Nadnaslov: Prvo otkriće fosila prethistorijskog čovjeka u Malaviju
Naslov: "Čovjek s Rudolfovog jezera"
Podnaslov: Nalazi objavljeni u britanskom časopisu Nature po mišljenju
istraživača uklanjaju dvojbe koje su postojale glede pojave i
smjera kretanja prethistorijskih ljudi. Ova su bića prije bili
strvinari nego vrijedni lovci, služeći se alatom samo sporadično.
PARIZ (AFP) - Otkriće u Malaviju čeljusti Homo rudolfensisa stare 2,4
milijuna godina predstavlja možda odgovor na pitanje koje muči
znanstvenike: jesu li se preci čovjeka pojavili prvo u istočnoj Africi
i potom krenuli prema jugu kontinenta, ili obratno? Članovi
međunarodne ekipe Hominid Corridor Research Project (HCRP) upravo su
objavili to otkriće u britanskom časopisu Nature. Prema njihovom
mišljenju, pronalaženje tog fosila na obroncima Uraha, na
sjeverozapadnoj obali jezera Malawi, među ostacima životinja iz
savane, moglo bi značiti da su, zbog klimatskih promjena i nestanka
gustih šuma, ti prvi ljudi napustili afrički istok u pravcu juga. Dok
su područja istočno od afričke tektonske pukotine bila prekrivena
savanama, južnije su šume tvorile prirodnu prepreku prethistorijskim
ljudima. Oko kraja pliocena, suša klima je preuredila pejzaž i
otvorila do tada nepristupačne putove. Prvi poznati stvor koji se tamo
uputio istraživači HCRP-a (Nijemci Friedmann Schrenk, Christian
Betzler i Uwe Ring, Amerikanac Timothy Bromage i Malavac Yusuf
Juwayeyi) identificirali su kao Homo rudolfensis. Taj čovjek duguje
svoje ime Rudolfovu jezeru (danas Jezero Turkana, na sjeveru Kenije)
gdje je iskopan prvi fosil početkom sedamdesetih godina.
Međunaslov: Homo ergaster i Homo habilis
"Čovjek s Rudolfovog jezera", poznat i pod imenom Homo ergaster
("čovjek radnik") je zapravo usko vezan uz Homo habilisa. Neki
istraživači smatraju da se radi o jednoj te istoj vrsti, drugi su
skloniji njihovom odvajanju zbog jasno izraženih morfoloških razlika:
Homo rudolfensis ima ljudskije lice, ali primitivniji mozak i niži
rast (metar visine), dok "pravi" Homo habilis, viši (1,50 m), ima
razvijeniji mozak, usprkos "majmunskijem" licu i zubima. Zbog
ograničenog broja fosila, teško je odrediti. Rudolfensis ili habilis,
unutrašnjost njihovih lubanja već nosi znakove moždane zone vezane uz
govor, "Brocovu glavu", i prvi su redovito pravili alat. Na
prethistorijskim nalazištima često se pronalazi takav alat pomiješan s
kostima različitih životinjskih vrsta: antilopa, vodenih konja,
slonova. Ta su bića vjerojatno bila prije strvinari nego vrijedni
lovci i, osim kad se radilo o sitnim plijenovima, koristila su se
alatom prvenstveno da bi isjekli lešine životinja umrlih prirodnom
smrću ili onih koje su ostavile grabežljive životinje. Ali, s početkom
govora i začecima industrije, napravili su prvi odlučni korak prema
rođenju suvremenog čovjeka.
(Hina) br
070752 MET nov 93
070752 MET nov 93
(Hina) br