BRUXELLES, 29. listopada (Reuter/AFP/Hina) - Čelnici Europske zajednice
suglasili su se danas da uspostave sigurne puteve za dopremu humanitarne
pomoći u BiH koje bi štitile dodatne vojne postrojbe, a "sve odgovorajuće
mjere" morale bi se upotrijebiti za osiguranje dostave pomoći.
Diplomati su kazali da bi se odluka koja uključuje silu mogla primijeniti
ako zaraćene strane u BiH nastave onemogućavati dostavu humanitarne pomoći,
ali nisu preuzeli obvezu o vojnoj intervenciji.
"Moramo ukloniti zapreke slobodnoj dostavi humanitarne pomoći", kaže se u
priopćenju 12 šefova država ili vlada EZ, sastavljenom nakon završetka
njihova sastanka na vrhu u Bruxellesu (Brisel).
U priopćenju se osuđuju napadi, zbog kojih su predstavnici UN ovoga tjedna
bili prisiljeni obustaviti dopremu humanitarne pomoći u pojedina područja
BiH, nakon što je danski vozač kamiona poginuo zahvaćen unakrsnom vatrom,
te poziva Hrvate, Muslimane i Srbe da opet započnu mirovne pregovore.
U izjavi o situaciji na području bivše Jugoslavije, Europsko vijeće
utvrdilo je sljedeće orijentacije:
"- veća financijska pomoć za ratom pogođeno pučanstvo, uz intervenciju kod
trećih zemalja kako bi i one povećale novčanu pomoć;
" - određivanje i uspostava sigurnih puteva, osobito prema Sarajevu, uz
sporazum svih strana u BiH;
" - dobijanje jamstava svih strana kako bi se osigurali putevi za dostavu
humanitarne pomoći ljudima kojima je potrebna;
" - uporaba svih odgovarajućih sredstava koja će pomoći da se dostavi
humanitarna pomoć;
" - jačanje postrojbi UNPROFOR-a raspoređivanjem dodatnih vojnika, kako bi
se osigurala zaštita sigurnih puteva."
Diplomati su kazali da izraz "sva odgovarajuća sredstva" predstavlja širok
pojam koji može uključiti i vojnu akciju, ali vojna akcija nije ekplicite
navedena.
Danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen (Nils) ne pridaje
veliko značenje bilo kakvoj sugestiji da bi iz toga mogla proisteći
intervencija. "Nema planirane vojne akcije", kazao je on.
Sporazum o BiH bit će dio napora Zajednice da izgradi zajedničku vanjsku i
politiku sigurnosti, u skladu s odredbama Sporazuma iz Maastrichta koji
stupa na snagu sljedećeg tjedna.
Nisu priopćeni podaci o tome koliko će se nove pomoći dostaviti, niti
koliko je dodatnih vojnika potrebno.
No čini se da su prevladane ranije sumnje pojedinih zemalja oko toga da li
prihvatiti ideju o uspostavi "sigurnih puteva", primjećuje britanska
agencija Reuter.
Ministri vanjskih poslova naglasili su da bi ceste trebale biti
uspostavljene uz suglasnost triju strana, koje su već 18 mjeseci u sukobu.
Britanija i Belgija ispočetka u izrazile rezerve glede ideje o
raspoređivanju oko 4.000 dodatnih vojnika za zaštitu puteva, koju je
predložila Francuska.
Francuski predsjednik Mitterrand (Miteran) je objasnio koliko je važan
interes Zapada dok pokušava obustaviti rat koji se vodi u srcu Europe.
On je danas upozorio kolege iz EZ da bi etnički sukobi jugoslavenskog tipa
mogli prerasti u širi europski rat početkom sljedećeg stoljeća, ako se
nešto ne poduzme.
Deklaracija o bivšoj Jugoslaviji jedna je od pet tema o kojima su
razgovarali šefovi država i vlada glede zajedničkih akcija u okviru vanjske
i politike sigurnosti, predviđene Sporazumom iz Maastrichta.
Ostale četiri teme tiču se stabilnosti u srednjoj i istočnoj Europi, na
Bliskom Istoku, procesa demokratizacije u Južnoafričkoj Republici i Rusiji.
(Hina) sv
291956 MET oct 93
(Hina) sv