ZAGREB, 19. listopada (Hina)
WASHINGTON - Američki državni tajnik Warren Christopher (Voren Kristofer)
upozorio je jučer srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića na moguće
zračne napade NATO-a kako bi se zaustavili pokušaji srpskih snaga da uguše
Sarajevo, priopćio je State Department.
Predstavnik State Departmenta Michael McCurry (Majkl Mekari) rekao je da
je Christopher jučer ujutro poslao osobnu poruku Miloševiću.
"Oni znaju i mi smo im posve jasno rekli kakve bi mogle biti posljedice
srpskih napada na Sarajevo", rekao je McCurry. Upitan o tim posljedicama,
spomenuo je priopćenja NATO-a iz kolovoza koja su upozoravala na moguće
zračne napade na srpske položaje.
Christopherova poruka Miloševiću uslijedila je nakon srpskog granatiranja
Sarajeva posljednjih dana.
WASHINGTON - Glasnogovornica Bijele kuće Dee Dee Myers (Di Di Majers)
izjavila je sinoć da će dužnosnici NATO-a na sastanku u Bruxellesu
razgovarati o mogućim zračnim napadima na bosanske Srbe ukoliko se nastavi
granatiranje Sarajeva.
Dužnosnik blizak Warrenu Christopheru (Voren Kristofer) rekao je na
brifingu za novinare u Washingtonu da je američki državni tajnik u svojoj
poruci srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću rekao da je
administracija predsjednika Billa Clintona "vrlo zabrinuta" zbog sadašnjeg
stanja u BiH, te da se NATO neće kolebati u provođenju zračnih napada
ukoliko Srbi obnove pritisak na Sarajevo.
Dužnosnik je dodao da Srbi "griješe" ako misle da se Washington ne bi
usudio, ili da je previše zauzet Somalijom i Haitijem, da bi krenuo u
zračne napade u BiH.
Dodao je da Washington neće prihvatiti ukidanje sankcija protiv Srbije sve
dok se "pregovorima ne postigne miroljubivo rješenje".
"Pitanje ukidanja sankcija nije sazrelo", rekao je taj dužnosnik.
UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik UN Butros Butros-Gali predložio je
državnog tužitelja Venezuele na mjesto tužitelja Suda UN-a za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, javlja agencija Reuters pozivajući
se na diplomatske izvore u sjedištu Svjetske organizacije u New Yorku.
Butros Gali, koji trenutačno boravi u posjetu zemljama roga Afrike,
dostavio je Vijeću sigurnosti prijedlog imenovanja Ramona Escovara Saloma
(Eskovar Salom) na ovu dužnost.
Escovar Salom, već je treća osoba koju glavni tajnik UN predlaže za
glavnog sudskog progonitelja osoba odgovornih za ubojstva, mučenja, etničko
čišćenje i druga kršenja humanitarnog prava u ratu na prostoru bivše
Jugoslavije.
WASHINGTON - Šef haićanske vojne hunte general Raoul Cedras (Raul Sedras)
izjavio je noćas, nekoliko sati prije uvođenja embarga UN-a, da je voljan
primjeniti sporazum o obnovi demokracije u zemlji kojim je predviđen
povratak na vlast svrgnutog predsjednika Jeana-Bertranda Aristidea (Žan
Bertran Aristid) ukoliko parlament Haitija zajamči amnestiju svim
sudionicima vojnog puča.
"Mislim da trebamo nastaviti s primjenom sporazuma", izjavio je general
Cedras u interviewu udarnoj emisiji vijesti TV-mreže CNN.
Cedras se u razgovoru nekoliko puta pozvao na odredbu sporazuma o obnovi
demokracije u kojoj je predviđeno njegovo umirovljenje kao prvog čovjeka
oružanih snaga i zaštita od krivičnog progona ostalih visokih časnika koji
su sudjelovali u svrgavanju Aristidea.
"Mi želimo dobiti časnu riječ. Potpisali smo u dobroj vjeri i poštivat
ćemo ono što smo potpisali", kazao je Cedras.
Aristide je osobno izdao uredbu o amnestiji, ali Cedras sada drži da ona
bez glasovanja parlamenta ne pruža dovoljna jamstva.
Na traženje da iznese svoje mišljenje o uvođenju sankcija UN-a, koje u
ponoć trebaju stupiti na snagu, Cedras je kazao da će one samo donijeti
nove patnje haićanskom narodu bez postizanja željenog učinka,
konstatirajući da je za trajanja prethodnih sankcija UN-a umrlo 10.000
Haićana.
PORT-AU-PRINCE - Nekoliko sati prije stupanja na snagu sankcija UN-a protiv
Haitija strani državljani nastavili su napuštati glavni grad
Port-au-Prince, a njegovi stanovnici obavljati dodatnu kupovinu roba prije
nestašica koje dolaze sa sankcijama.
Strane vlade preporučuju svojim državljanima da zbog rastuće nepetosti
napuste Haiti, pa je tako vlada u Bruxellesu danas preporučila svim
Belgijancima da napuste ovu karibsku državu, a isto je od svojih državljana
zatražilo i kanadsko veleposlanstvo u Port-au-Princeu.
Predstavnici međunarodnih organizacije, kao i većina članova diplomatskog
kora, već su napustili grad.
Prvi od šest američkih brodova, koji će sudjelovati u pomorskoj blokadi
Haitija, viđen je sinoć ispred luke Port-au-Princea, a sudjelovanje svojih
ratnih brodova u blokadi najavile su još Kanada, Francuska, Nizozemska i
Argentina.
Dok će ovi brodovi s lakoćom prekinuti sav pomorski promet s Haitijem,
ocijenjuje se da će znatno teži biti nadzor granice Haitija s Dominikanskom
Republikom, koja zauzima istočne dvije trećine otoka Hispaniola
(Hispanjola).
UJEDINJENI NARODI - Naftni, oružani i financijski embargo Ujedinjenih
naroda protiv Haitija stupio je na snagu jutros u 05.00 sati po
srednjoeuropskom vremenu (04.00 GMT).
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton ocijenio je jučer da je
dosljedna primjena međunarodnih sankcija najbolji način da se vojni vrh
Haitija prisili na poštivanje sporazuma o obnovi demokracije, premda
izričito nije želio isključiti ni mogućnost upotrebe sile s istim ciljem.
Upitan, u radio interviewu, da li razmatra mogućnost upotrebe sile u
Haitiju, Clinton je napomenuo da u toj karipskoj državi živi oko 1.000
američkih državljana i nekoliko tisuća s dvojnim američko-haićanskim
državljanstvom i dodao: "Mislim da bi za mene bila greška raspravljati o
tome koji bi se koraci mogli poduzeti".
"Mislim da je za nas primjereno stajalište da se sada vratimo sankcijama i
učinimo ih što je moguće težim i provedenim u cijelosti", kazao je Clinton.
MOSKVA - Ruski je predsjednik jučer ukinuo izvanredno stanje u Moskvi koje
je uveo prije dva tjedna, dok je vrhovni vojni savjetnik priznao da pobjeda
nije uvijek bila sigurna tijekom pobune tvrdolinijaša.
General Dmitrij Volkonogov rekao je u televizijskom intervjuu koji je
uzbudio mnoge Ruse da su časnici sigurnosti oklijevali da li upotrijebiti
vojsku da bi podržali Jeljcina.
Tijekom izvanrednog stanja oko 1218 ljudi zatvoreno je zbog kršenja
zakona, 54 152 zbog onoga što je nazvano "kršenjem propisa", a 35099 zbog
kršenja policijskog sata od ponoći do pet ujutro.
Skoro 7500 ljudi prognano je iz Moskve, a konfiscirane su velike količine
oružja i droge.
"Ukidanje izvanrednog stanja i policijskog sata ne znači da se ukida
stroži zakonski režim" rekao je agenciji Itar Aleksandar Kotenkov, šef
vladinog pravosudnog odjela.
MOSKVA - Gruzijski čelnik Eduard Ševardnadze pojavio se sinoć na televiziji
Zajednice Nezavisnih Država (ZND) upućujući Rusiji, Armeniji i Azerbajdžanu
poziv za vojnom pomoći, da bi se osigurale vitalne prometnice koje sada u
svojim rukama drže pobunjenici, sljedbenici bivšeg predsjednika Zvijada
Gamsahurdije.
"Naša vlada nema drugog izbora osim da zatraži izravnu pomoć država koje
su zainteresirane za osiguranje ovih glavnih putova. Da budem iskren, mi
nismo u položaju da s vlastitim snagama obavimo tu zadaću", kazao je
Ševardnadze u dramatičnom obraćanju javnosti.
Ševardnadze je dodao da je od gruzijskog ministra vanjskih poslova, koji
trenutačno boravi u New Yorku, zatražio da o ovom zahtjevu izvijesti
glavnog tajnika UN Butrosa Butrosa-Galija.
"Mi smo u vrlo teškoj, da ne kažem katastrofalnoj situaciji", kazao je
Ševardnadze.
SARAJEVO - Čelnici bosanskih Srba i Muslimana postigli su sinoć suglasnost
o tome da razmjena zatočenika po načelu "svi za sve" započne u srijedu,
izjavio je danas visoki dužnosnik Međunardnog odbora Crvenog križa (ICRC).
Haris Silajdžić i Momčilo Krajišnik, na subotnjem su sastanku u Sarajevu,
održanom uz posredovanje ICRC-a, postigli dogovor o oslobađanju 950
zatočenika iz tridesetak zatočeničkih centara diljem BiH.
Andre Collomb (Kolomb) zamjenik glavnog izaslanika ICRC-a za Europu
izjavio je da srpsko-muslimanskom razmjenom neće biti obuhvaćeni srpski
zatočenici iz Tarčina i muslimanski iz Kule.
(Hina) dh
190547 MET oct 93
(Hina) dh