ZAGREB, 13. listopada (Hina)
ZAGREB - Europska zajednica, kroz svoje specijalizirane humanitarne
organizacije, uputit će do kraja ove godine na područje bivše Jugoslavije
pomoć u vrijednosti od 400 milijuna ecu-ja (ekija), procijenio je na
današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu rukovoditelj službe za javnost
Humanitarnog Ureda Europske zajednice (ECHO) sa sjedištem u Bruxelesu
Antonio De Menezes.
Europska zajednica, najveći svjetski donator humanitarne pomoći, naglasio
je Antonio De Menezes, u prošloj je godini ukupno izdvojila 1.2 milijarde
ecu-ija za humanitane potrebe širom svijeta.
Hrvatska, u ukupnoj sumi od 300 milijuna ecu-ija izdvojenoj za humanitanu
pomoć EZ-a do rujna ove godine, koristi 21 posto, dok se za BiH izdvaja 50
posto. Druge zemlje bivše Jugoslavije, uključujući tzv. SR Jugoslaviju,
Makedoniju i Sloveniju, koriste ostatak sredstava, izjavio je De Menezes.
Voditelj Radne grupe za humanitarnu pomoć zemljama bivše Jugoslavije sa
sjedištem u Zagrebu Edmond Thys (Tais) govorio je o operacijama u Hrvatskoj
i Bih te dodao de je za Hrvatsku najvažnija pomoć u hrani koja se sustavno
raspoređuje po zemlji, poglavito za prognane i izbjeglice od kojih je
veliki broj iz BiH.
Nadalje, kazao je on, pomoć ECTF-a se ne sastoji samo u hrani već postoje
i drugi oblici pomoći kao što su socijalna i psihološka podrška žrtvama
rata te opremanje bolnica u Hrvatskoj.
BONN - Hrvatsko veleposlanstvo u Bonnu okupilo je gospodarske savjetnike
hrvatskih veleposlanstava i generalnih konzulata iz Bonna, Bruxellesa,
Berna, Munchena, Stuttgarta na radnom dogovoru oko djelovanja savjetnika za
gospodarstvo pri diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Govoreći o stvaranju što povoljnijih uvjeta za hrvatsko gospodarstvo, za
njegov plasman u svijet, veleposlanik Republike Hrvatske u Bonnu dr. Ivan
Ilić je istakao veliku ulogu savjetnika i uopće cijelog sistema
diplomatsko-konzularne mreže. Dosadašnja iskustva pokazuju, naglasio je
dr. Ilić, da gospodarski aspekt njegova djelovanja svakim danom ima sve
veću ulogu.
Iznoseći svoja iskustva, savjetnici i konzuli iz drugih gradova govorili
su o potrebi objedinjavanja podataka i informatizaciji sistema kako bi u
svakom trenutku i u zemlji i u svijetu mogli koristiti baze podataka i
potrebne informacije. Oni su istakli da je nedavno održan "Hrvatski
tjedan" u Njemačkoj jedan od najboljih načina promidžbe Hrvatske i njezina
gospodarstva u svijetu.
ZAGREB - Veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Albaniji Mladen
Juričić predao je danas vjerodajnice albanskom predsjedniku Saliju Berishi
(Sali Beriša).
U razgovoru koji je protekao u vrlo srdačnoj i prijateljskoj atmosferi
naglašena su pitanja u svezi s ratom u BiH, aktivnostima vezanim za
primjenu rezolucije VS 871, te o potrebi za uspostavom mira i za
normalizacijom odnosa u regiji, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
SARAJEVO - Pojačanim topničkim napadima na Sarajevo Srbi namjerno
podsjećaju glavni grad BiH da je prepušten njihovoj milosti, izjavio je
danas glasnogovornik UNPROFOR-a Bill Aikman (Bil).
On je dodao da su napadi stvorili u Sarajevu "vrlo napetu atmosferu" i da
se "u gradu osjeća tjeskoba".
Aikman je rekao kako se ima dojam da Srbi i dalje žele držati grad pod
pritiskom kako bi vlada BiH bila svjesna onoga što oni mogu učiniti.
U posljednja je 24 sata na Sarajevo palo 67 topničkih granata. Vrlo je
pojačano i gađanje snajperima.
MOSKVA - Ruske su vlasti danas podnijele optužnicu protiv generala Alberta
Mkašova zbog organiziranja masovnih nereda, javlja agencija Interfax.
Agencija prenosi priopćenje iz Ureda državnog tužitelja u kojem se kaže da
bi general Makašov mogao biti osuđen na 15 godina zatvora ako se utvrdi da
je kriv.
Makašov je bivši general sovjetske vojske koji je otpušten iz vojske nakon
sudjelovanja u pokušaju puča 1991. godine.
On se stavio na čelo naoružanih pristaša ruskog parlamenta i vodio je
oružani napad na televizijsku postaju Ostankinovo tijekom nedavnih nereda u
Moskvi.
KAIRO - Izrael i PLO sporazumjeli su se danas o prvim koracima provedbe
sporazuma o palestinskoj samoupravi, potpisanog prije točno mjesec dana.
Generalni direktor izraelskog ministarstva vanjskih poslova Uri Savir
pročitao je novinarima u Kairu zajedničko priopćenje u kojem se kaže da se
Izraelsko-palestinski odbor za vezu na svom prvom sastanku u srijedu složio
o pet točaka, među ostalim da se odbor za vezu sastaje u Kairu svaka dva do
tri tjedna radi razmatranja političkih pitanja, i da se nastave podrobni
pregovori oko izraelskog povlačenja iz Gaze i Jerihona na Zapadnoj obali, u
namjeri da se, kao što je planirano, u razdoblju od dva mjeseca postigne
konačan sporazum.
GAZA - PLO je izabrao 3.000 ljudi između 10.000 kandidata koji će činiti
buduću palestinsku policiju u pojasu Gaze, priopćio je dužnosnik zadužen za
odabir kandidata.
Tom broju pridodat će se i 387 bivših arapskih policajaca koji su
napustili izraelske snage reda nakon izbijanja palestinskog ustanka u
prosincu 1987.
Osnivanje palestinske policije predviđeno je sporazumom o autonomiji
potpisanog 13. rujna između Izraela i PLO-a, a koji je danas stupio na
snagu.
ATENA - Novoizabrani grčki socijalistički premijer Andreas Papandreu
priopćio je da će ubrzo skresati ambiciozni program privatizacije, tvorci
kojega su poraženi konzervativci.
Najavio je također da će odbaciti sve njihove "protudemokratske mjere".
U televizijskom priopćenju o programu nove vlade, Papandreu je rekao da
njegova vlada neće biti osvetoljubiva ali da će smjesta predočiti
parlamentu prijedloge zakona kako bi srušio zakonodavstvo koje je, na samom
odlasku, donijela konzervativna administracija.
RIM - Talijanska vlada želi najkasnije do proljeća l994. godine završiti
ili bitno ograničiti vojno sudjelovanje u sastavu mirovne misije UN-a u
Somaliji i Mozambiku, izjavio je talijanski ministar vanjskih poslova
Beniamino Andreatta ispred parlamentarnog Odbora za obranu u Rimu, prenosi
danas list "Corriere della Sera".
Prema izjavi Andreatte, talijanski jedinice u Somaliji (oko 2.6OO ljudi)
ubuduće bi trebale obavljati samo humanitarne zadatke. U Mozambiku bi
talijanske snage trebale obavljati još samo poslove koordinacije između
ostalih kontingenata UN-a.
BAGDAD - Iranska oporbena skupina Mudžahedin Khalq priopćila je danas
stranim novinarima u Bagdadu da je organizirala opsežne vojne vježbe duž
iračke granice s Iranom, na kojima su po prvi put sudjelovali i jurišni
helikopteri.
Vježbe su, kako je priopćeno, imale službeni naziv "Blistavo sunce", a
bile su "nekoliko puta opsežnije" od onih koje su održane prošlog kolovoza.
"Tisuće boraca, flota jurišnih helikoptera, tenkovi, mehanizirana
pješadija, topništvo i postrojbe protuzračne obrane... sudjelovali su u
vojnim vježbama na području iransko-iračke granice", kaže se u priopćenju.
SKOPJE - Kina je priznala Makedoniju "pod njezinim ustavnim imenom
Republika Makedonija", priopćilo je danas ministarstvo vanjskih poslova u
Skopju.
Memorandum o međusobnom priznanju dviju država i uspostavi diplomatskih
odnosa potpisan je u ponedjeljak u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku,
preciziralo je ministarstvo. Prema istom izvoru, razmjena veleposlanika
predviđena je za sljedeći mjesec.
ŽENEVA - Francuz Yves Berthelot (Iv Bertlo) je imenovan danas za novog
glavnog tajnika Gospodarske komisije UN-a za Europu.
56-godišnji Berthelot je na toj dužnosti naslijedio Austrijanca Geralda
Hintereggera (Gerald Hintereger), koji je 6 godina bio na čelu Gospodarske
komisije.
STOCKHOLM - Amerikanac Kary Mullis (Kari Mulis) i Kanađanin britanskog
porijekla Michael Smith (Majkl Smit) ovogodišnji su dobitnici Nobelove
nagrade za kemiju, priopćila je danas Švedska akademija znanosti.
U priopćenju se kaže da njih dvojica dijele nagradu za postignuće pri
razvoju kemijskih metoda analize molekula DNA.
Mullis (48) je direktor Xytronyx Inc. (Ekstroniks Inkorporejtid) u San
Diegu, California.
Smith (61) je direktor pri laboratoriju za biotehnologiju na University of
British Columbia (Juniverziti of Britiš Kolumbia) u Vancouveru (Vankuver).
(Hina) rb
131749 MET oct 93
(Hina) rb