TRI DESETLJEĆA
ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Povod eksluzivnog interviewa što ga je
za Glasnik HDZ-a vodila urednica Marija Peakić-Mikuljan s
predsjednikom Republike i predsjednikom HDZ-a dr. Franjom Tuđmanom
Drugi je opći sabor stranke. Prigoda je to za pitanje o trima godinama
koje su prošle od Prvoga sabora i za prisjećanje sažeto u naslovu "Kao
da je prošlo više od tri desetljeća". Tako je predsjednik Tuđman
označio pogled unatrag, podsjetivši na "veoma nepovoljne okolnosti za
uspostavu samostalne i suverene Hrvatske: Svijet je bio za to da se
održi Jugoslavija. A unutar Hrvatske... nalazili smo nasuprot sebi
Savez komunista s njegovim državnim ustrojem, bili smo pod okupacijom
jugoslavenske armije, a koalicija oporbenih stranaka nas je optuživala
da s onakvim programom HDZ-a kakav smo imali dovodimo u pitanje
demokratizaciju. Treba se prisjetiti, nakon što smo izvojevali
pobjedu na izborima, sve do preuzimanja vlasti 30. svibnja,
predviđali su da će nas hapsiti... da je to što činimo avanturizam".
Predsjednik Tuđman u takvim je prilikama odabrao geslo "Žuriti, ali
ne prenagliti. Došao je rad na Ustavu, koji je, vjerojatno, jedan od
najdemokratskijih ustava, pa referendum. Ne zato što se ne bi znalo
što hrvatski narod hoće, i što HDZ hoće. Ali bili smo vezani Ustavom
bivše Jugoslavije, a taj Ustav je značio i obveze prema međunarodnom
poretku".
Predsjednik je zatim objasnio i drugu svoju bitnu odluku, "da u
okviru Ministarstva unutarnjih poslova počnemo osnivati Zbor narodne
garde", pa se prisjetio kako je bilo "nažalost, i na hrvatskoj
političkoj sceni ljudi koji nisu shvatili, pa su to čak proglašavali
nepotrebnim". Prisjetio se i prijedloga generala Špegelja, ocijenivši
da bi napad na vojarne u jesen 90. ili u ljeto 91. Hrvatsku doveo do
potpunog poraza. "Kad sve to skupa pogledamo, onda i ne znam što je
bilo presudnije, što je bilo važnije. Sve u svemu, ostvarili smo,
kako se kaže, san hrvatskog naroda, jer smo ostvarili takve povijesne
rezultate da su nas morali priznati, u međunarodnom poretku i oni
čimbenici koji su apsolutno bili protiv samostalne Hrvatske".
Na pitanje o promjenama koje bi se imale dogoditi s HDZ-om na Drugom
općem saboru - profiliranje u narodnu stranku koja svoj program
prožima načelima kršćanske demokracije - predsjednik Tuđman upozorio
je da "u tom pogledu moramo biti vrlo razboriti. HDZ mora ostati ono
što je bio, općehrvatska i općenarodna stranka, koja je nastala u
posljednjem desetljeću ovoga stoljeća kao najizvorniji izraz stoljetne
težnje hrvatskoga naroda za ostvarenjem vlastite slobode i
samostalnosti".
Predsjednik je zatim govorio o temeljima HDZ-a, a to je sinteza
"svih pozitivnih - a odbacivanje svih negativnih - sastavnica iz
najbitnijih odrednica političkoga razvitka hrvatskoga naroda u novijoj
povijesti". Predsjednik je podsjetio: hrvatsko državotvorstvo Ante
Starčevića, ali odbacujući negativno steklištvo, nauk braće Radića u
smislu političkog oslonca na široke pučke slojeve sela i grada, ali
odbacujući njihovo mirotvorstvo po svaku cijenu i prepuštanje
događajima, naposljetku - ona komunistička hrvatska ljevica koja je
imala u svom programu i aktivnostima zahtjeve da revolucionarnim putem
postigne nakane i u nacionalnom i u socijalnom smislu, a odbacujući
doktrinarno, komunističko, staljinističko i štetno.
Odluku o promjenama HDZ-a Predsjednik je obrazložio htijenjem da bi
stranka "u novim okolnostima, mogla biti na visini svoje povijesne
zadaće", ona će učvrstiti svoj program i svoju djelatnost "načelima
kršćanske civilizacije zapadnog svijeta, kojemu hrvatski narod
oduvijek pripada". "To nam je nužno i zbog vanjskih razloga, kako
bismo dobili potporu za hrvatsku suverenu državu od narodnih stranaka
i stranaka kršćanske demokracije u Europi", dodao je predsjednik
Tuđman uz napomenu da su "socijalističke i liberalističke stranke
mahom protiv nas".
Predsjednik je zatim odbacio bojazan nekih da u stranci više neće
biti mjesta za ljude različitih svjetonazora. Podsjetio je da je
stranka nastala kao nacionaldemokratski pokret, da je imala razlike,
ljevicu i desnicu, ali i svoj centar, svoju središnjicu, da je ostala
ipak jedina "jedinstvena stranka, ne doživjevši nikakvih raskola, bez
obzira što ima razlika u političkom opredjeljenju pojedinih članova,
sve do vodstva". Sabor će donijeti objavljeni program, "HDZ mora u tom
smislu dobiti novu kvalitetu. Znači, više ne može biti kolebanja je li
naš program i naša djelatnost na načelima kršćanske civilizacije", što
ne "znači da ne mogu članovi HDZ-a biti ljudi koji... nisu praktični
vjernici".
Dr. Tuđman je osudio etiketiranje među članovima stranke, ustvrdio
da ono neće biti moguće, ocijenivši da su "rezultat više osobnih
gubljenja kompasa nego nekih dubljih struja u HDZ-u. Ja vjerujem",
dodao je "da će HDZ i zbog Programa i zbog uloge koju je HDZ odigrala
i koju mora i nadalje imati, s Drugog općeg sabora izići jedinstvenija
i još više osposobljena za buduće izazove i buduće zadaće".
Predsjednik je ocijenio da su atmosferu iščekivanja ovećih
kadrovskih promjena stvorili i oni koji su "zapravo htjeli raskol
HDZ-a", pa primjerima iz protekloga razdoblja svoje stajalište i
potkrijepio.
Govoreći o strategijskim ciljevima HDZ-a, Predsjednik je na prvo
mjesto stavio oslobađanje privremeno okupiranih teritorija, zatim
provedbu stabilizacijskog programa, pri čemu je izrazio uvjerenje da
ćemo "uspjeti suzbiti inflaciju i, nadam se, do Dana državnosti iduće
godine uvesti i hrvatsku valutu koja će biti konvertibilna".
"Jedna od zadaća jest borba za izgradnju suvremene hrvatske državne
uprave i lokalne samouprave. Borba za uklanjanje kriminala koji se
javlja u gospodarskom životu, toga ima u svim zemljama svijeta jer je
sastavni dio života i uvijek će ga biti, ali mu moramo odlučnije prići
prema zaključcima Vlade, a o njima sam govorio u svojim poslanicama",
također je istaknuo Predsjednik.
Posebnu pozornost posvetio je iseljeništvu i stvaranju uvjeta za
njegovo vraćanje u što većem broju, zatim poduzimanju koraka kako bi
se promijenila demografska situacija: "S jedne strane treba poticati
prirodni prirast, a s druge naseljavati hrvatska raspučena područja".
Kao nezaobilazan problem Predsjednik je istaknuo rat u BiH. Istaknuo
je da je "HDZ bila na visini povijesnih zadataka. Jer nasuprot
zahtjevima da je trebalo održati jedinstvenu BiH, HDZ vodila je
politiku zaštite interesa hrvatskoga naroda u cjelini, ali i
strateških interesa hrvatske države. I postavlja se pitanje: ako smo
htjeli sačuvati cjelovitu Bosnu da bi u njoj živjeli podjednako svi
Hrvati, onda smo mogli sačuvati i cjelovitu Jugoslaviju pa da u njoj
žive svi Hrvati... Prema tome, nismo morali ići na suverenu Hrvatsku.
I s druge strane, oni koji su za ta trabunjanja, za hrvatske granice
na Drini, zašto se ne upitaju koliko bi u tim granicama živjelo
Hrvata. Bila bi jedva polovica Hrvata. Bilo bi dva milijuna Srba i
dva milijuna Muslimana. Položaj hrvatskoga naroda u toj 'hrvatskoj'
državi bio bi nepovoljniji nego što je bio u bivšoj Jugoslaviji".
Predsjednik je govorio i o svojim nastojanjima da se uspostavi
prijateljstvo i suradnja s Muslimanima. "U svakom slučaju, s
međunarodnim priznanjem suverene Hrvatske, s praktičnim postankom i
Hrvatske Republike Herceg-Bosne, mi smo osigurali opstanak i budućnost
hrvatskog naroda i njegove države na ovom tlu u strategijskom smislu,
i to su neprocjenjivi povijesni rezultati Hrvatske demokratske
zajednice", rekao je predsjednik Tuđman, među inim, u interviewu
Glasniku HDZ-a.
(Hina) mć
120748 MET oct 93
(Hina) mć