Nadnaslov: Dvanaestorica žele poštivati rokove za uvođenje EMU-a
Naslov: Optimizmom prema Europskoj monetarnoj uniji
Podnaslov: Ministri financija Dvanaestorice postigli su politički sporazum
o sekundarnom zakonodavstvu druge faze uvođenja Europske
monetarne i gospodarske unije, za koju se predviđa da će započeti
1. siječnja 1994.
Piše: Herve ROUACH, AFP
GENVAL (Belgija) - Ministri financija zemalja članica EZ željeli su prošlog
vikenda u Genvalu (Belgija) pokazati odlučnost da u predviđenim rokovima
uvedu jedinstvenu valutu i osiguraju međusobno približavanje njihovih
gospodarstava, tri mjeseca nakon što je dosje Europskog monetarnog sustava
(EMS) privremeno gurnut u kut.
Okupljeni na obali Genvalskog jezera blizu Bruxellesa, Dvanaestorica su
uspjela postići politički sporazum o sekundarnom zakonodavstvu druge faze
Europske monetarne i gospodarske unije (EMU). Prema Ugovoru iz Maastrichta
o Europskoj uniji, druga faza treba krenuti početkom 1994. godine.
"Više se ništa ne protivi započinjanju druge faze s 1. siječnjem",
napomenuo je europski povjerenik za gospodarstvo i financije Henning
Christophersen.
Europski monetarni institut (EMI), preteča buduće Centralne europske
banke, treba se dakle roditi početkom slijedeće godine.
"Osim osnivanja EMI, usvajanje i provedba sekundarne legislacije
najočitiji su dokaz što ga Zajednica danas može ponuditi kao svjedočanstvo
njezinih napora za izgradnjom Monetarne i gospodarske unije prema rokovima
i modalitetima predviđenima Ugovorom", ocijenio je predsjedavajući,
belgijski ministar financija Philippe Maystadt.
Sekundarna legislacija obuhvaća skup tehničkih tekstova koji osiguravaju
poštivanje proračunske discipline, nezavisnost centralnih banaka i
autonomiju upravljanja budućom Centralnom europskom bankom.
Ti prijedlozi trebali bi biti formalizirani nakon konačne ratifikacije
Ugovora iz Maastrichta, koja će uslijediti nakon odluke Njemačkog ustavnog
suda.
Međunaslov: Europska "Bijela knjiga"
U drugoj fazi EMU treba intenzivnije provoditi približavanje gospodarskih
politika zemalja članica. "Središnja poruka tog sastanka jest
približavanje gospodarstava i sužavanje raspona plivanja tečaja EMS-a",
izjavio je njemački državni tajnik za financije Gert Haller. Uslijed
špekulacija, zemlje EZ bile su 1. kolovoza prisiljene proširiti raspon
plivanja tečaja valuta s 2,25 posto do 15 posto.
"Pokrećemo mašineriju za smanjenje razlika, što mi se sviđa", jer se
temelji na smanjenju proračunskih deficita i obuzdavanju inflacije, izjavio
je Britanac Kenneth Clarke.
Ugovor iz Maastrichta predviđa stvaranje jedinstvene valute najranije
1997. i najkasnije 1999. godine. Otkako je uzdrman EMS, čelnici EZ
ocjenjuju da će stvarniji rok biti 1999. godina.
"Sada raspolažemo pravnim okvirom za EMU. Na državama članicama i
centralnim bankama je da pokažu spremnost da se njime i koriste", izjavio
je povjerenik Christophersen.
Predsjednik Europske komisije Jacques Delors želio je također uputiti
poruku optimizma, potvrdivši da EZ još uvijek raspolaže "potencijalima
rasta".
Tijekom diskusije posvećene strukturalnim sredstvima za borbu protiv
nezaposlenosti, Delors je objasnio da bi se EZ mogao vratiti na stopu
gospodarskog rasta od 3 posto i više, u razdoblju od 1996. do 2000.
Godine 1993, njegov unutrašnji brutto proizvod trebao bi se smanjiti za 0,5
posto.
Tako bi se, prema Jacquesu Delorsu, stopa nezaposlenosti mogla smanjiti s
11 na 7 posto 2000. godine. No on je utvrdio nekoliko uvjeta, među njima
i smanjenje kamatnih stopa, porast ulaganja i održavanje kupovne moći
domaćinstava.
Ti prijedlozi trebali bi ući u sastav "Bijele knjige" o konkurenciji
gospodarstva u Europi, a koju Komisija namjerava predstaviti u prosincu.
(Hina) br
141425 MET oct 93
(Hina) br