ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici
utvrdila Prijedlog zakona o ništavnosti određenih ugovora o osiguranju i
određenih ugovora o kreditu i uputila ga u prvo čitanje pred hrvatskim
Saborom. Riječ je o ugovorima koji su sklopljeni protivno zaključcima
Zastupničkog doma hrvatskog Sabora (Narodne novine br. 68/93), kojima je
izraženo shvaćanje zakonodavca da su takvi ugovori suprotni moralu društva.
Među ugovorima o osiguranju, Prijedlogom su obuhvaćeni oni u kojih je
ugovaratelj osiguranja pravna osoba u društvenom ili pretežno državnom
vlasništvu. Kada je riječ o ugovorima o kreditima između banaka i
korisnika zajma zaključenim na temelju otkupljene stare devizne štednje ili
temeljem zaloga upisanih dionica (privremenih dionica) koje nisu plaćene,
kao protivni moralu pa time i ništavni, obuhvaćeni su ugovori koji
premašuju iznos od 20 tisuća njemačkih maraka.
U Prijedlogu zakona, među ostalim, stoji da pravna osoba u društvenom ili
pretežno državnom vlasništvu kao ugovaratelj osiguranja ne smije s
osiguravajućim društvom (osigurateljom) sklopiti ugovor o osiguranju svog
djelatnika (korisnika osiguranja), kojim pravo otkupa police osiguranja
pripada korisniku osiguranja ili mu se isplaćuje otkupna vrijednost police.
Pravna osoba u društvenom ili pretežno državnom vlasništvu, nadalje, ne
smije ugovarati "osiguranje otpremnine" svog djelatnika zbog prestanka
radnog odnosa uslijed razrješenja, odlaska u mirovinu ili prestanka
mandata. Takva pravna osoba ne smije ugovarati osiguranje svog djelatnika
s elementom štednje koji uključuje i slučaj isteka pri kojem se korisniku
osiguranja nakon određenog razdoblja isplaćuje premija (tzv. početno
osiguranje) s određenim kamatima.
Prijedlogom zakona je, nadalje, predviđeno da upisane dionice koje nisu
plaćene ne mogu služiti kao zalog za osiguranje ugovora o kreditu koji se
sklapa na temelju zaloga vrijednosnih papira, kao ni za osiguranje udjela u
zajmu za kupnju dionica, dijela poduzeća ili cijelih poduzeća.
U Prijedlogu zakona navode se i kriteriji prema kojima se ugovori o
kreditu između banke i korisnika zajma sklopljeni na temelju otkupa stare
devizne štednje ili temeljem zaloga upisanih, a neplaćenih dionica koji
premašuju iznos od 20 tisuća maraka u dinarskoj protuvrijednosti prema
srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan sklapanja ugovora drže
suprotnima moralu društva pa time i ništavnima. Takvi su ugovori
zaključeni uz učešće manje od 10 posto vrijednosti zajma (kao učešće se
uzima i vrijednost stare devizne štednje) ili oni kojima se kreditira više
od 50 posto iznosa iz ugovora o kupnji dionica sklopljenog s Hrvatskim
fondom za privatizaciju. Ništavnima bi se, po Prijedlogu zakona, trebali
proglasiti i ugovori o kreditu sklopljeni na više od sedam godina, kao i
oni zaključeni uz kamatnu stopu nižu od pet posto, ugovoreni bez devizne
klauzule, ugovoreni s počekom otplate duljim od 12 mjeseci ili bez
osiguranja hipotekom na nekretnine, procijenjena vrijednost kojih je manja
od 70 posto vrijednosti zajma.
Prijedlog zakona, nadalje, obuhvaća obvezu korisnika osiguranja,
zaključenoga ništavnim ugovorom, da ugovoritelju osiguranja isplati realnu
vrijednost police, koja se utvrđuje tako da se vrijednost police izražene u
njemačkim markama preračuna u hrvatske dinare po srednjem tečaju NBH na dan
isplate. Korisnici kredita, odobrenih ništavnim ugovorima, bili bi dužni
banci odjednom isplatiti neisplaćenu vrijednost zajma, a oni koji do dana
utvrđivanja ništavnosti kredita po propisanim kriterijima nisu banci
vratili neotplaćeni iznos kredita, morali bi bankama prepustiti dionice
koje služe kao zalog za osiguranje ugovora o kreditu.
Prijedlogom zakona predviđeno je da bi se njegove odredbe primjenjivale
retroaktivno na ugovore sklopljene od 1. svibnja 1991. godine, a tužbe za
utvrđivanje ništavnosti ugovora nadležnom bi sudu podnosilo Državno
odvjetništvo Republike Hrvatske.
(Hina) ds
231209 MET sep 93
(Hina) ds