ZAGREB, 18. listopada (Hina)
DIE PRESSE
Jesu li kritičari Billa Clintona udaljeni od stvarnosti?
"(...) Clinton je ovih dana izložen oštroj kritici zbog svoje vanjske
politike, odnosno zbog nedovoljno jasne vanjskopolitičke orijentacije.
Konzervativci upozoravaju da ne treba previše očekivati od čovjeka koji je
svoja iskustva u inozemstvu prikupljao samo kao student te od vrhovnog
zapovjednika vojske koji je izbjegao vojnu službu.
Valja spriječiti mogući nesporazum i naglasiti da je kritika potpuno
opravdana. U nestabilnom vremenu kojemu smo svjedoci slaba vodeća uloga
jedine preostale velesile krije više opasnosti no dosad. No, valja
istodobno podsjetiti da je niz Clintonovih kritičara u zemlji i izvan nje
također prilično udaljen od stvarnosti. Kakvu je viziju međunarodne
politike nakon završetka hladnog rata ponudio bivši predsjednik Bush,
odnosno članovi Kongresa iz obje stranke, koji danas tvrde da sami moraju
kreirati vanjsku politiku? Njihovi napori trenutačno su usmjereni na
izvlačenje maksimalne koristi iz slabosti Bijele kuće. Kaotična rasprava
Senata o datumu povlačenja iz Somalije pruža primjerenu sliku aktualne
američke političke scene.
No, kamo je iščezla nužna odlučnost Europljana u kreiranju politike prema
Balkanu? Čak ni općepoznata opasnost potpirivanja sve oštrijih sukoba u
ostalim regijama ni činjenica da se krizna žarišta nalaze u bliskom
susjedstvu nisu potaknule vodeće europske države na utvrđivanje jedinstvene
politike. Euforija potaknuta uspjesima UN tijekom zaljevskog rata i nakon
njega bila je preuranjena. Bosna, Somalija i Haiti jasno potvrđuju tu
ocjenu. Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti ponovno putem rezolucija
prijete silom, ali nisu spremne zadati najavljeni udarac.
Istodobno, konstanta aktualne međunarodne politike jest poznati mehanizam
uzajamnog optuživanja i prebacivanja odgovornosti. U razdoblju hladnog
rata on je možda bio primjeren, ali u aktualnoj situaciji koja nije
obilježena jasnom crno-bijelom podjelom - nije dovoljan", upozorava Monica
Riedler.
THE WASHINGTON POST
Jeka prekomjerne retorike progoni
"Kad je predsjednik Clinton u svom prvom upozorenju da bi SAD mogle
pokrenuti vojnu akciju rekao da je spreman ukinuti embargo na oružje
nametnut Bosancima i napasti Srbe iz zraka pokušaju li novu agresiju u
bivšoj Jugoslaviji, svijetom je odjeknula prijetnja", pišu Ann Devroy i
Jeffrey Smith.
"Međutim, nakon svibanjskog posjeta državnog tajnika Warrena Christophera
o kojem se mnogo pisalo, Europljani su to odbili pa se Clinton povukao.
Odjeci tog neuspješnog prvog pohoda na svjetsko krizno žarište i dalje
oblikuju sliku vladine politike, na žalost Predsjednika i njegovih
pomoćnika i Christopherovu tugu.
Nekoliko dužnosnika vanjskih poslova kojima su poznate Christopherove
izjave o Bosni dok je putovao po Europi, okrivili su ga da se 'savjetovao'
s ključnim saveznicima umjesto da ih diplomatski dokrajči, što je, kako
kažu, tipiziralo američku vanjsku politiku. (...)
Ali Christopher je rekao kako vjeruje da nije pogriješio Washington nego
Europa, koja sada želi 'optužiti Ameriku' kako bi prikrila svoje
nedostatke. Viši je savjetnik rekao da je Christopher poslije povratka
savjetovao Clintonu da 'ne popušta... ali da odluka nije donesena'.
Savjetnik je dodao da je to iskustvo 'obilježilo' State Department poukom
da Washington mora i dalje predvoditi kad djeluje u multilateralnom
kontekstu. Bosna, svakako, ostaje glavni neriješeni vanjskopolitički
problem, a neki su američki dužnosnici predvidjeli da će predstojeća zima
naglasiti nastavak američkih i savezničkih humanitarnih napora. Clinton je
pristao na to da pošalje 25 tisuća vojnika za održavanje mirovnog
sporazuma, pristanu li na to sve strane u procesu koji nije pokazao velik
napredak. Poslije prve ponude Bijela kuća, kako je rekao jedan dužnosnik,
'uzmiče u obećanju', dodajući nove uvjete za slanje 25 tisuća", pišu Ann
Devroy i Jeffrey Smith.
ABC (Španjolska)
Hitnost balkanske konferencije
"U Zagrebu se ponovno osjeća miris rata. U krajini se provodi opća
mobilizacija. Makedonija je zatvorila granicu prema Srbiji i ponudila
Amerikancima bazu u Krivovaleku. Srbija, koja se pretvorila u jednu od
najsiromašnijih zemalja svijeta, blokirala je svoju saveznicu i taoca Crnu
Goru, koja istodobno već otvoreno razgovara s Albanijom i vapi za
odcjepljenjem. Organizacija Amnesty International u utorak je upozorila da
je stanje na Kosovu nepodnošljivo, a jučer je muslimanski mafijaš, bivši
komunist, oteo Cazin postrojbama sarajevske vlade. U međuvremenu se Turska
i Grčka masovno naoružavaju. Tako izgleda gusta šuma koju lord Owen
pokušava sakriti pokazujući ogoljelo drvo svoga 'mirovnog plana'. Zbog
toga i zato da izbjegne njegovo nametanje, predsjednik Bosne i Hercegovine,
Alija Izetbegović upravo je zatražio hitno sazivanje globalne konferencije
o Balkanu, pod pokroviteljstvom EZ i UN.
Balkanska konferencija pod okriljem EZ i UN koja bi tražila globalno
rješenje 'za cijelo područje' prijedlog je bosanskoga predsjednika Alije
Izetbegovića, glavnom tajniku UN Butrosu-Galiu iznesen u pismu u kojem se
naglašava da mir u Bosni ovisi o 'situaciji koja je okružuje', o unutarnjoj
situaciji 'u Hrvatskoj i Srbiji' i o 'odnosima tih država s njihovim
susjedima'.
U zadnjem pokušaju da izbjegne đavolski plan, koji je Owen u posljednjih
osamnaest mjeseci pomno kovao, a koji je na kraju Izetbegovića označio kao
jedinog zagovornika rata, bosanski je Predsjednik zatražio obnovu londonske
konferencije o globalnoj budućnosti bivše Jugoslavije i tada prihvaćenim
kompromisima, kao što je nepriznavanje osvajanja koja sada Owen toliko
poštuje.
Problem je u tome što je cijeli Balkan užaren, Turska je na grčku masovnu
kupovinu borbenih zrakoplova odgovorila trošenjem milijardi, i to što se
Srbija - što je jedino bitno na Balkanu - čini se počinje konačno raspadati
uz slom krvavog saveza Šešeljevih nacional-fašista i Miloševićevih
nacional-komunista; dok ih neki novi rat ne ujedini ili dok ih smrt ne
rastavi", zaključuje Ramiro Villapadierna.
(Hina) mm
181710 MET oct 93
(Hina) mm