Nadnaslov: Papin interview naišao na širok odjek u zapadnom tisku
Naslov: Obuzdati "divlji" kapitalizam
Podnaslov: Iznoseći strahovanja da je istočna Europa u prilici da izgubi
više nego što će dobiti svojim kontaktom s materijalističkim
Zapadom, Papa ističe da zagovaratelji današnjeg ekstremnog
kapitalizma, divljeg poput onoga s kraja 19. stoljeća, "uglavnom
ne vide pozitivne stvari koje je ostvario komunizam, kao što je
borba protiv nezaposlenosti i briga za siromašne"
RIM (Reuter) - U interviwu objavljenom u utorak u više zapadnih dnevnih
listova, papa Ivan Pavao osudio je neobuzdani kapitalizam ističući kako je
komunizam, bez obzira na sve svoje grijehe imao i pozitivnih aspekata,
"sjeme istine" koje bi valjalo sačuvati.
U interviewu koji je objavila torinska La Stampa, Papa je također rekao
kako su još uvijek na svijetu brojne zemlje u kojima je kapitalizam "gotovo
jednako divlji" kao na početku 19. stoljeća.
On navodi kako je istočna Europa u položaju da izgubi mnogo nakon pada
komunizma obzirom da su zemlje spomenute regije izgradile snažan identitet
odupirući se totalitarizmu.
"Zagovaratelji ekstremnog kapitalizma, u bilo kojem obliku, uglavnom ne
vide pozitivne stvari koje je ostvario komunizam, kao što je borba protiv
nezaposlenosti i briga za siromašne", izjavio je Papa.
U interviewu danom piscu i novinaru poljsko-talijanskog porijekla, Jasu
Gawronskom, koji je i član Europskog parlamenta, Papa je ponovio neka od
svojih stajališta glede komunizma i kapitalizma.
Papa (73) koji je odigrao ključnu ulogu u padu komunizma u svojoj zemlji
1989. godine, priznaje da je totalitarizam opustošio ljudsku dušu, uništio
privatnu incijativu kao i osobnu odgovornost građana.
"Ispravno je boriti se protiv nepravednog totalitarnog sustava, bez obzira
nazivao se on komunizmom ili pak socijalizmom", izjavio je Papa.
Pa ipak on ističe da je unutar socijalizma postojalo "neko sjeme istine",
dodajući: "Jasno je da se takvo što ne smije uništiti".
"Komunizam se više brinuo za zajednicu, dok se kapitalizam više brine o
pojedincu", mišljenja je Papa.
"Ta je briga za zajednicu u socijalističkim zemljama ipak skupo stajala
građane, čiji je život degradiran na brojnim drugim područjima".
On ističe kako je komunizam početkom stoljeća naišao na širok odjek,
osobito među intelektualcima, kao reakcija na pretjerani, divlji
kapitalizam s kraja 19. stoljeća.
Papa priznaje kako je današnji kapitalizam drugačiji budući su brojne
zemlje uvele sustav socijalnih mjera kojima se štite radnici.
Međunaslov: Gubi li ili dobiva istočna Europa?
No ipak, u nekim je zemljama kapitalizam danas još uvijek "gotovo jednako
divlji" kao što je bio krajem 19. stoljeća, ne spominjući o kojim zemljama
je riječ.
On tvrdi kako se današnji humaniji kapitalizam razvio tijekom ovog
stoljeća "velikim dijelom zahvaljujući socijalističkoj misli" i sindikalnoj
borbi.
Sveti otac je mišljenja kako bi valjalo razmisliti o tome ima li istočna
Europa više toga dobiti ili izgubiti u kontaktu sa razvijenim,
materijalističkim Zapadom.
"Ne bih oklijevao s tvrdnjom da bi istočna Europa mogla više izgubiti,
glede svog identiteta, budući je ona, kroz sva iskustva nametnuta
totalitarnim sustavom, imala vremena sazreti." Upitan da li je do tog
sazrijevanja došlo zahvaljujući komunizmu, Papa odgovara: "Više
zahvaljujući procesu samoobrane i borbi protiv marksističkog
totalitarizma".
On smatra da je religija više odzvanjala na Istoku nego na Zapadu stoga
što "kada čovjek živi u sustavu koji je programatski ateistički...on
razumije nešto što nije uvijek shvatljivo na Zapadu: to da je Bog izvor
ljudskog dostojanstva".
Papa je mišljenja kako povratak nekih bivših komunističkih političara
putem slobodnih izbora u nekim zemljama bivšeg Istočnog bloka nije znak za
povratak komunizma.
"To je reakcija nedjelotvornost novih (demokratskih) vlada", navodi.
Dodaje kako to nije začuđujuće budući su komunisti u posljednjih pedeset
godina bili jedini koji su posjedovali iskustvo u upravi.
Također je naveo kako razumije probleme Trećeg svijeta budući je Poljska
"zemlja koja se sama morala izboriti za svoju slobodu".
Papa je istakao da "moćnici ovoga svijeta" ne gledaju uvijek na njega s
blagonaklonošću zbog njegovog zalaganja za siromašne i ugnjetene.
(Hina) br
040739 MET nov 93
040739 MET nov 93
(Hina) br