne,
najveći primatelj te pomoći.
Mnistar Granić je, zahvaljujući predstavniku EZ-a, istaknuo kako,
unatoč velikim količinama pomoći, to još uvijek nije dovoljno.
Hrvatska će zatražiti dodatnu pomoć od međunarodne zajednice, dodao je
Granić i još jednom ponovio kako je pravi put iz krize političko
rješenje i zaustavljanje rata u Hrvatskoj i Bosni i Hrecegovini.
BEOGRAD - Bosanski su Srbi spremni razmotriti ustupanje više
teritorija Muslimanima i nastavljanje mirovnih razgovora o BiH,
izjavio je jučer njihov čelnik Radovan Karadžić. "Spremni smo
razgovorati i ponovno razmotriti, davanje nekih ustupaka Muslimanima,
prije svega što se tiče Sarajeva", rekao je Karadžić za televiziju
Reuter u Beogradu. "Mi smo za nastavak razgovora i spremni smo pomoći
Muslimanima da dobiju veći dio Sarajeva i neke teritorije", dodao je
Karadžić ne iznosivši druge pojedinosti.
Europska zajednica u svom je posljednjem mirovnom planu za BiH
predložila ukidanje sankcija nad Srbijom ako bosanski Srbi budu voljni
ustupiti tri posto teritorija pod svojom kontrolom kako bi ispunili
muslimanske zahtjeve, dodaje Reuter.
WASHINGTON - Washington (Uošington) odbija razmotriti ukidanje
sankcija nad Beogradom, čak i postupno, kao što su predložili Pariz i
London, objavio je jučer State Departement (Stejt Dipartement). "Ne
vjerujem da je za sada rasprava o sankcijama ili njihovom ukidanju
nešto što nas oduševljava", izjavio je glasnogovornik State
Departementa Michael McCurry (Mihael Mekari). On je govorio o
francusko-njemačkom prijedlogu za postupno ukidanje gospodarskih
sankcija nad SR Jugoslavijom, koje su na snazi od svibnja 1992., u
razmjenu za teritorijalne ustupke bosanskih Srba. "U našem poimanju
sankcija, koje trebaju omogućiti vršenje pritiska na Srbe i bosanske
Srbe kako bi poštivali rezolucije Ujedinjenih naroda, nema promjene",
dodao je McCurry.
BRUXELLES - Europska zajednica vjerojatno će podržati
francusko-njemački plan o tome da se Beogradu obeća ukidanje sankcija
ako bosanski Srbi ustupe jedan dio okupiranih područja Muslimanima u
BiH, rekao je u utorak u Bruxellesu (Brisel) belgijski ministar
vanjskih poslova Willy Claes (Vili Klas). "Ne predviđam ozbiljne
poteškoće", rekao je Claes na konferenciji za novinare. Francuska i
Njemačka predložile su u ponedjeljak ministrima vanjskih poslova EZ-a
plan u čijoj osnovi stoji da bi se Srbiji obećalo ukidanje sankcija
ako bosanski Srbi ustupe Muslimanima dio okupiranih područja u BiH.
Claes je rekao da taj prijedlog predstavlja dobar temelj za razgovore
i izrazio nadu da će na idućem sastanku ministara vanjskih poslova
EZ-a za dva tjedna biti usvojen i nekakav zaključak o prijedlogu.
PARIZ - Saudijski ministar vanjskih poslova princ Saud al-Fajsal
izrazio je tijekom današnjeg razgovora sa svojim francuskim kolegom
Alainom Juppeom (Alan Žipe) "zabrinutost" svoje zemlje zbog dramatične
situacije u Bosni i Hercegovini, priopćio je glasnogovornik francuskog
Ministarstva vanjskih poslova Richard Duque (Rišar Dike). Juppe je
princa Sauda izvijestio o jučerašnjoj inicijativi Dvanaestorice u
Bruxellesu (Brisel) čiji je cilj definiranje "zajedničke akcije na
humanitarnom i političkom planu", dodao je Duque, rekavši kako je
zabilježena "usklađenost stajališta dvojice ministara" koji su po tom
pitanuju odlučili i dalje "izravno dogovarati".
PARIZ - Predsjednik Skupštine Zapadnoeuropske unije (WEU) Dudley Smith
(Dadli Smit) zatražio je danas da broj letova na maloj visini iznad
Sarajeva, koje vrše borbeni zrakoplovi sudionici operacije NATO-a
"Zabraniti letenje", bude "znatno povećan". "Prema različitim
izvorima, čini se da se svaki put kada borbeni zrakoplov NATO-a na
maloj visini nadlijeće opkoljeni grad, bombardiranje srpskog topništva
prekine, što rezultira danom mira za civilno stanovništvo", rekao je
Smith u priopćenju objavljenom u Parizu. Predsjednik Skupštine WEU-a
kaže da se u tom smislu obratio glavnom tajniku NATO-a Manfredu
Woerneru (Verner), britanskom i francuskom ministru obranu Malcolmu
Rifkindu (Malkolm) i Francoisu Leotardu (Fransoa Leotar), kao i
vrhovnom zapovjedniku savezničkih snaga u Europi generalu Georgeu
Joulwanu (Žorž Žulvan). Smith ocjenjuje da bi se na taj način moglo
"do krajnosti koristiti neizravni utjecaj primjene zabrane letenja
iznad BiH o čemu su odluku donijeli Ujedinjeni narodi".
PARIZ - Francuska je policija danas u zoru izvršila racije u kojima je
opkolila desetine Alžiraca za koje se sumnja da su fundamentalisti.
Vlada je prije toga obećala da će slomiti terorizam nakon što su u
Alžiru oteta tri francuska dužnosnika. Ministarstvo unutarnjih poslova
objavilo je da je uhićeno 88 osoba u Parizu, Lyonu (Lijon), Marseilleu
(Marsej), Lilleu (Lil), Bordeauxu (Bordo) i Toulouseu (Tuluz) za koje
policija drži da su pristaše alžirske zabranjene Islamske fronte spasa
(FIS). Te su racije odgovor na prošlomjesečnu otmicu trojice
francuskih konzularnih predstavnika u Alžiru. Oni su oslobođeni nakon
tjedan dana, a Oružana islamska skupina, krilo FIS-a, preuzela je
odgovornost za otmicu. Premijer Edouard Balladur (Eduar Baladir)
novinarima je rekao da su racije izvršene kako bi se "uvjerili da na
našem državnom teritoirju svatko poštuje zakone republike".
HAMBURG - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel izrazio je
večeras želju da "neutralne i neovisne" europske zemlje budu uključene
u Vijeće za sjevernoatlantsku suradnju, koje okuplja zemlje članice
NATO-a i države bivšeg Varšavskog pakta. U govoru održanom u Akadmiji
časnika njemačke vojske u Hamburgu Kinkel je također izrazio želju da
to tijelo, oformljeno nakon raspada Sovjetskog Saveza na
"njemačko-američku inicijativu", dobije "operativnu ulogu u vođenju
regionalnih kriza". "Pod njegovim okriljem, oružane snage Istoka i
Zapada mogle bi početi predviđati zajedničke mirovne misije i u toj se
perspektivi uvježbavati", ocijenio je Kinkel. Njemački ministar nije
iznio druge pojedinosti svog prijedloga o "neutralnim i neovisnim"
zemljama, niti je naveo njihova imena. Glavne zemlje na koje se to
odnosi su Švedska, Finska, Švicarska i Austrija. Kinkel je također
izrazio želju da NATO izgradi bliske veze sa zemljama istočne i
središnje Europe, preko sporazuma o suradnji kao "predvujet za buduće
pristupanje i znak postojanja pojačane solidarnosti na polju
sigurnosti".
BEOGRAD - Vlada SR Jugoslavije danas je devalvirala svoj dinar za
98,65 posto, javlja Reuter (Rojter) iz Beograda. Sada, prema novom
tečaju, za jedan američki dolar treba izdvojiti 700.000 jugoslavenskih
dinara.
(Hina) dr
100703 MET nov 93
10HHMM MET nov 93
(Hina) dr