NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN usvojilo je sinoć (po newyorškom vremenu)
Rezoluciju 869 o tehničkom produženju mandata UNPROFOR-a. Donesena na
traženje ruske diplomacije ova je odluka obrazložena potrebom za
"manevarskim prostorom za daljnje pregovore".
Iz hrvatskih diplomatskih krugova u New Yorku ocjenjuje se da ovakav
ishod, a posebice odlučnost svih ostalih 14 zemalja članica Vijeća
sigurnosti potvrđuje koliko su ozbiljno shvaćeni hrvatski zahtjevi.
Za rusku je diplomaciju u prijedlogu rezolucije o produženju mandata
UNPROFOR-a sporan ostao samo jedan članak.
Taj sporni članak operativnog dijela rezolucije predložen je na zahtjev
Hrvatske. U njemu se, kako Hina doznaje u diplomatskim krugovima na East
Riveru kaže da "će sustavni izostanak suradnje u primjeni relevantnih
rezolucija Vijeća sigurnosti ili vanjsko miješanje, posebice SRJ (Srbije i
Crne Gore), u vezi s cjelovitom primjenom mirovnog plana UN za Republiku
Hrvatsku imati ozbiljne posljedice".
Vijeće sigurnosti bi, prema predloženom tekstu nadalje "potvrdilo da će
međunarodna zajednica o punoj normalizaciji odnosa spram onih koji su
odgovorni (za izostanak suradnje ili vanjsko miješanje) odlučivati na
temelju njihova djelovanja u primjeni svih relevantnih rezolucija Vijeća
sigurnosti, uključujući i one koje se tiču mirovnog plana UN za Republiku
Hrvatsku".
ZAGREB - Veleposlanik Republike Hrvatske pri UN dr. Mario Nobilo ocijenio
je sinoć da je Rezolucija 869 Vijeća sigurnosti o produženju mandata
UNPROFOR-u u Hrvatskoj za jedan dan rezultat intenzivnog djelovanja
hrvatske diplomacije i razgovora koji su posljednjih dana vođeni s
Tajništvom UN i Vijećem sigurnosti.
"Postigli smo sporazum koji zadovoljava Hrvatsku i izlazi u susret
njezinim zahtjevima", kazao je veleposlanik Nobilo i objasnio da je ruska
delegacija zatražila odgodu donošenja konačne odluke o produženju mandata
Zaštitnih snaga za 24 sata obrazlažući to potrebom da konzultira svoju
vladu. Rekavši da Hrvatska neće odustati od postojećeg nacrta rezolucije,
dr. Nobilo je izrazio uvjerenje da će on danas biti i usvojen.
"Rekli smo da je za nas jedina alternativa (predloženoj rezoluciji) da
otkažemo mandat i sad je na članovima Vijeća sigurnosti da izvrše pritisak
na rusku delegaciju da i ona prihvati taj prijedlog."
Hrvatski je veleposlanik pojasnio i što je bilo najspornije za ruskog
izaslanika. To je članak rezolucije koji govori da je Jugoslavija
suodgovorna za ono što se događa na okupiranim područjima Hrvatske i u
kojem se prijeti da neće biti normalizacije odnosa s onom zemljom koja se
mješa u provedbu mirovnog plana UN za Republiku Hrvatsku.
Nobilo je ocijenio da uprkos svemu Rusija pri konačnom odlučivanju neće
uložiti veto jer bi time bila suviše identificirana sa srpskom stranom što
bi moglo dovesti u pitanje i sam mandat, a za to bi onda bila odgovorna
zemlja koja je uložila veto.
ZAGREB - Stanje u zapadnoj Bosni trenutačno je stabilno, doznaje se u Uredu
za informiranje UNPROFOR-a u Zagrebu.
Predstavnik UNPROFOR-a kazao je kako se "nastavljaju napetosti između
političkih i vojnih elemenata" te procijenio da se jučer na skupu u Cazinu
okupilo najmanje 2.000 ljudi. UNPROFOR, po riječima svog predstavnika,
nema nikakvih informacija o navodnom kretanju 600 vojnika koji su, kako je
sinoć javila Zapadnobosanska informativna agencija, krenuli jučer iz Bihaća
ususret učesnicima cazinskog skupa "Mira i dostojanstva".
U zapadnoj Bosni raspoređen je francuski logistički bataljun koji broji
oko 1.800 vojnika, a sjedište mu je u Velikoj Kladuši. Osim njih, na
području Bihaća nalaze se i djelatnici UNPROFOR-a zaduženi za civilne
poslove te vojni promatrači UN-a, kazao je predstavnik Zaštitnih snaga
UN-a.
MOSKVA - Konzervativni čelnici ruskog parlamenta odbacili su jutros
noćašnji sporazum prema kojem su vladine snage trebale ublažiti blokadu
parlamenta, a "branitelji" parlamenta predati većinu oružja.
Parlament je odredio komisiju za pregovore s vladinim čelnicima,
postavljajući niz uvjeta, uključujući pristup medijima, uspostavu normalnog
rada svih službi i prihvaćanje alternativnih ministara koje je on imenovao.
U noćas postignutom sporazumu poziva se na obnovu opskrbe električnom
energijom, kao i rada ostalih službi, u razmjenu za predaju većine oružja.
Parlamentarni čelnici imali su primjedbe na neke točke koje se odnose na
oružje.
Interfax javlja da je jutros u zgradu parlamenta došla struja, a francuska
agencija France Presse izvijestila je kako je ponovo uspostavljen i dio
telefonskih linija, te pušteno grijanje.
MOSKVA - U manastiru Danilov u tijeku prijepodneva su uz posredovanje
poglavara ruske pravoslavne crkve počeli pregovori predstavnika ruskog
predsjednika Borisa Jeljcina i njegovih protivnika iz ruskog parlamenta.
Predsjednika Jeljcina predstavljaju šef njegove administracije Sergej
Filatov i prvi zamjenik premijera Oleg Soskovec, a parlament zastupaju
predsjednici dvaju domova raspuštenog Vrhovnog sovjeta, Ramazan Abdulatipov
i Veniamin Sokolov, unatoč tome što su njihovo prihvaćanje sporazumne točke
o vraćanju oružja Bijele Kuće trojica parlamentarnih "ministara" zaduženih
za sigurnost, obranu i policiju ocijenili kao "prekoračenje ovlasti".
Pregovorima osobno predsjedava patrijarh sviju Rusija Aleksije II, a
ustavni sud predstavlja sudac Vladimir Olejnik. Na raspravama sudjeluje i
gradonačelnik Moskve Juri Lužkov.
PARIZ - Gruzijski predsjednik Eduard Ševardnadze u danas objavljenom
interviewu za francuski dnevnik "Le Figaro", otvoreno je optužio Moskvu za
izdaju u Abhaziji.
Ruski predsjednik Boris Jeljcin nije nijednom želio naći vremena za
telefonski razgovor s njim, kada ga je zvao iz Suhumija, izjavio je
Ševardnadze i izrazio bojazan da bi se "virus separatizma" mogao proširiti
i na druge dijelove Gruzije.
NEW DELHI - Prema najnovijim podacima u potresu, koji je jučer pogodio
zapad Indije, poginulo je više od 21.000 osoba, objavila je danas indijska
agencija PTI. Dnevni list "The Statesman" piše da bi konačan broj mogao
doseći 25.000 poginulih.
DEN HAAG - Predsjednik Komisije UN za istraživanje ratnih zločina na
prostoru bivše Jugoslavije nizozemski profesor pravnih znanosti Frits
Kalshoven namjerava dati ostavku na tu dužnost. Razlozi su, rekao je
Kalshoven u interviwu listu "NRC Handelsblad", "nedovoljna potpora za
njegov rad u glavnom sjedištu UN-a u New Yorku", ali i "među brojnim
europskim vladama". U tom je kontekstu, profesor Kalshoven imenovao
Francusku, Njemačku, Italiju i Veliku Britaniju.
FRANKFURT - U sklopu međunarodnog zračnog mosta za opskrbu opkoljenog
bosanskog stanovništva, saveznički su zrakoplovi i noćas izbacili oko 43
tona humanitarne pomoći iznad maglajskog i tešanjskog područja.
(Hina) sd
011233 MET oct 93
(Hina) sd