DOGAĐAJA U STUPNOM DOLU
ZAGREB, 30. listopada (Hina) - U svezi s komentarima zločina u Stupnom
Dolu koji su se pojavili u svjetskoj javnosti, te u svezi s izjavama
pojedinih političkih čimbenika, Ured Predsjednika Republike u
današnjem priopćenju, koje prenosimo u cjelosti navodi:
"Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman već je 6. rujna ove
godine odlučno reagirao na zločinačke pojave, uputivši predsjedniku
Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mati Bobanu i svim tijelima HZ
Herceg-Bosne "najsnažniji apel" za "poštivanje ljudskog dostojanstva,
temeljnih ljudskih vrijednosti i prava, te za najstrožiju primjenu
međunarodnog ratnog i humanitarnog prava". Ujedno je predsjednik
Tuđman najoštrije osudio sva narušavanja međunarodnog ratnog i
humanitarnog prava, s pozivom vlastima Herceg-Bosne da se "u
zatočeničkim centrima odmah osigura humano postupanje u skladu s
međunarodnim humanitarnim pravom i Ženevskim konvencijama" i neometano
dostavljanje humanitarne pomoći "svima potrebitima".
Čim je doznao za zločin u Stupnom Dolu, predsjednik Tuđman uložio je
sav svoj utjecaj, tražeći rezolutno da se što prije provede temeljita
istraga i da se kazne počinitelji. Po Predsjednikovu nalogu na tome se
angažirao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate
Granić, koji je u priopćenju od 28. listopada ponovio Predsjednikova
stajališta, zahtijevajući da vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne u
suradnji s UNPROFOR-om rasvijetle okolnosti u kojima se zločin dogodio
i utvrde tko su bili njegovi počinitelji. Tu se među ostalim navodi da
su zločini počinjeni u hrvatskoj enklavi koja je već mjesecima pod
dugotrajnom i snažnom opsadom muslimanskih snaga, dakle na području s
kojim je komunikacija već otprije bila vrlo otežana, a posebice za
vrijeme muslimanske ofenzive, kada se i dogodio pokolj u Stupnom Dolu.
Republika Hrvatska oštro osuđuje sve zločine neovisno o počiniteljima.
Ipak, ne može se ne primijetiti to da zločini nad Hrvatima ne dobivaju
takvu medijsku pozornost svjetske javnosti, a ni zabrinutost
političkih krugova, za razliku od slučajeva u kojima stradavaju
Muslimani. Tako primjerice mnogi ugledni listovi i TV-postaje, koji
sada najoštrije osuđuju Hrvate, a među kojima su CNN, ARD, "New York
Times", "Washington Post", "Sueddeutsche Zeitung", "Der Standard" i
drugi, nisu gotovo nikakvu pozornost posvetili zločinu počinjenom nad
38 hrvatskih civila od strane muslimanske vojske u selu Uzdol, a ni
drugim zločinima što su ih muslimanske postrojbe počinile nad Hrvatima
u Travniku, Bugojnu, Konjicu i mnogim drugim mjestima. Tada je posve
izostala osuda zločina nad nedužnim hrvatskim civilima od međunarodne
zajednice, iako je neke od tih zločina i UNPROFOR potvrdio. Sada se
pak ističe kako UNPROFOR-u nije tri dana bio dozvoljen ulazak u Stupni
Dol, a prešućuje se notorna činjenica da UNPROFOR već mjesecima nema
pristupa nekim mjestima u BiH u kojima su zatočeni i zlostavljani
Hrvati, te da je nekim hrvatskim enklavama pod muslimanskom opsadom
onemogućena dostava najnužnije humanitarne i medicinske pomoći, kao
što je već dugo slučaj s Novom Bilom.
Iz svega toga mogao bi se izvući zaključak da postoje dvostruka
mjerila kada je riječ o hrvatskim odnosno muslimanskim žrtvama, što je
neprihvatljivo. Dapače, takav pristup utvrđivanju krivnje pojedinih
strana u sukobu ne pomaže postizanju pravednoga mira na području BiH.
Republika Hrvatska iskreno želi suradnju s međunarodnom zajednicom u
zaustavljanju neprijateljstava u BiH i privođenju pravdi svih onih
koji su zločine počinili. Hrvatska ujedno očekuje da Srbi i Muslimani
ponude isto takvu suradnju, ne samo da bi se u BiH otkrili i kaznili
zločinci, nego i kako bi se spriječili daljnji zločini. Isto tako,
Hrvatska očekuje od međunarodne zajednice i Međunarodnog suda za ratne
zločine da rasvijetli i sve zločine počinjene na teritoriju Republike
Hrvatske za vrijeme srpske agresije, napose na području Vukovara, gdje
ni do danas nije utvrđeno što je s tisućama nestalih hrvatskih
građana.
Treba reći i to da će sve osude i napori međunarodne zajednice biti
nedostatni ako se ne poduzmu odlučniji koraci na zaustavljanju
etničkih i vjerskih sukoba, a što znači otklanjanje uzroka za svako
krvoproliće, pa tako i ona koja su posrijedi u Abhaziji, ili ona koja
toliko godina opterećuju Sjevernu Irsku i neka druga područja u
Europi", kaže se na kraju priopćenja iz Ureda Predsjednika Republike.
(Hina) dd
301520 MET oct 93
(Hina) dd