ZAGREB, 28. listopada (Hina)
SJEDINJENE DRŽAVE
CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
27. X. 1993.
Srbijanska oporba spotiče se na ranim izborima
Dopisnik iz Beograda Jonathan Landay piše kako su se na "tajnim
razgovorima održanim 23. i 24. listopada glavni srbijanski oporbeni vođe
pokušali dogovoriti o zajedničkim uvjetima za sudjelovanje u naglim
izborima koje je za 19. prosinac sazvao autoritarni predsjednik Slobodan
Milošević.
Jedini veliki zahtjev, kažu neki od prisutnih, bio je pristup glavnoj
neovisnoj televizijskoj postaji, čiji je signal ograničen na šire područje
Beograda, i drugom kanalu državne televizije. Međutim, prvi pokušaj oporbe
da se organizira za predstojeće izbore nije uspio, a njezine vođe i dalje
razdvajaju političke prepirke, sitne svađe i osobne ambicije. Njihov
neuspjeh da se ujedine u osiguravanju najosnovnijih uvjeta za pravedne
izbore gotovo je uništio njihovu ambiciozniju ideju da stvore koaliciju
koja će se suprotstaviti Miloševićevoj stranci u borbi za 250 mjesta
srbijanskog parlamenta. Osim otrovne antišešeljevske medijske kampanje i
sprečavanja pristupa svom nekadašnjem savezniku na državnu TV, Milošević je
iskoristio radio, televiziju i novine kako bi SPS prikazao kao jedinu
stranku koja može povesti Srbiju u mir. U okviru drugih taktika uz pomoć
državne televizije stvorena je nova ultranacionalistička stranka kako bi
privukla glasače koji su nekad podupirali Šešelja. Stranku srpskoga
jedinstva predvodi Željko Ražnjatović... vođa zloglasnih paravojnih snaga,
osumnjičen za ratne zločine i poznata osoba iz podzemlja".
Na kraju Landay dodaje da je Milošević iskoristio medije kako bi uvjerio
narod da uzrok nestašica nije njegova politika nego zapadna urota da se
unište Srbi, a održavajući izbore prije zime, "Milošević će imati dovoljno
izvora da napuni police u trgovinama kako bi privukao glasače prije nego se
potroše zadnje državne rezerve".
AUSTRIJA
KLEINE ZEITUNG
28. X. 1993.
Pirnska autocesta Hrvatske do jeseni '94
"Dok u Lici i Dalmaciji još tutnje topovi, Hrvati žurno grade auto-cestu
od Zagreba do Spielfelda. Putem od hrvatskoga glavnoga grada prema Grazu
ima prometnih zapreka zbog mnogobrojnih dionica u izgradnji. Od Zagreba do
Zaboka već postoji 20 kilometara auto-ceste na kojoj je plaćanje obvezno",
izvješćuje Alexander Oršić.
"Sada se gradi 19 kilometara auto-ceste od Zaboka do Krapine, što treba
biti dovršeno već u proljeće 1994. Daljnjih 19 kilometara, od Krapine do
hrvatsko-slovenskog graničnog prijelaza Macelj, treba izgraditi do
listopada 1994. (...) Na svojoj dionici Hrvati grade šest tunela, čija će
duljina biti između 300 i 1800 metara. Nakon dovršenja radova i pri
normalnim uvjetima, vožnja automobilom od Graza do Zagreba trajat će
praktički sat i pol. Slovenci, naprotiv, nemaju ambicije za gradnju
auto-ceste između Spielfelda i slovensko-hrvatske granice.
Istodobno će iz Zagreba voditi drugi krak pirnske auto-ceste prema Rijeci
i jadranskoj obali. U neposrednoj blizini ratnog područja Hrvati marljivo
grade auto-cestu između Rijeke i Karlovca. (...) Nakon dovršenja tih
radova vožnja od Graza do jadranske obale bit će skraćena na svega tri
sata" - završava svoje izvješće A. Oršić.
NJEMAČKA
DIE WELT
27. X. 1993.
UN obustavljaju opskrbu srednje Bosne
"Srpski dio Dunava postao je nedavno poprište zbivanja bez premca u
Europi: riječni gusari zaustavljaju brodove, prijete posadama i zahtijevaju
isplatu 'putarine'. Dvije srpske nacionalističke organizacije, Novi Bizant
i Bijela ruža, uporno naoružanim čamcima blokiraju međunarodni riječni
promet. Ironična je pojedinost da je šef Bijele ruže beogradski pisac
Radomir Smiljanić kao stipendist nekoliko godina živio u Njemačkoj. Ta
činjenica objašnjava izbor imena njegove organizacije - riječ je o prilično
neobičnoj referenciji na priču o braći Scholl. Smiljanić želi danas po
uzoru na njihov otpor Hitleru 1943. godine organizirati akciju protiv
sankcija UN.
Novi Bizant i Bijela ruža imaju bar politički motiv, ali običnim je
gusarima samo do pljačke. Nedavno sedam čamaca u kojima su se nalazili
nepoznati naoružani muškarci, opremljeni automatskim puškama i ručnim
granatama, zaustavilo je na srpskom dijelu Dunava prateći vojni konvoj pod
ukrajinskom zastavom. Naoružani muškarci ispalili su nekoliko hitaca
upozorenja i zatražili nekoliko stotina litara benzina koje im je kapetan
potom predao.
Državljanin Mađarske, svjedok incidenta, tvrdi da su prilikom napada na
ukrajinski brod na teritoriju Srbije ubijena dva ukrajinska mornara a
nekoliko ih je ranjeno. U drugom incidentu, koji se također zbio na
srpskom dijelu Dunava, ranjeno je navodno nekoliko članova bugarske brodske
posade.
29. rujna s mosta na Dunavu kod Novog Sada bačeno je na jedan mađarski
konvoj nekoliko gorućih Molotovljevih koktela. Mađari su nastavili
plovidbu, uspješno ugasivši požar na brodu. Namještenici mađarske policije
i patrolne riječne službe, koji nadziru poštivanje embarga UN na Dunavu,
upozoravaju na rastuću rizičnost svog posla. U nekoliko navrata, naoružani
Srbi - nije utvrđeno je li riječ o policiji, vojsci ili civilima - pokušali
su zarobiti Mađare. Srpska strana optužuje mađarske činovnike za
'špijunažu'.
Predstavništvo ukrajinske službe za plovidbu na Dunavu u Beogradu iznosi
podatke o 20 dosad otkrivenih oružanih prepada na ukrajinske prateće vojne
konvoje. Zbog sve većeg broja incidenata međunarodni robni transport
Dunavom odvija se samo danju", piše Carl Gustaf Stroehm.
BRITANSKI RADIO - BBC
27. X. 1993.
Pregled tiska
Jučerašnja akcija bosanske vlade u Sarajevu usmjerena protiv dvojice
pobunjenih vojnih zapovjednika Ćele i Cace i njihovih sljedbenika, za koje
se vjeruje da su glavni organizatori crne burze u gradu, privukla je veliku
pozornost britanskoga tiska.
Na naslovnoj stranici The Guardian objavio je izvješće svoje sarajevske
dopisnice Natashe Narayan pod naslovom 'Sarajevski dvoboj vojske i mafije'.
"Pucnjava je odzvanjala Sarajevom dok su postrojbe bosanske policije i
vojske uhićivale stotine ljudi u masovnoj akciji protiv organiziranoga
kriminala u gradu da bi zatim krenuli i prema sjedištu dvojice pobunjenih
vojnih zapovjednika, koji su pojedine dijelove grada pretvorili u mafijaške
utvrde. Tijekom poslijepodneva vlastima se predao jedan od dvojice
pobunjenika - Ramiz Delalić Ćelo, zapovjednik devete motorizirane brigade,
a iz njegova zarobljeništva oslobođeno je dvadeset devetero civila koji su
držani kao taoci. Vjeruje se da je uhićenje pokrenuo Haris Silajdžić, koji
je u ponedjeljak imenovan za premijera BiH.
U kaosom prožetim prvim danima opsade Sarajeva, Musan Topalović Caco,
bivši gitarist u noćnom klubu, i Ćelo slovili su kao glavni organizatori
obrane grada. Postali su poznati kao doboljubni mafijaši. No potpora koju
im je pružalo obično pučanstvo pretvorila se u gađenje kada su počeli
pridonositi daljnjoj diobi grada. Na osobito lošem glasu bio je Caco,
zapovjednik desete planinske brigade. Njegovi vojnici kupili su muškarce
po ulicama i nasilno ih odvodili na kopanje rovova. Bosanska policija njih
dvojicu drži odgovornima za masovno ucjenjivanje i iznuđivanje. Njihov
ogranak specijalizirao se za krijumčarenje akoholnih pića i cigareta u grad
u suradnji sa Srbima na drugoj strani bojišnice. List navodi riječi
dužnosnika UN u gradu koji je kazao kako je bilo krajnje vrijeme da vlasti
nešto poduzmu protiv mafijaša. Grad je postao Divlji zapad. Ako bosanska
strana nije u stanju održavati red nekoliko kilometara oko zgrade
Predsjedništva, ne može očekivati da će zadržati međunarodnu
vjerodostojnost".
(Hina)vb
281559 MET oct 93
(Hina)vb