Nadnaslov: Oklijevanja u BiH postavljaju pitanja o budućnosti NATO-a
Naslov: Komu treba NATO?
Podnaslov: Danas, nakon propasti komunizma i u situaciji dok oklijeva
odazvati se zahtjevu UN za pružanjem pomoći u BiH, organizacija
bi teško mogla opravdati svoj raison d'etre, te će se snažno
profilirati potreba redefiniranja njezine misije. Mjeseci koji
preostaju do održavanja susreta u Bruxellesu biti će odlučujući
u krojenju njezine sudbine, ocjenjuju pojedini stručnjaci,
dodajući da "nije vrijeme za riječi već za djela".
Piše: Peter MACKLER, AFP
BRUXELLES - Kako je proteklo već dosta vremena otkako je NATO obećao
pružiti pomoć za provedbu mogućeg mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini,
ta se organizacija danas nalazi na kušnji zbog iskrslih sumnji u njezinu
sposobnost da se konstituira kao sila sposobna izvršiti najavljenu zadaću.
Diplomati i stručnjaci drže da bi danas, nakon propasti komunizma i u
situaciji dok oklijeva odazvati se zahtjevu UN za pružanjem pomoći u BiH,
organizacija teško mogla opravdati svoj raison d' etre.
To će se pitanje vjerojatno provlačiti i tijekom niza susreta na visokoj
razini u srijedu i četvrtak u Travemundeu (Njemačka), na Konferenciji
ministara obrane zemalja članica, kojom se priprema susret na vrhu u
siječnju iduće godine.
Michael Brown, istaknuti član Međunarodnog instituta za strateška
istraživanja (IISS) u Londonu, ocjenjuje da će oklijevanja Washingtona i
njegovih saveznika glede upućivanja mirovnih snaga u BiH "biti zloslutan
predznak za NATO".
Njegovo je mišljenje da će se, bez perspektive upućivanja tih snaga u BiH,
snažno profilirati potreba redefiniranja misije NATO-a u razdoblju nakon
Hladnog rata.
Savez je osnovan 1949. godine s ciljem da se suprostavi eventualnoj
sovjetskoj invaziji na zapadnu Europu. No ta je prijetnja danas raspršena,
a NATO je spreman pretvoriti se u organizaciju za održavanje mira u
lokalnim i regionalnim sukobima.
U slučaju BiH, 16 zemalja članica previdjelo je, nakon što bi sukobljene
strane potpisale mirovni sporazum, uputiti 50.000 ljudi, od kojih bi
polovicu činili Amerikanci.
No pojedine europske zemlje izrazile su rezerve oko tog pitanja, nespremne
da osim 10.000 ljudi, već raspoređenih u okviru humanitarne misije
Ujedinjenih naroda, pošalju u BiH i dodatne vojnike.
Čelnici NATO-a znaju pak da Kongres SAD nije spreman rasporediti vojnike u
BiH, nakon gubitaka koje je američki ekpedicioni korpus pretrpio u
Somaliji, te u aferi na Haitiju.
Oni se međutim nadaju da će, u datom trenutku, Sjedinjene Države i njihovi
saveznici uputiti u BiH svoje snage da bi očuvali ugled Atlanskog saveza.
Osim što već nameće zonu zabrane letova iznad BiH, a sudjeluje i u
provedbi poštivanja embarga protiv Beograda, NATO prijeti da će, u slučaju
potrebe, krenuti u zračne napade protiv Srba kako bi zaštitio vojne
postrojbe UN i ceste za dostavu humanitarne pomoći.
Međunaslov: NATO - politički forum?
No ako NATO nije u stanju intervenirati u BiH upućivanjem kopnenih snaga,
pod veliki će znak pitanja doći sposobnost organizacije da odigra ulogu u
održavanju mira u drugim regijama, ocjenjuju stručnajci.
Međutim, James Gow, jedan od stručnjaka Centra za obrambena istraživanja,
ocjenjuje da takav slučaj pukog figuriranja na sceni neće nužno zadati
"sudbonosni udarac" Organizaciji.
Jer NATO bi zadržao funkciju čuvanja sigurnosti teritorija svojih članica,
a ostao bi i instrumentom putem kojega će Washington i dalje sudjelovati u
europskim pitanjima.
Diplomati ocjenjuju također da bi NATO mogao obnašati dvije, doduše
prešutne, dužnosti: organizacija bi i dalje predstavljala barijeru protiv
eventualnog ponovnog rađanja ruske prijetnje, a bila bi i sredstvo koje bi
Njemačku držalo na oku, štiteći njezinu sigurnost i čuvajući je od nevolja.
No taj je zadatak isuviše neodređen a da bi mogao zemlje članice,
zaokupljene time kako smanjiti državne proračune za obranu, priječiti da ne
izbjegavaju svojim obvezama.
Bez perspektive misije održavanja mira, budućnost NATO-a čini se dakle
neizvjesnom, ocjenjuju pojedini stručnjaci koji predlažu da se, u tom
slučaju, savez preobrazi u politički forum. Ali, ima i drugih koji
podsjećaju da Europa baš ne vapi za takvim tijelima, budući da već
raspolaže Europskom zajednicom i Konferencijom o sigurnosti i suradnji u
Europi (KESS).
Mjeseci koji preostaju do održavanja susreta u Bruxellesu biti će
odlučujući u krojenju sudbine NATO-a, ocjenjuju ti stručnjaci, dodajući da
"nije vrijeme za riječi već za djela".
(Hina) br
181208 MET oct 93
(Hina) br