ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Bez čvrstog jamstva Vijeća sigurnosti za
provedbu svih rezolucija glede zaštite suvereniteta i teritorijalne
cjelovitosti Republike Hrvatske, čuvanja i poštivanja međunarodno priznatih
hrvatskih granica, te vremenski određenog procesa razoružavanja i
raspuštanja srpskih paravojnih postrojbi i stvaranja objektivnih uvjeta za
povratak prognanika, hrvatska Vlada ne može prihvatiti produljenje mandata
UNPROFOR-a definirano u zadnjem izvješću glavnog tajnika UN Boutrosa Ghalija
od 20. rujna ove godine. To je, između ostaloga, naglasio potpredsjednik
hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić obraćajući se
Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske s izvješćem i stajalištima
Vlade o najnovijem razvoju u svezi sa statusom UNPROFOR-a.
Dr. Granić je nadalje kazao da će se Hrvatska zauzimati za jasan zahtjev
za općim prekidom vatre i prekidom neprijateljstava slijedom sporazuma pod
okriljem Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, zatim zahtijevati
povlačenje srpskih pobunjeničkih postrojbi iz "ružičastih zona" najkasnije
do 30. studenog, a kao bitnom preduvjeti mirnog rješenja krize. Hrvatska
Vlada također će inzistirati i na odredbama o obnovi i uspostavi
komunikacijskih i infrastrukturnih objekata i postrojenja slijedom ne samo
hrvatskih zahtjeva i prijedloga, već i rezolucije 847 Vijeća sigurnosti, a
jednako tako i traženja susjednih zemalja okupljenih u Srednjoeuropskoj
incijativi.
Postavljajući te zahtjeve, kazao je dr. Granić, Hrvatska ponavlja svoju
spremnost da učini sve kako bi se došlo do trajnog političkog rješenja
mirnim putem. Kada je riječ o pravima manjina koja se izvode iz hrvatskog
Ustava i Ustavnog zakona o pravima manjina i etničkih zajednica, te
Zakona o amnestiji i aboliciji, Hrvatska je spremna ne samo svakom građaninu
jamčiti poštivanje najviših međunarodnih standarda već i pozvati i
prihvatiti mehanizme međunarodnog nadzora i nazočnosti (KESS, Vijeće
Europe), te kad se prognanici vrate u ta područja provesti izbore u
zaštićenim zonama i pod međunarodnim nadzorom kako bi Srbi iz tih područja
bili zastupljeni u državnim tijelima i ustanovama, istaknuo je dr. Granić.
Također je rekao da eventualni odlazak UNPROFOR-a ne podrazumijeva
neizbježnu obnovu rata. "I dalje ćemo nastojati, koliko god to bude
moguće, ići mirnim putem. To također ne bi podrazumjevalo ni prekid naše
suradnje sa supredsjedateljima Međunarodne konferencije, Ujedinjenim
narodima, a poglavito ne s Vijećem sigurnosti, jednako tako ni s
promatračima EZ-a, našim drugim međunarodnim partnerima koji su dosad
pokazivali interes i razumijevanje za hrvatsku poziciju, Međunarodnim sudom
za ratne zločine ili pak humanitarnim organizacijama", kazao je dr.
Granić. U tom slučaju, nastavio je, Hrvatska je spremna
npr. ponuditi UNPROFOR-u da zadrži svoj stožer i logističke baze u Zagrebu
i ostalim djelovima Hrvatske kada je riječ o mirovnim operacijama u BiH.
Osvrćući se na zbivanja u posljednja tri tjedna, od besprimjernih
terorističkih napada iz UNPA područja na hrvatske gradove i naselja do
izvješća glavnog tajnika UN-a Boutrosa Ghalija Vijeću sigurnosti o "napretku
u primjeni Mirovnog plana UN-a i svih relevantnih rezolucija Vijeća
sigurnosti" a što se tiču Hrvatske, dr. Granić je kazao da su izuzetno
dalekotesežne težine i povijesnih implikacija.
"Nakon naše ograničene vojne i policijske akcije u okolici Gospića s
ciljem sprečavanja stalnih provokacija, te diverzantskih i terorističkih
akcija iz okolice toga grada, odnosno obližnjeg UNPA područja, došlo je do
novog velikog vala terorističkih napada na cijelom frontu od Šibenika i
Zadra do Karlovca", istaknuo je dr. Granić podsjećajući da su brutalno
napadnuti civilni ciljevi i pučanstvo u brojnim hrvatskim gradovima i
selima i na nove ljudske žrtve. "Taj novi val agresije protiv
Republike Hrvatske potvrdio je, na žalost, na drastičan način zaključke o
nedjelotvornosti UNPROFOR-a ", kazao je Granić.
Govoreći o aktivnostima vezanim uz preciznije definiranje i djelotvornu
provedbu mandata UNPROFOR-a, ministar Granić je podsjetio na intenzivne
aktivnosti predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana u svezi, kako je
kazao, prioritetnih pitanja hrvatske nacionalne sigurnosti i suvereniteta.
Naveo je pritom da je predsjednik Republike u pismu što je ga je 13. rujna
uputio Glavnom tajniku UN-a naglasio "da je mandat UNPROFOR-a jedna od
presudnih točaka na miroljubivom putu k ponovnoj uspostavi mira i
suvereniteta Republike Hrvatske nad UNPA područjima, te da je mirna
integracija tih područja hrvatsko temeljno opredjeljenje kojem će Hrvatska
biti privržena dok god to bude moguće". Predsjednik Republike, kazao je
nadalje dr. Granić, izložio je u tom pismu i osnovne zamjerke dosadašnjim
postignućima UNPROFOR-a, podsjetio na stradanja civila i razaranja zbog
kontinuiranih terorističkih napada, te prikazao hrvatske sugestije glede
formuliranja modaliteta produljenja mandata UNPROFOR-a. Predsjednik
Republike, rekao je dr. Granić, uputio je također i poruku odgovarajućeg
sadržaja visokim dužnosnicima Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji
9. rujna ove godine.
Uporedo s tim aktivnostima i razgovorima tekli su i pregovori hrvatskog
izaslanstva s predstvnicima Srba s okupiranih područja pod okriljem
Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i uz posredovanje ambasadora
Ahrensa i Vollebaeka. Dr. Granić je podsjetio da je s predstavnicima
Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u potpunosti usaglašen
sporazum o općem prekidu vatre u svim elementima i bez ikakvih dodataka.
No, na žalost zastoj u pregovorima uzrokovan je nekooperativnošću i
neprihvatljivim pristupom srpskih pobunjenika koji u stvari pokušavaju
zloupotrijebiti pregovore i uvjetuju svoj potpis kako bi "legalizirali"
svoj status kao zaseban međunarodni entitet, kazao je dr. Granić.
Dr. Granić je kazao da se razvoj sigurnosno-političkih prilika u
Hrvatskoj mora sagledavati i u svijetlu razvoja događaja u susjednoj BiH.
No na žalost, dodao je, upravo nedostatak političke volje, nejedinstvo i
neodlučnost svjetske i međunarodne zajednice u suočavanju s primarnim
agresorom i s besprimjernim kršenjem svih normi međunarodnog ponašanja, kao
i s neodlučnošću muslimanskog vodstva, presudno su određivali tragičnu i
složenu dinamiku zbivanja u i oko Bosne i Hercegovine. Dr. Granić je
posebno istaknuo da će Hrvatska maksimalno nastojati u okviru svojih
mogućnosti, imajući na umu da je riječ o drugoj državi, potaknuti dogovore,
akcije i ponašanja koja bi omogućila i osigurala potpuno poštivanje svih
normi i odredbi međunarodnog humanitarnog prava u BiH, naročito na području
Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Osvrćući se nadalje na zbivanja u BiH dr.
Granić je podsjetio na zajedničku deklaraciju koju je u Ženevi potpisao
predsjednik Republike Hrvatske s Alijom Izetbegovićem. Tijekom razgovora u
Ženevi i nakon toga "razgovaralo se i o mogućnosti, na prijedlog
predjednika Republike dr. Franje Tuđmana, i o stvaranju konfederacije
između hrvatske i muslimanske republike u predloženoj Uniji republika BiH i
načinima njihova bliskog povezivanja s Republikom Hrvatskom u budućnosti,
ukoliko se srpska republika izdvoji iz predviđene unije", istaknuo je dr.
Granić.
Govoreći o status UNPROFOR-a u Republici Hrvatskoj dr. Granić je kazao da
je Hrvatska UNPROFOR-u, ljudstvu, organizaciji i zemljama koje su poslale
svoje vojnike, veoma zahvalna na svemu što su učinili, osobito u prvom
razdoblju svoje nazočnosti. "Duboko žalimo zbog života koji su izgubljeni
u toj misiji i ranjenih. Međutim s punim moralnim pravom tvrdimo da
UNPROFOR nije bio učinkovit u postizanju glavnih ciljeva zacrtanih mirovnim
planom za Hrvatsku. Uostalom, s tom je ocjenom suglasan i glavni tajnik u
izvješću", kazao je dr. Granić. On je naglasio da su svi hrvatski
zahtjevi utemeljeni u dokumentima odnosno rezolucijama Vijeća sigurnosti i
izvješćima glavnog tajnika. "Pri tom smo isticali kako su ti uvjeti nužni
za suglasnost Republike Hrvatske na pristanak na produljenje tako
redefiniranog i tako ojačanog mandata UNPROFOR-a", kazao je dr. Granić.
No, na žalost, ponovio je , moramo izraziti "svoje nezadovoljstvo izvješćem
glavnog tajnika. U njemu se nedovoljno afirmiraju ciljevi prisutnosti
UNPROFOR-a. Glavni tajnik se miri s nemoći glede ispunjenja mirovnog plana
a novim idejama i prijedlozima za prevladavanje postojećeg stanja ne otvara
prostor. Stoga, kazao je dr. Granić, ne možemo prihvatiti Izvješće kao
dokument koji može bitno odrediti moguću rezoluciju Vijeća sigurnosti UN o
budućem statusu UNPROFOR-a u Hrvatskoj. Dr. Granić je nadalje kazao da se
glavni tajnik u svom izvješću vrača na ograničene akcije Hrvatske vojske
kao glavne povode obnavljanju sukoba i prepreke postizanja prekida vatre,
dok u isto vrijeme ne zalazi u bit zastoja u pregovorima hrvatskog
izaslanstva s lokalnim Srbima, kao ni u ocjenu stalne agresije i
terorističkih napada s teritorija pod zaštitom UN-a. Kako je nadalje kazao
dr. Granić, glavni tajnik UN "prebacuje odgovornost na pregovaračke strane
ne navodeći sredstva niti pokazujući volju da UNPROFOR djelotvorno priđe
otklanjanju istinskih prepreka. No ipak u zaključnom djelu izvještaja
potvrđuje kako je Rezolucija Vijeća sigurnosti 743, kamen
temeljac mandata UNPROFOR-a. Pozivajući se i na pismo predsjednika Tuđmana
Boutros Ghali suglasan je s razdvajanjem mandata UNPROFOR-a uz zadržavanje
jedinstvene vojne administrativne i logističke strukture.
"Ostale naše zahtjeve glavni tajnik 'pokriva' stavom kako se temeljno
rješenje mora postići kroz politički dijalog, kako sukobljene strane snose
za to osnovnu odgovornost, a UNPROFOR je tu da 'održava mir' kako bi se
omogućili pregovori o sveopćem političkom rješenju", istaknuo je dr.
Granić. "Premda kao polazište Izvješće djelomice uvažava hrvatske zahtjeve
(razdvajanje) ili otvara mogućnost da se neki ispune kroz Vijeće sigurnosti
ono nije prihvatljivo kao okvir moguće rezolucije budući da se ne inzistira
na djelotvornoj provedbi mirovnog plana i rezolucija Vijeća sigurnosti,
posebice glede razoružavanja i raspuštanja srpskih paravojnih postrojbi,
povratka prognanika, zaštite granica, a također, i to ne na posljednjem
mjestu, zbog izostanka svakog vremenskog okvira za integraciju ružičastih
zona i UNPA u ustavno-pravni poredak RH, pa čak i njeno otpočinjanje",
kazao je dr. Granić.
Na kraju izlaganja dr. Granić je preporučio Saboru da podrži izvješće i
stajališta hrvatske Vlade o najnovijem razvoju u svezi sa statusom
UNPROFOR-a, odnosno da pruži potporu iznesenim stajalištima i pregovaračkoj
platformi, kao i podršku nastavku pregovora s Vijećem sigurnosti i glavnim
tajnik UN-a.
(Hina)
231658 MET sep 93
(Hina)